Vrijeme i postojanje
Već smo spominjali osjetila.
Čovjek ima pet osjetila, to je svima poznato.
Želim da malo razmislimo o tome. Ima li čovjek još koje osjetilo osim onih osnovnih (vid, sluh, njuh, okus, dodir)?
Pogledajmo “timer”, naš unutrašnji sat.
Čini vam se da to nije osjetilo? Ali njime osjećamo stvarnost, jednako kao i vidom – ono nam pomaže da se ne izgubimo u zbrci koja nas okružuje, a od koje uzimamo točno onoliko informacija koliko smo ih sposobni obraditi i uklopiti u cjelinu!
(Znamo li, ili osjećamo, da je kamen tvrd? Postoji li tvrdoća kamena neovisno o našoj percepciji “tvrdoće”? Znamo li, ili osjećamo, da su se jučerašnji događaji desili?)
Ako je naša stvarnost (onakva kakvom je doživljavamo) samo odraz naših osjetila – zar i protok vremena nije dio te iste stvarnosti? Zar ne osjećamo što se desilo prije, što se dešava sada, a što će se desiti sutra?
(Da li je intuicija samo mala nepravilnost u radu tog našeg osjetila, kad nam se učini da smo već osjetili neki budući događaj, iako on još nije “nastupio”?)
Još je Einstein dokazao da je vrijeme relativno – da vrijeme nije onakvo svojstvo svijeta kakvo smo mislili da jest (i kakvo nam se prirodno činilo). Ono ne teče ravnomjerno kao rijeka. Ne možemo ga prikazati brojevnim pravcem.
Da li vrijeme uopće teče? Neovisno od naše percepcije protoka vremena?
Pa naravno da ne teče.
Protok vremena je samo definicija redoslijeda događaja.
(Događaj = točka u prostoru koja, uz prostorne, ima i svoju vremensku koordinatu. Za matematičare: protok vremena je relacija potpunog uređaja na 4-dimenzionalnom prostor-vremenu.)
Kada bi taj redoslijed bio drugačije definiran, bilo bi jednako logično prvo umrijeti, a na kraju se roditi. Ili prvo se roditi, pa umrijeti, pa krenuti u školu.
Razmislimo malo o tome zašto je uopće definiran protok vremena. Zašto je uopće bitno znati što se desilo prije, a što kasnije?
Logično je zaključiti da je bitan samo relativan odnos događaja, to jest jedina svrha tog uređaja je da znamo što je čemu prethodilo.
Ali zašto bi to bilo bitno znati?
Pa zato jer su događaji međusobno ovisni, povezani uzročno-posljedičnim vezama.
A sada vas pitam: zašto je redoslijed događaja (uređaj) definiran upravo ovako kako je definiran? Ako su događaji međusobno ovisni, to ne znači da protok vremena mora biti definiran na način da se posljedica nužno dešava nakon uzroka, to jest uređaj je slobodno mogao biti definiran i na bilo koji drugi način, bez da se promijene veze među tim događajima!
Jedini zaključak jest da je protok vremena definiran upravo ovako kako je definiran zbog toga da mi možemo primijetiti i shvatiti uzročno-posljedične veze među događajima.
Protok vremena je način na koji ljudi uočavaju uzročno-posljedične veze među događajima!
Protok vremena je samo iluzija kojom povezujemo događaje po njihovim međusobnim vezama.
Vrijeme je samo jedna dimenzija događaja. Vremenska koordinata je samo podatak koji nam služi da možemo poredati događaje po njihovim međusobnim vezama. Jednako je besmisleno reći da vrijeme teče kao što je to besmisleno reći za bilo koji skup vrijednosti.
Post je objavljen 20.10.2005. u 22:11 sati.