'MILIJUN' NAČINA INOVATIVNOG NEBANKARSKOG FINANCIRANJA PODUZETNIŠTVA:
Odrastanje hrvatskog financijskog tržišta, posebice onog segmenta koji služi poticanju i podršci poduzetništvu, imeplementirati će i nove tehnike i instrumente kapitala koji se emaniraju (deriviraju) iz vrijednosnih papira ili novca. Riječ je o financijskim derivatima koji su još nedovoljno zastupljeni na tržištu u Hrvatskoj obzirom da isti zahtjevaju viši stupanj analize i upravljanja rizicima, kao i projektni menadžment.
Financijski derivati su nova kategorija vrijednosnih papira na tzv. službenom i neslužbenom tržištu jer većina po sadržaju u svrsi predstavlja dobru vjeru u razvoj i komercijalne učinke poduzetništva te služi i povoljnom financiranju odedjenih dobi istih.
Podrijetlo i funkcije derivata
Tim više što financijski derivati, po mišljenju američkog stručnjaka Thomasa Siemensa, podrijetlo vuku iz pradavne Aristotelovoj priče o filozofu Thalesu koji je zaradio novac kupnjom prava uporabe preša za obradu maslina sljedeće sezone.
Derivati su po definiciji i funkciji instrumenti koji omogućavaju učinkovitije upravljanje rizicima na način da se osigura odredjena vrijednost u ugovorenom terminu u budućnosti, ali isti mogu daljnjim trženjem stvarati i samostalne profite na razlici vrijednosti.
Ne smije se zaboraviti činjenica da se potreba derivativima u svrhu ispunjenja njihove temeljne funkcije pojavila u kaosu naftne krize, fluktuacije tečaja i neravnomjernih konjuktura privreda u svijetu, posebice nakon ukidanja vezanih tečajeva valuta u Bretton Woodsu.
Novi su instrumenti, zaključili su vodeći svjetski ekonomisti,trebali omogućiti poboljšanje tržišne učinkovitosti poduzetništava diversifikacijom preuzimanja dijelova rizika koji tako postaju fluidni instrumenti novih vrijednosti.
Iz tog se razloga,uvodjenje derivata u tržišta kapitala smatra trenutačnim uvećanjem ukupnih vrijednosti kapitala radi vrsta instrumenata koji se angažiraju (osiguranja, prava, opcije, futuri itd.).
Postoje službeni derivativi koji su uvršteni u ponudu burza koje je teško semantički prevesti (opcije, swaps-razmjene, forwarding contracts - ugovori s budućim vrijednostima,ugovori unaprijed, futures - buduće terminske vrijednosti i dr.) i (tzv.) neslužbeni ili OTC (over the counter) derivativi,koji sadrže sporazum dvije ili više stranaka o postojećoj i budućoj vrijednosti. Potonji u ovom trenutku možda ponajviše odgovaraju hrvatskim poduzetnicima i ulagačima.
Zašto su derivati neprocjenjivo važni
S primarnim ciljem izbjegavanja tržišnih rizika koji stvaraju volatilnost uvjeta proizvodnje i rada u korist špekulativnih interesa, te kako bi derivati što cjelovitije poslužili ostvarenju komplementarnosti izmedju financijskog i realnog sektora (što je temelj budućnosti svakog naroda i svake države),u Chicagu je 1868. godine započelo trgovanje budućim vrijednostima (futures) za proizvode pšenice, svinjetine i bakra po odredbi čikaškog odbora za trgovinu (Chicago Board of Trade).
Chicago Board Options Exchange, odnosno burza opcija započela je s radom 1971.fodine.
‘Black-Scholes’ model opcija (tzv. običnih, vanilija opcija) izazvao je interes stručne javnosti 1973. godine i radi činjenice što je u Bretton Woodsu bio napušten sustav fiksiranih tečajeva glavnih svjetskih valuta (SAD su ukinule automatsku vrijednost zlata prema dolaru) te je trebalo uspostaviti drugačiji mehanizam vrijednosti u svijetu novih rizika.
Korisni derivati neprocjenjivo su važni za razvoj Republike Hrvatske, jer sadrže i kategoriju očekivanih vrijednosti, umjesto dosadašnje palete primitivnih investicijskih sredstava osiguranja plasmana. Uvodjenje kategorije derivata u poduzetništvo u Hrvatskoj sadrži promjenu vremenske dioptrije hrvatskog financijskog tržišta (banaka i novih grupa ulagača), jer bi time naglasak kod velikog broja projekata više ne bio na vrijednostima od jučer i danas, nego na vrijednostima od danas i (prema ugovorima,tržištu, kvaliteti programa itd.) realno očekivanim u ugovorenom roku u budućnosti.
