Pregled posta

buduci na jazzienom blogu nalaze kriteriji za biti in, a ja sam tako blizu tome, odlucila sam dovesti gosta na blog.

U Kaliforniji Lou Paget, ukusno odjevena, savršeno ošišana i manikirana 44-godišnja Kanađanka, ima misiju da nauči žene zapadnog svijeta kako da savršeno pružaju fellatio. Ona u Holiday Inn hotelima širom Amerike drži seminare o "yogi usta". Ali Pagetova također podučava i drugim stvarima - kako usavršiti i pokrete rukama, kako odsjeći nokte ako žena ima bilo kakvu namjeru da traga za prostatom svoga partnera, ali se zapravo proslavila svojim tehnikama pušenja. A sve ih je preuzela od svog prijatelja homoseksualca koji joj je to opširno demonstrirao na kašici. Američka štampa Pagetovu naziva "Kraljicom Pušenja". "Mi smo uzori budućnosti", govori ona svojim učenicama na početku svake nove seanse, nakon što im podijeli različita pomagala. A među njene učenice spadaju kako sredovječne domaćice na tajnoj misiji da spasu svoj propali brak, tako i okretne plavuše manekenskih proporcija, supruge najpoželjnijih holivudskih muškaraca koje su poslane u Blow Job Camp sa idejom da se ne smiju vratiti dok ne nauče stvar ili dvije. "Mi imamo pravo na ove informacije", kaže Pagetova prije nego što objasni kako otvoriti meko nepce, grabeći umjetni penis od osam inča i smireno i pouzdano ga trpajući u usta cijelom njegovom dužinom.
To je status savremenog pušenja. Prema Pagetovoj, on je istovremeno umjetnička forma i mogući spasitelj veze s jedne strane, a s druge i uobičajena, sporedna zabava za naše seksualno preuranjene tinejdžerske godine. Ne samo da je to društveno, kulturno, pa čak i politički značajan seksualni akt, već je postao i internacionalna, međugeneracijska opsesija.
Za laku noć Ni jedan drugi seksualni čin nije tako trenutačan, tako temeljito ikonski, kao pušenje. Činjenicom da je u proteklih deset godina uzdrmao političku karijeru jednog predsjednika i dodao zanimljivu novu dimenziju javnoj ličnosti jednog ili dva glumca, fellatio je nanovo izumio samog sebe. Postao je mainstream, i kulturno i socijalno. Postao je sastavni dio naše kulture i jezika, od reklama za Flake do bezbrojnih sinonima i izraza. Na razne načine se spominje u Eminemovim pjesmama. Svijet je postao blow job-svjestan do te mjere da smo čak 20. stoljeće završili sa "Dekadom pušenja" (Playboy). A ako ijedan kulturni fenomen treba razložiti, demistificirati i slaviti, zašto ne ovaj?
Savremeni fellatio je složen posao. Na jednom nivou, to je inkarnacija gadosti 21. stoljeća, zahvaljujući poplavi poznatih ličnosti. Fellatio je stvar izbora za vođe država, za glumce koji su štitili svoju slavu unajmljujući prostitutku sa Sunset Stripa.
Zapravo je zamrljana haljina Monike Lewinsky i cijela pljuni-ili-progutaj debata ispunila stranice o svjetski najprestižnijem organu. On je predmet čitavih epizoda serija Sex And The City i Ally McBeal. On je predmet miliona uzbudljivih web stranica. A na drugom, više domaćem nivou, fellatio je predmet priča o Amerikancima koji stoje u redu čekajući da ih usluži jedna djevojka. Nedavni članak u New York Timesu otkrio je da američki tinejdžeri tako često prakticiraju pušenje da ga smatraju zadovoljavajućom zamjenom dobrom poljupcu za laku noć. Članak u magazinu Talk sugerira da se pušenje pridružilo tradicionalnim playground igrama. Na trećem nivou, fellatio je uvučen u politiku o spolovima, u velikoj mjeri zamjenjujućći religioznu kontroverzu koja ga je nekada okruživala. Nekim feministkinjama se ova praksa baš ne sviđa: zato što pušenje nije recipročno, zato što jedino uzbuđenje koje će onaj koji puši imati jeste psihološko, osim ako, kao kod Linde Lovelace, zvijezde filma Duboko grlo, klitoris dame koja je u pitanju nije u njenom grlu, i zato što klasična logistika pušenja zahtijeva da onaj koji puši čuči ispred muškarca u položaju potpune podređenosti. U filmu Celebrity Woodyja Allena, pušenje je predstavljeno kao jedna od mnogih prednosti holivudskih igrača, a žene koje ih omogućavaju su mnogo manje važne nego čin sam po sebi. Mada neke žene priznaju da ih proces izvođenja fellatija čini jačima, čini da se osjećaju snažnijima, na neki način distanciranim i neumiješanim, dok je muškarac potpuno ranjiv. Ona može prestati, ona može nastaviti, može improvizirati, upravljati
Prema profesoru Vernu L Bulloughu, historičaru seksualnosti iz Centra za seksualna istraživanja na California State Universityju, pitanje moći je obostrano. "Žene vrlo često kažu da osjećaju moć. Napokon, one ne izlažu svoje tijelo niti rizikuju trudnoću. Ali nema ni ništa pasivno u vezi sa ženom koja izvodi fellatio. Ako ništa drugo, to je najagresivniji seksualni čin na njenom repertoaru."
