Parafiranim nacrtom sporazuma Republika Hrvatska - osim poklanjanja dijela svog teritorijalnog mora međunarodnoj zajednici proglašavajući ga međunarodnim vodama - direktno poklanja i Republici Sloveniji velik dio svog teritorijalnog mora!
PODLISTAK****Poznato je, ali ne široj javnosti da je INA-Naftaplin istraživala bušeći morsko dno u tom pojasu u više bušotina koje je napravila, pronašla ogromne količine nafte i plina. S obzirom da se iste nije moglo staviti u exploataciju, bušotine su začepljene, betonom, dakle sporazumom RAČAN DRNOVŠEK Hrvatska gubi ogromno rudno blago iz podmorja- NAFTU I PLIN
**** U petak, 20. srpnja 2001. predsjednica Komisije za granice hrvatske Vlade Olga Kresović-Rogulja i njezin slovenski kolega Miha Pogačnik parafirali su u slovenskom Otočecu na Krki, sporazum o međudržavnoj granici između Hrvatske i Slovenije. Slovenija ne dobiva samo more nego i nalazišta plina koje su u neprocijenjivoj vrijednosti, taj podatak sam slučajno saznao u nekom razgovoru, od ljudi koji su upoznati sa tim stvarima.
Zaključno o parafiranom nacrtu sporazuma...
Ukratko, Republika Hrvatska je parafirala sporazum koji u potpunosti ispunjava Slovenske zahtjeve, a protivan je načelima međunarodnog prava, kao i načelima postojeće Konvencije UN o pravu mora koja je na snazi. U pitanju je štetno političko, a ne pravno rješenje. Štoviše, kako je u međunarodnom pravu veoma jako i načelo presedana, ovim je otvoren put i rješavanju pitanja granice sa Crnom Gorom na politički, a ne na pravni način koji je dosad zagovarala Republika Hrvatska. Štoviše, sada možemo očekivati i zahtjev Bosne i Hercegovine za koridorom, čime bi se hrvatski državni teritorij u potpunosti razdvojio. Teško je objasniti zašto je Republika Hrvatska kao jedna od svega par zemalja u svijetu koje imaju specijalizirani poslijediplomski studij Prava mora pristala na ovako štetno i nepravno rješenje. To samo govori da su pregovori vršeni nestručno te da su ih vodili ljudi koji ne shvaćaju složenu problematiku međunarodnog prava mora poput odnosa teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa te mogućnost stvaranja štetnih presedana.
Hrvatske pregovarače je su u kreiranju ovakvog rješenja vodili uglavnom dnevno-politički razlozi (tipa: idemo pokazati kako se mi možemo dogovoriti!) a ne interesi dugoročnog pravednog rješavanja graničnog spora.
Srećom, hrvatska stručna i šira javnost pokazali su visoku razinu razumijevanja problematike i Vlada Republike Hrvatske je ubrzo nakon parafiranja morala odustati od ovakvog rješenja morske granice sa Slovenijom. Naravno, nitko se nije osjetio pozvanim da povodom toga da ostavku...