U svijetu prema podacima UN-a 862 milijuna ljudi su nepismeni, dok u Hrvatskoj je potvrđen nizak stupanj elementarne nepismenosti (2%), dok samo 11% građana je s visokom stručnom spremom, a 15% s nezavršenim temeljnim osnovnim obrazovanjem.
Uz elementarnu ili primarnu pismenost (poznavanje čitanja i pisanja kao osnovnih vještina), danas se barata s terminima sekundarna ili funkcionalna pismenost (razumjevanje pisanih uputa u svakodnevnom životu kod upotrebe pojedinih proizvoda, ispunjavanja ugovora ili formalne orjentacije u trgovini, prometu, javnim ustanovama...)te tercijalna ili komunikacijska pismenost (informatijska, računalna, internet, SMS).
Zadnja dva oblika suvremene pismenosti nalaze se na zabrinjavajučem mjestu u Hrvatskoj. U Hrvatskoj treba poraditi na opismenjivanju ta dva oblika suvremene pismenosti, s time da se očekuje da u praksi zaživi projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom "Za hrvatsku pismenost" kojim će se poticati opismenjivanje odraslih koji nemaju završenu osnovnu školu. Time će se i Hrvatska uključiti u tkz. Desetlječe pismenosti koja je početkom prošle godine proglasila Glavna skupština UN-a.
UNESCO, tijelo UN-a je ustanovio Međunarodni dan pismenosti 1967. godine sa svrhom važnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u cjelini, gdje problem nepismenosti koegistira s ubrzanim razvojem društva i informacija modrene tehnologije.
Post je objavljen 08.09.2005. u 09:17 sati.