Derivati za podršku poduzetništvu
Derivati su poželjni instrumenti za ulaganje u poduzetništvo, posebice nova (de novo) poduzetništva jer ograničavaju ili čak eliminiraju rizik (ali time i supstancijalnu očekivanu dobit ulagačima).
U jednom tekstu na internetu o financijskim derivatima postavlja se pitanje: jesu li derivati (posebice futuri) rizični? Autor odgovara analogijom automobila koji mogu biti sigurni ili rizični, pitanje je samo tko ih vozi. Većinu nesreća skrive vozači, ne grješke na automobilima. Sigurnost trgovanja futurima zavisi o strategiji njihova vlasnika, odnosno potpisnika ugovora. Pritom osnovno pravilo glasi: diversificirati (raspršiti) rizik na više instrumenata i ulaganja..
Poduzetnike poglavito zanima mogu li koristiti derivate kao sredstvo namicanja kapitala kad se za istim javi potreba i u kojem obliku, te je li isto zakonski regulirano te što je zapravo financijski derivat u 'praktičnom rječniku'.
Derivati odnosno 'izvedenice iz nečega' predstavljaju financijske instrumente čija je očekivana isplativost u nekoj točki u budućnosti izvedena iz vrijednosti nečeg drugog, što ne moraju biti samo vrijednost neke korporacije, obveznice i sl.
Derivati (termin 'derivati' u tekstu podrazumijeva Financijske derivate, nap.p..) koji se odnositi, primjerice, na temperaturu u Zračnoj luci u Zagrebu, dvojakih su oblika:
a) obični ili vanillija derivati i b) egzotični derivati.
Obični ili 'vanilija' derivati odnose se na ugovore o kupovini ili prodaji neke vrijednosti u budućnosti,a zovu se (vrlo je teško precizno prevesti termine s engleskog jezika obzirom da su isti nastali tek u novije financijsko doba): ugovori unaprijed (forward contracts) i tzv. futuri.
Opcije su ugovori koji sadržavaju ugovorno pravo nekoga da kupi ili proda neku vrijednost o ugovorenoj cijeni u ugovorenoj budućnosti. Naravno, u tim matematičkim postavkama financijskog tržišta postoje i brojni hibridi navedenih običnih (vanilija) derivata, a sve drugo predstavljaju egzotični derivati.
Unaprijednice, ugovori unaprijed (forward contracts) predstavljaju, za razliku od opcije, obvezu jedne stranke ugovora da kupi ili proda neku vrijednost po ugovorenoj cijeni u ugovorenom terminu u budućnosti od druge stranke koja je obvezna prodati ili kupiti ugovorenu vrijednost po ugovorenoj cijeni u ugovorenom terminu. Ova vrst ugovora vrlo je raširena u izvoznoj industrij, jer se na taj način prevladavaju problemi s tečajevima valuta tako da se stvara pozicija osiguranja uračunatog profita kupovinom opcija na tečaj valute u kojoj se obavlja trgovina po definiranoj cijeni. Takav postupka štiti vrijednost robe za izvoz.
Navedena tehnika se zove hedge, odnosno hedgeing i predstavlja za poduzetnike osigurač od tzv. volatilnih (neprijateljskih) uvjeta koji mogu utjecati na smanjenje vrijednosti robe, rada, ukupne platne bilance i dr.
Za razliku od gorenavedenog ugovora, opcije predstavljaju pravo ugovorne stranke da nešto kupi ili proda po ugovorenoj cijeni u ugovorenom terminu u budućnosti. Tzv. call opcija, primjerice na dionicu, daje pravo vlasniku opcije da kupi odredjeni broj dionica po ugovorenoj cijeni u budućnosti; put opcija predstavlja pravo prodaje. U postupku izdavanja opcija,kao i izvršavanja ili neizvršavanja prava kupnje ili prodaje postoji specijalizirana terminologija koju sada nećemo navoditi, već samo činjenicu da kupovanjem opcija vlasnici vrijednosnih papira osiguravaju vrijednost iste, odnosno premijom opcije smanjuju mogući gubitak na vrijednosti iste.
Stranke u opcijskom ugovori u EUropi uglavnom se drže ugovorenog datuma, dok se u SAD opcije prodaju i kupuju tijekom trajanja ugovora. Treći način postupanja s opcijama predstavljaju tzv. Bermudske opcije koje predstavljaju mješavinu europskih i američkih opcija.
'Mistika' derivata
Derivat koji je zapravo neprevediv, a stalno se pojavljuje u hrvatskim novinama, poglavito kada su u u pitanju banke u Hrvatskoj je - tzv. swap.
