Marketing
Ukusna riba - možda na trpezi Lucrezie Borgie
Kako je noć odmicala nagovještaji promjene vremena postajali su sve češći i sve jasniji. Meteorolozi su najavili umjerenu i jaku buru, ali je ipak puhao maestral. More je bilo mirno do malo valovito, ali se stanje mora iz minute u minutu pojačavalo prema valovitom. Tirada za tiradom se niže, ulov se slaže na krmi broda.
Oko tri sata iza ponoći ulov predzadnje tirade istresen je iz mreže na krmu. Nakon kratke pripreme mreže i njenog spuštanja u more, pristupamo prebiranju i sortiranju ulova. Iz kupa na krmi izvlačim ribu koju inače veoma rijetko viđam u našem Jadranu, a skoro nikad među ulovom. Vratio bih je u more, ali, nažalost, nije više bila živa. Odlučujem je ponijeti kući radi slikanja, vaganja, mjerenja duljine.
Bio je to kostorog (Balistes Carolinensis), vrlo rijetka riba u našem moru. Činjenica da je uhvaćen ovako visoko u Jadranu (južno od rta Kamenjak) govori da kostorog iz toplijih mora seli na sjever.
U literaturi se nailazi na upozorenje da se meso ove ribe ne jede jer može biti otrovno. Iako može doći do trovanja, kostorog nema većeg značenja u epidemiologiji otrovanja ribljim mesom. Ipak u prehrani se ne koristi.
Evo što sam pronašao o neobičnom svatu:
Riba koja se našla u mojoj mreži pripada porodici Balistida čije vrste nastanjuju vode tropskih mora. Ponekad ih se može sresti i u suptropskim zonama, a nekoliko vrsta uočeno je i u Mediteranu. Odrasli primjerci traže duboke vode i koraljne barijere. Vole se kretati prema otvorenom moru u vodama za koje su karakteristične jake struje. Ponekad se kreću i duž stjenovitih obala . Mladi primjerci više vole plitko priobalje, pjeskovita dna koja ponegdje zamjenjuje kamen s koraljima. Posebno vole široka polja algi.
Na tijelu Balistida, koje je spljošteno i romboidne forme, ističe se markantna glava. Dva velika oka smještena su tako visoko da gotovo dodiruju leđne peraje. Ove ribe pokreću jednu očnu jabučicu nezavisno od druge što im omogućava izvrsnu vizualnu kontrolu prostora koji ih okružuje. Usta su im relativno mala, ali s mesnatim usnama i snažnim zubima čiji je ugriz za žrtvu najčešće smrtonosan.
Koža Balistida pod rukom je hrapava i tvrda. Zahvaljujući pokretima leđnih i repne peraje Balistide su izvrsni plivači. Najčešće plivaju usamljene. Svoj teritorij odlučno i silovito brane kako od pripadnika drugih vrsta tako i od vlastitih rođaka. Neprijatelje drže na odstojanju izgledom, bodljama, ali i zastrašujućim zvukovima(!). Proizvode ih na razne načine: škrgućući zubima, brzim izdizanjem i spuštanjem bodlje, a mjehurom su u stanju oponašati zvukove ratnih bubnjeva. Hrane se malim rakovima, školjkama, ježincima, ali i sipicama, spužvama, algama i planktonima.
Balistide polažu jaja u rupe koje naprave u pijesku. Ženka zvucima (pjesmom) priziva mužjaka i upozorava ga da je završila s pripremom mjesta za polaganje jaja u pijesku te da je spremna za parenje. Ljubomorno čuvaju jaja napadajući sve što im se približi pa i čovjeka.
Post je objavljen 19.10.2005. u 21:49 sati.