Hvalospjev iskonskom zadovoljstvu Pušenje, naravno, nije nedavni izum. Po svoj prilici, nije bila potrebna velika količina mašte da se shvati da bi moglo biti zabavno strpati nečiju muškost u najbliža usta. Činjenice o fellatiju sežu još u stariju književnost i historiju umjetnosti. Ali ne suviše davnu. Barem koliko smo mi upućeni, prahistorijski čovjek nije otkrio potencijale pušenja. Nisu poznati pećinski crteži davnog čovjeka uključenog u oralno zadovoljstvo, on je očito bio suviše zauzet lovom, i suviše je brzo ejakulirao u svrhu produžetka svoje rase. Kako je jedan profesor prahistorije detaljno obavijestio Thierryja Leguaya, francuskog psihologa i pisca knjige A History of Fellatio: "Pronašao sam scene raznih vidova penetracije, seksualne činove koji su uključivali više od dvoje ljudi ili životinja i čak jednu sodomiju iz željeznog doba. Ali nisam pronašao određeni primjer fellatija"
Ali, fellatio je u svakom slučaju itekako prisutan na grčkim vazama, i smatran je istovremeno i heteroseksualnim i homoseksualnim činom kod rimskih i grčkih pjesnika. Da, pušenje je očito bilo uveliko prakticirano u ranim stadijima civilizacije. Stari Grci su ga, ponešto eufemistično, nazivali "sviranjem flaute", a jedan mu je grčki pjesnik čak napisao i hvalospjev. U nekim tekstovima se govori da je rimska seksualna etikecija diktirala da onaj kome se pruža oralno zadovoljstvo bude potpuno miran dok je usluživan, a u drugim da treba gurnuti organ u pasivna usta prije nego on bude "usisan."
Originalna Kama Sutra, kompilirana između 100. i 300. godine naše ere, obuhvata cijelo jedno poglavlje o Oparishtaki ili "mouth congressu" i kaže: "Muške sluge nekih muškaraca su izvodili mouth congress sa svojim gospodarima. To su također prakticirali međusobno i neki građani koji su se dobro poznavali." Kleopatra je navodno tako fenomenalno izvodila fellatio da je bila poznata kao "Big Mouth". "Imala je takav libido da se često prostituirala, i bila je tako lijepa da bi mnogi platili svojim životom da s njom provedu jednu jedinu noć", pisao je Plutarh. Egipatske prostituke koje su je navodno podučavale umijeću i koje su općeprihvaćene kao najbolje pušačice u historiji, bile su među prvim ženama koje su nosile karmin kao vid oglašavanja njihove seksualne specijalnosti. Tek je film Lipstick, snimljen 1976. godine, istraživao ideju da je karmin javna aluzija fellatio-potencijala onoga ko ga nosi. A žena koja gotovo nikada nije viđena bez jarkog crvenog karmina bila je Eva Peron. VS Naipaul je u Povratku Eve Peron istakao: "Zar ove crvene usne još uvijek ne govore argentinskom machu o njenoj sposobnosti za fellatio?"
Na drugim mjestima u svijetu, do trećeg stoljeća, pušenje je neopozivo prodrlo u seksualni repertoar raznih kultura, kao što svjedoči ovaj briljantni izvještaj o malajskim orgijama: "Scena je ista u cijeloj sobi. Dok muškarac cijelom svojom dužinom leži na kauču ili sjedi na stolici, dječak, čučeći ili sagnut, drži i ljubi njegov penis, siše ga i onda prima spermu u svoja usta, sve do posljednje kapi." A poslovica "penis sucking is better than fucking" je, prema nekim izvorima, samo engleski prevod stare turske izreke.
