Marketing
Ekološke katastrofe i sindromi
Pojam ekoloških bolesti sve češće je prisutan u našem svakodnevnom životu. Svaki drugi stanovnik ne podnosi jednu ili više namirnica ili tvari prisutnih u našem okolišu, a svaki treći ili četvrti boluje od alergije. Negdje oko 10 - 15% stanovništva boluje od alergijske hunjavice, što je prije dvadesetak godina iznosilo svega 2%. Oko 15% stanovništva velikih gradova ima bronhijalnu astmu, a otprilike isto toliko djece boluje od različitih ekcema (kožnih osipa i promjena).
Uvijek iznova se diskutira da li ekološki zagađivači mogu uopće biti razlogom takvih alergija. Činjenica je da su u porastu alergije protiv polena, plijesni, grinja, dlaka i perja domaćih životinja. Pri tome, broj čestica polena, plijesni, grinja, dlaka i perja domaćih životinja nije porastao. Prije je za računati s opadanjem njihovog broja. Također, čest krivac za alergije - duhanski dim, odnosno pušenje nije u porastu, već prije možemo govoriti o opadanju broja pušača. Danas se zna da ove alergije idu uporedo s oštećenjem imunološkog sustava. Ono što je u ogromnom porastu je ekološko opterećenje različitim tvarima i zagađivačima. Godišnje se na srednje-europskom području odlaže 30.000 tona kemikalija, najčešće u vidu prašine i sitnih djelića na površinu čestica polena, plijesni, grinja, odnosno krzna, dlake i perja domaćih životinja. Na ovaj način dolazi do višestrukog potenciranja njihovog alergenog djelovanja.
U posljednjih dvadesetak godina broj oboljelih od raka je u stalnom porastu. Dok je još prije tridesetak godina rak u manje od 15% bio krivac za smrtnost stanovništva, danas je rak u gotovo 25% slučajeva razlog smrti. Osobito je u porastu javljanje leukemije u djece, raka dojke u žena, raka prostate i debelog crijeva u muškaraca. Jedan jedini razlog za ovakovu tendenciju ne može se identificirati. Ono što se pak bilježi točno u ovom vremenskom razdoblju je povećanje ekološkog opterećenja i onečišćenja prije svega sredstvima za zaštitu biljaka i drveta, naročito organoklornim spojevima i osobito dioksinima i furanima, kao i teškim metalima. Svakodnevno nastaje dvadeset do pedesetak novih kemijskih spojeva koji dodatno opterećuju naš okoliš (zrak, zemlju i vodu), i na taj način ulazeći u lanac ishrane postaju teški nervni otrovi za čovjeka. Računa se da srednjo-europski stanovnik godišnje u sebe unese prosječno 3 - 4 kg čiste kemije!
Mnogobrojne su ginekološke bolesti izazvane ili barem djelomično izazvane ekološkim zagađivačima. Pri tome su naročito osjetljive djevojčice i mlade djevojke, trudnice i dojilje. Osobito loše statistike se odnose na rak dojke, koji se javlja sve iznenadnije, češće i u sve mlađem životnom dobu. Broj novoregistriranih slučajeva se od 1970. godine udvostručio. O ovome je osobito za razmisliti kada se zna da je razvitak raka dojke jedan dugotrajan proces koji najčešće traje 10 - 20 godina.
Na ovim linkovima rikazane su najveće ekološke katastrofe i sindromi, te opisane njihove izravne i očigledne posljedice na zdravlje čovjeka:
Sick-Building sindrom
Amalgamski sindrom
YUSHO sindrom
Itai Itai sindrom
Formaldehidski sindrom
Minamata sindrom
Ozonski sindrom
Holzschutzmittel sindrom
Temu možete komentirati na ovom linku.
Post je objavljen 08.10.2005. u 13:53 sati.