Pregled posta

PRIČE GOSPODINA BALOGA

Zapravo nikad ne znaš što od koga možeš čuti i u čijoj se glavi skriva prava riznica pametnih i zanimljivih, da ne kažem pjesničko-ugostiteljsko-povijesnih podataka.
Smješten sam u obiteljskom hotelu i restoranu Croatia, kod gazde Baloga, starog šarmera, nešto mlađeg od mene, koji je zanat učio u Francuskoj.
Prije nego što se otputim na dnevno turu žuljeva, umora i pješačkog humora, pozove me na kavu i pričamo. Zato koristim ovu prigodu da vam prepričam samo dio onoga što mi je ovih dana ispripovijedao moj domaćin. Naravno, sve njegove priče počinju i završavaju sa Đakovom i Đakovštinom.

POVIJESNI POGLED

Prema arheološkim nalazima, priča gazda Ivo, na području Đakova lijepo se živi i veseli još od neolitika, dakle od prije 7500 godina. Može se reći da je to prilična starost, jer, koliko znam, ni Broj 1 iz Allana Forda nema toliko godina, a zna se otkad Broj 1 gospodari izvještajnim i obavještajnim organizacijama.
Kao Đakovo, Dyaco, Diaco ili Dyacov ovo se Srce Slavonije spominje već u prvoj polovici 13. stoljeća, kad hrvatski knez Koloman daruje Đakovo bosanskom biskupu Ponsi, pa nas Bosna i Bosanci prate još iz tog razdoblja.
Eto, toliko o starosti i imenima jednog od najljepših hrvatskih kontinentalnih gradova.

STALNE VRIJEDNOSTI
Ono što u Đakovu ne možete zaobići, naravno osim najljepše Katedrale, svakako su Biskupski dvor, Bogoslovno sjemenište, Crkva svih svetih, Kaptolske kurije, Strossmayerov muzej, Strossmayerov trg, Strossmayerov park, Samostan sestara Svetog križa, Korzo, Muzej Đakovštine i – gazdine i moje prijatelje - Slavonske lole, jedan od naših najboljih tamburaških sastava.

ERGELA
Danas, kad svratite u ovo prošireno Srce Slavonije, možete uživati u bezbroj zanimljivih ljepota. Na primjer, u Ergeli Đakovo, najstarijem uzgajalištu rasnih lipicanaca u Europi, jer ovim livadama ti vrsni konjski ljepotani galopiraju i kaskaju još od druge polovine 14. stoljeća, premda se život Ergele smješta na sam početak 16. stoljeća, kad je biskupiji darovano deset arapskih konjskih ljepotica i jedan rasni pastuh. Vidite, kaže, ni ergela ne može bez rasnih pastuha.

OBRT SA SVE MANJE OBRTA
Ono što je zanimljiva jest činjenica da je u Đakovu osnovano Udruženje obrtnika gotovo prije dvjesto godina, što nas upućuje da su se ovdje ljudi bavili obrtom odvajkada. Ovdje se obrće, prevrće, zavrće, navrće itd. vrće i dan danas, samo u nešto manjem obujmu, budući da je obrt pobijedila trgovina, pa se sve manje proizvodi, a sve više prodaje ono što se ne proizvodi.

SVIMA DOBRO: I NAMA, I TURISTIMA
Onim turistima koji vikendom vole istraživati turistička bogatstva Lijepe naše, Đakovo nudi niz dobrih programa, od maskiranih bušara u veljači, do već glasovitih Đakovačkih vezova, manifestacije koja oživljava davne uspomene i friške potencijale. Kakvi bismo mi Slavonci bili, kaže gazda Balog, da ne skrbimo o sve brojnijim ljubiteljima gastronomije, umjetnosti koju tako zorno predočava Veljko Barbieri, koji sve više kuha, a sve se manje bavi literaturom! Zato se u Đakovu održavaju dva gastro festivala. Interes je toliki, da je jedan malo.
Ljubitelji starogradskih pjesama doći će na svoje na Smotri starogradskih pjesama i plesova, što se svake godine održavaju koncem studenoga.
A nije loše doći ni na Silvestarsku noć, kad se gotovo cijelo Đakovo nađe na ulici u dobru raspoloženju.
U svakom slučaju bit će vam O. K., jer se o tome marno i dobro brine Turistički ured grada. Pa ste ovdje dobro došli kao ljubitelji povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Jer tu ima svega za svakoga, a lovci i ribiči uživat će u šumama punoj divljači i jezerima u kojima se ribe natječu koja će prva na udicu. A zec sam sebi pravi ražanj. Na vama je samo da potpalite vatru-

Eto, toliko od gospodina Baloga.

Post je objavljen 10.10.2005. u 12:00 sati.