Sretan 20. vijek Kasnije, kada je zapadno društvo postalo izuzetno licemjerno čedno, fellatio je potisnut. Unaprijeđena higijena u 20. stoljeću izazvala je boom u pušenju, ali fellatio se i dalje smatrao tabu temom, izopaćen prije nego dekadentan, i uveliko specijalnost hrabrih prostitutki. U svakom slučaju, 1926. godine, Pierre Louys je kompilirao čitavu etikeciju pušenja za svoju knjigu Priručnik civiliziranog ponašanja za mlade žene, očito stvoren za djevojke svih klasa, od koga su najvažniji dijelovi bili:
1. Nikada to ne činiti na javnim mjestima prije jedan sat ujutro.
2. Nikada ne raditi fellatio batleru pred kuharicom. Ona će biti ljubomorna i odat će vas.
3. Ako ste upravo pušili nekome, potrudite se da ne odete u kuhinju i ne ispljunete njegovu spermu u lonac. Takav postupak bi loše izgledao u očima posluge.
4. Jedno treba znati: mnogi muškarci koje srećete, bez obzira na njihove godine, tajno bi željeli da im pružite fellatio. Samo što se većina ne bi usudila da vam to kaže.
5. Ako vas neko pita koje biste piće željeli uz večeru, samo nemojte reći: "Ja pijem samo spunk (spermu)."
Tokom narednih 50 godina, pušenje je postepeno postajalo uzbudljivije i manje stigmatizirano. Također je pronašlo svoj duhovni dom - Hollywood. Prema biografiji Petera Lawforda, a koju je radio James Spada, ovaj britanski glumac koji se oženio jednom pripadnicom porodice Kennedy i kome se pripisivala velika upletenost u smrt Marilyn Monroe, imao je toliki apetit za fellatijem da je umnogome doprinio općem osjećanju prema tom periodu kao gadnom. Kada je imao samo deset godina, Lawford je doživio prvi fellatio od svoje 35-godišnje guvernante, za vrijeme jednog piknika: "Počela me je živog jesti." I mnogo kasnije, dok je propadao u Los Angelesu, okružen najljepšim i najizopačenijim osobama koje je taj grad mogao ponuditi, između ostalih Frankom Sinatrom, Marilyn Monroe, Avom Gardner i Lanom Turner, došao je do tačke kada ga se je moglo riješiti jedino time što bi mu bio pružen fellatio, što bi obično na kraju trajalo po nekolio sati.
U značajnoj knjizi You'll Never Make Love in This Town Again, prostitutke holivudskih zvijezda, Robin, Liza, Linda i Tiffany, iznijele su svoja iskustva o seksualnim životima zvijezda koje su opsluživale. Linda je pružala oralno zadovoljstvo jednom pravniku dok je na telefon raspravljao o poslovnim problemima. James Caan, džentlmen kao i uvijek, smatrao je da je bolje pružiti nego primiti. Ali je pokojni Don Simpson odstupio od čistog fellatija u korist mučenja i sličnih stvari. "Tehnika pušenja", rečeno nam je, "razlikuje kurvu od 60 dolara od kolgerle koja košta deset hiljada za noć." Ali niko nikada nije pušio tako ustrajno i pouzdano kao Linda Lovelace. Bilo bi nezamislivo govoriti o backgroundu savremenog fellatija a da se ne uzme u obzir film Duboko grlo, koji je, ukoliko je ikada nešto takvo i postojalo, pravi spomenik važnosti pušenja. Sniman 18 dana u New Yorku, 1972. godine, film govori o kćerki njujorškog policajca, koju glumi Linda Lovelace. Osnova filma bila je ideja da ona može doživjeti orgazam samo dok izvodi fellatio, zbog neuobičajenog položaja njenog klitorisa. Film, koji je imao cjelokupni budžet od 25 hiljada dolara i postao komercijalno najuspješniji pornić svih vremena, zapravo je pokrenuo cijelu industriju. Ali je neizbježno i izazvao strašan metež u "ispravnim" dijelovima američkog društva. Njujorški sudac Joel J. Tyler je zabranio film i označio ga kao "najniži stepen dekadencije svetkovina otpada i prljavštine", a brojni protesti i prijetnje bombama su ometali njegovo prikazivanje u drugim kinima širom Amerike. Uprkos ovome, ali možda i upravo zbog ovoga, Duboko grlo je formalno zasnovalo kult pušenja. Film je lansirao fellatio u javni domen, učinio ga vlasništvom onih koji sasvim zadovoljno intelektualiziraju o filmu i pušenju općenito.
