Pitanje razgraničenja između država na moru uređuje se prvenstveno Konvencijom Ujedinjenih Naroda o pravu mora iz 1982. godine. Konvencija je stupila na snagu u studenom 1994. godine, godinu dana nakon što je glavnom tajniku UN dostavljena šezdeseta izjava o ratifikaciji.
Zbog raširenosti konvencije njena pravila smatraju se danas obveznim za sve države, dakle i one koje nisu izričito prihvatile Konvenciju. Bivša Jugoslavija Konvenciju UN o pravu mora ratificirala je još 80-tih godina prošlog stoljeća, tako da je pravilima o sukcesiji ona preuzeta u zakonodavstvo svih država slijednica SFRJ. Republika Hrvatska je još dodatno osnažila djelovanje Konvencije naknadnom ratifikacijom.
-------------------------------------------------------------------------------- Razgraničenje između država uređuje se člankom 15. Konvencije UN o pravu mora. Navedeni članak u službenom prijevodu na hrvatski jezik glasi:
Kada su obale dviju država sučelice ili se dodiruju, nijedna od tih dviju država nije ovlaštena, ako među njima nema drugačijeg sporazuma, proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora tih dviju država. Ova se odredba, međutim, ne primjenjuje ondje gdje je zbog razloga historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti nužno razgraničiti teritorijalno more dviju država na drugačiji način.
Konvencija nije izričito definirala pitanje "historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti". Takva nejasna formulacija predstavlja kompromis koji je omogućio gotovo univerzalnu prihvaćenost Konvencije, no nedefiniranje "historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti" u stručnoj literaturi se smatra jednim od većih manjkavosti same Konvencije UN o pravu mora.
Pitanje je da li će se s vremenom stvoriti određena običajna pravila koja će barem donekle definirati što sve potpada pod "historijski naslov ili druge posebne okonosti" (u međunarodnom pravu običaj je još uvijek veoma važan pravni izvor), ili će se to pitanje tumačiti od slučaja do slučaja, što otvara mogućnost sporova i različitih argumentiranja jačine "historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti" pomoću političkog pritiska ili vojne sile.
-------------------------------------------------------------------------------- Možemo slobodno reći kako je osnovno pravilo kod razgraničenja dviju država na moru crta sredine (ekvidistancije). Ona je, da ponovimo, crta kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora dviju država.
O važnosti crte sredine govori i podatak kako je u posljednjih 70 godina od ukupno 45 sklopljenih sporazuma o razgraničenju ovog tipa ekvidistancija je kao metoda primijenjena u 33 ugovora!
Crta sredine nameće se kao osnovno pravilo razgraničenja između država na moru i prema načelima Povelje Ujedinjenih naroda, temeljnom dokumentu suvremene međunarodne zajednice, a gdje se govori o suverenoj jednakosti država.
Stoga crtu sredine možemo smatrati osnovnim pravilom kod razgraničenja između država, dok "historijski naslov ili druge posebne okolnosti" predstavljaju samo izuzetak od općeg pravila koji se može uzeti u obzir isključivo kada takve okolnosti jasno postoje i kada je zaista nužno izvršiti razgraničenje na drugi način.