Jel proradilo postanje u budućnost? Nije šljakalo neko vrijeme...hm, vidjet ćemo...
Kako god, na današnji dan prije dvadeset i jednu godinu izvadili su iz maternice moje mame malo drečavo stvorenje od dvije kile i dvjesto grama i četrdeset i devet centimetara, kmečavo i živčano . Kako je stvorenje bilo ultramalo, s obzirom na background, nazvali su ga Maja, po slatkoj maloj (ovo kakim, ne postoji anegdota oko mojeg imenjačenja).
Onda je mala Maja rasla i napredovala tako da je do prvog rođendana otprilike upeterostručila svoju težinu :-) i ne samo to -
kako ono reče ona ženska iz Abbe,
Mother says I was a dancer before I could walk
mhm, she says I began to long before I could talk.
Makar, postoje nesuglasice oko toga jesam li prije proplesala ili propjevala, bitno je samo to da se oboje desilo u rekordnom roku :-)
I da...omiljena pjesma za izvođenje bila mi je stara Oliverova Žuto lišće ljubavi i od Tomislava Ivčića, ne znam više kako se zove, ona neka šta ima "tebi sam svirao gitaru / ti uvijek si htjela / da ti sviram onu pjesmu staru.
I tak...malo po malo sam se ufurala u to da su me rodili i kaj ja znam... nisam se još baš sasvim privikla živjeti, tu i tam me još uhvate stvari nespremnu, al definitivno sam sretna kaj sam tu.
Al danas evo ovaj kakti jubilarni dvadeset i prvi, sad sam već prešla dvije grbe i ima da me svi shvate ozbiljno .
Zapravo ću skroz čudno provesti ovaj dan, imam neku feštu ali malo drugačiju nego inače, ni ne sumnjam da će bit super. U biti s obzirom da sam ja u frci s , prepustila sam dečkima da se pobrinu za , čak sam mamu nagovorila da mi ispeče moju omiljenu
Idem sada , tako da ujutro budem dobre volje, naporan me dan čeka, baš mu se veselim. Aha, da, još da spomenem što bih trenutno najviše željela:
- da mama ozdravi
- da sljedeći tjedan prođem komisijski
- da mi netko popravi retrovizor na autu.
Ma, naravno da ih imam još, ali to bih rekla ribici kad bi me pitala .
Ljubi vas sve jedna dvadesetjednogodišnjakinja!