Okus muškarca A ukoliko postoji moderni ekvivalent Dubokom grlu, onda je to sigurno "fešta" u kućnoj produkciji Pamele Anderson i Tommyja Leea - hardcore videosnimak kome posebnu draž daje činjenica da je ukraden i koji prikazuje onu vrstu snimaka zvijezda koje obično ne objavljuje žuta štampa. Samo je, nažalost, Pammie bila plaćena manje nego Linda Lovelace. Ali, zato što je povezan samo sa zadovoljstvom, a nimalo sa stvaranjem, većina svjetskih religija proglasila je fellatio grijehom. Književnost, naravno, nikada nije bila tako osjetljiva na to ko je šta radio i gdje je svršavao. U svom romanu Gargantua i Pantagruel Rabelais je, kroz lik Gargantuinog kompanjona Panugrea, na fellatio aludirao terminima nimalo uobičajenim za 16. stoljeće: "Moja žena mi je dobro popušila. Tamo sam svršio", a francuski pisac Lesage u svom romanu Gil Blas piše: "Sokrat kaže da se muškarcima s vremena na vrijeme treba pružiti fellatio, za njihovo vlastito dobro." Godine 1773. Corneille je u svom djelu Les Plaisirs Du Cloitre napisao: "Šta mi to imamo ovdje? Marton, zašto se ne usuđuješ popiti? Potrebno ti je, da se smiriš, progutaj ovaj nektar požude." A Juliette Drouet je svom ljubavniku Victoru Hugou pisala 1835. godine: "Osjećam strašnu žeđ za tvojom ljubavlju i tvojim tijelom, savjetujem ti da budeš svjestan moje ogromne ljubavi, mojih velikih usta i zuba, jer te stvari imaju samo jednu svrhu: da te bolje vole, bolje jebu i bolje jedu"
Thierry Leguay ističe da, i u književnosti i u savremenom leksikonu, sperma ima više sinonima nego ijedna druga sa seksom povezana supstanca ili čin.
Šlag, mlijeko, sok i tako dalje, ali implicira se da bi sjeme na kraju trebalo biti progutano. A malo žena bi se s njim složilo. Naročito se dugo raspravljalo o problemu pljunuti ili progutati. U filmu Celebrity Woodyja Allena, tjerati djevojku koja vas je uslužila i da proguta, interpretirano je kao vid krajnje pobjede. Iako je Bill Clinton u svom očajničkom kriku smatrao da je u skladu sa ponašanjem džentlmena izvući prije svršavanja, Monica Lewinsky je očito vjerovala da je pitanje povjerenja ukoliko on ejakulira u njena usta. Generalni konsenzus među ženama koje nikada nisu pružile fellatio jeste da, ukoliko imaju pravo izbora, one radije ne bi progutale.
A Linda Lovelace je jednom prilikom izjavila: "Ja to volim. To je za mene kao kavijar. Ne mogu shvatiti zašto cure toliko lude zbog toga. Nikada je ne ispljunem."
Sve ovo, kombinirano sa osnovnom istinom da je fellatio jednostrano zadovoljstvo, da žena pružajući ga nije psihološki stimulirana, postavlja pitanje: "Zašto žene to uopće i rade?" U pitanju je činjenica da pušenje ima trenutnu vrijednost koju malo drugih seksualnih činova zahtijeva, a upravo zato što nije recipročan. Na nekin način, podsvjesno ili ne, postoji prešutan osjećaj rastućeg duga u činu fellatija. Sigurno ne postoji takva stvar kao što je besplatno pušenje, i oni muškarci koji ne plaćaju gotovinom će prije ili kasnije to vjerovatno isplatiti na neki drugi način, bilo da se radi o pažnji, statusu ili jednostavnom uzvraćanju usluge.
Dugo vremena, jedva zakonski zrele djevojke smatrale su da, ukoliko žele privući pažnju ili dobiti prolaz za neki važan backstage događaj, moraju prvo oralno uslužiti relevantne vlasti. Funkadelic je takvu pogodbu elokventno izrazio u svojoj pjesmi No Head, No Backstage Pass, a Aerosmith pjesmom "Stand in the front just a-shakin' your ass, I'll take you backstage, you can drink of my glass". Ali je takav sistem bio najbolje ilustriran starim pjesmama Def Lepparda iz sredine 80-ih godina. A Bob Geldof je odlučio oženiti Paulu Yates zato što mu je pružila fellatio samo 20 minuta nakon što su se upoznali.
Mnogim je ženama osjećaj moći izuzetno privlačan. I na najmanju naznaku pušenja većina muškaraca postaju igračke u njihovim rukama. Oni su tako patetično, beznadežno, sažaljivo zahvalni. A zašto? Zato što je to ultimativna seksualna fantazija - brza, divlja, zadovoljavajuća, a ipak zahtijeva najmanje emocionalne povezanosti. Afera Clinton-Lewinsky je savršeno ilustrirala staru izreku: "Ženama je potreban razlog za seks, a muškarcu samo mjesto." Monica Lewinsky je morala vrlo opasno igrati da bi ubijedila najmoćnijeg muškarca na svijetu da popusti pojas usred svog kabineta. A njen prijedlog je, naravno, bio idealan za zaposlenog "muškarca u pokretu". Clinton je bio na to spreman, sada to znamo zahvaljujući Izvještaju Kennetha Starra, čak i dok je obavljao važne telefonske razgovore sa drugim predsjednicima država. Ova neslavna veza pokrenula je još jednu krucijalnu debatu: da li se fellatio, strogo govoreći, može smatrati seksom? Isto tako glasno kao što se cijeli svijet smijao kada se činilo da Bill Clinton vjeruje da govori istinu kada je tvrdio da nikada nije imao seksualnu vezu sa "tom" ženom, većina ljudi se zapravo složila s njim. Fellatio, iako očito seksualan, zapravo nije seks. Profesor Bullough misli da ovo objašnjava zašto toliko muškaraca takvu uslugu traži od prostitutki: "Opće vjerovanje jeste da je to zato što njihovi partneri ne žele pružiti fellatio. Ali zapravo je vjerovatnije da, plaćajući za pušenje, oni mogu poricati činjenicu da su željeli prostitutku za seks. Oni iskreno vjeruju da seks nije to što su oni uradili."
Glava - usta Anketa među seksualno više avanturističkim osobama bacila je nekoliko anomalija na ovu ideju. Većina njih vjeruje da je fellatio manje intiman i manje važan čin nego puni seks i većina ih je ili pružila ili primila oralno zadovoljstvo prije nego što su izgubili svoju nevinost. Mnogi od njih fellatio smatraju nečim što prethodi seksu, nečim što vas ne povezuje na tako dubok način sa osobom sa kojom imate takav kontakt. Nekoliko njih kaže da je to vjerovatno zato što ne postoji rizik trudnoće. A što se tiče ostalih, oni su se složili sa piscem Johnom Updikeom, koji je izazvao zaprepaštenje kada je govorio o oralnom seksu u svom romanu Zec, objavljenom 1960. godine, i koji je prošle godine, za vrijeme jednog radio intervjua, izjavio: "Fellatio je intimniji od penetracije, zato što uključuje nečiju glavu."
A pitanje je šta budućnost nosi ovom kultu pušenja? Postoji čitava generacija koja već izvodi i prima oralni seks sa takvom nonšalancijom da bi se ubrzo mogla ukloniti svaka naznaka dekadencije i diskrecije sa ovog čina. Pušenje se sada nalazi negdje između rutine sa repertoara i velikog užitka. Nekada ženu čini moćnom, distanciranom i neuključenom, dok je njen partner jako ranjiv. A nekada je to opet nježan pokret ili priznanje muškoj beznadežnosti u pogledu njegovog vlastitog libida, taktika koja se izvodi gotovo mehanički u cilju postizanja erekcije.
Ali sada ovo: ukoliko postoji mogućnost izbora, ukus sperme vjerovatno nije omiljeni ukus žena i one su manje nego oduševljene kada muškarac gurne preduboko u njihovo grlo i već godinama otkrivaju različite trikove da zaustave bol u vilici. Ali da, pušenje je fascinirajući čin. Žene priznaju da su opsjednute njim, analiziraju ga, vole i mrze, ali nekako nije više toliko sveobuhvatan problem kakav je nekada bio. Jer naposljetku, to je ipak samo fellatio.

Polly Vernon
(Magazin ARENA)