Jedan od hipotetskih primjera kada poduzetnici upotrebljavaju swap: Korisnik kredita (poduzetnik) za kupovinu nekretnine obvezan je po ugovoru na 500.000 kuna, koliko je uzeo za kupovinu kuće, plaćati 30.000 kuna godišnje po promjenljivoj kamatnoj stopi . Ukoliko radi potresa na tržištu, recesije itd. dodje do povećanja kamatnih stopa (jer novac je jedina roba koju banke imaju) i udvostručenja kamatne stope, obroci koje korisnik mora plaćati postaju praktički nesnosni za njegova primanja. U tom slučaju, korisnik može refinancirati svoj kredit na kredit sa fiksnom kamatnom stopom, ali transakcijski troškovi i troškovi pripreme preveliki su teret za opravdanost ovakvog poteza.
S druge strane, swapugovor na početku uzimanja kredita donosi višestruke prednosti kreditnom korisniku. Naime, korisnik ugovori s bankom plaćanje 500.000 kuna s fiksnom kamatom za vrijeme trajanja kreditne partije. S druge strane, banka u swap ugovoru plaća korisniku svotu od 500.000 kuna s promjenljiivom kamatom tijekom trajanja kreditne partije. Na taj način, korisnik se osigurava od poremećaja na financijskom tržištu i može planirati kreditne obroke prema ugovoru, a usto može ostvariti i odredjenu dobit (manje plaćanje) ako promjenljiva kamatna stopa bude veća pod ugovorene fiksne.
Swap je stoga ugovor kojim se izmenjuju tijekovi novca (cash-flows) za vrijeme trajanja ugovora te u stvarnosti predstavlja portfelj tzv. ugovora unaprijed (forward contracts) i upotrebljava se kod viših iznosa području kamatnih stopa, vlasničkih papira, energije itd.
Egzotični derivati su oni derivati koji se ne mogu stvoriti spajanjem opcija i ugovora unaprijed. Isplativost egzotičnih derivata matematički je složena funkcija vrijednosti iz kojih suizvedeni. Jedna od najvećih korporacija u SAD, Procter & Gamble, izgubila je 1994. godine 160 milijuna US dolara jednom egzotičnom swapu trezorskih papira.
Definicije derivata u obliku i funkcije unutar ugovorenih paramatera zapravo su beskonačne.
Derivati su instrumenti na tržištima kapitala i gotovo za svaku vrijednost (dionicu, obveznicu, udjel i sl.) postoji derivat koji utječe i na vrijednost onog iz čega je izveden. Najbitnije je da derivati omogućuju sigurnije planiranje investicija, uz minimalni trošak, mirovinskim fondovima i drugim fondovima uglavnom dugoročnim vrijednosnim papirima.
Futurima u budućnost
Futuri su definirani su knjizi 'The Futures Market' koju su napisali H.B., Kok, W.J.Raine i G.E. kao 'ugovor koji je sporazum o kupnji ili prodaji u budućem tržištu ugovorene (standardne) količine i kvalitete ugovorene imovine na ugovoreni datum po ugovorenoj cijeni koja je odredjena na dan sklapanja ugovora, a koju odredjuje tržište u trenutku sklapanja ugovora'.
Derivati omogućuju veći raspon rizičnog djelovanje što većem broju burzovnih špekulanata obzirom da više ne moraju kupovati temeljnu vrijednost nego samo njenu izvedenicu koja stoji fraktal cijene temeljne vrijednosti. Stoga se više vrijednosni papiri niti ne isplaćuju nego samo razlike u cijeni opcija.
Do trgovine prvim futurima došlo je sredinom 19.stoljeća radi poticanja poljoprivrednog poduzetništva i trgovine. Naime, farmeri u Kaliforniji i trgovci u Liverpoolu bili su prisiljeni napraviti takav ugovor jer su spot tržišta (na kojima se kupuje na veliko po trenutačnoj cijeni) za pšenicu i kukuruz bila nepredvidiva za proizvodjače i kupce radi velikih fluktuacija (odstupanja) cijena. Proizvodjači (farmeri) nerijetko bi ustanovili da su poslali pretjeranu količinu robe koja bi spustila cijenu do razina koje bi ukidale svaku dobit. U sezonama kada su žetve zbog vremenskih i drugih uvjeta zakazale, britanski trgovci koji bi doplovili do SAD ustanovili bi da je cijena ponudjene robe 'probila plafon'.
Radi izbjegavanja takvih nesigurnosti, američki farmeri su s trgovcima postigli ugovor na početku sezone (ili godine) o cijeni i količini robe, a koji bi postao valjan samo ako bi roba stigla u luku (tzv. arrive ugovori ili ugovori koji važe samo po dolasku robe). Ti su ugovori štititili farmere i trgovce od fluktuacije (divljanja) cijena do odredjene mjere, a takva postavka futura zadržala se do današnjeg vremena.
U tom bi vremenu,medjutim, problem nastao za farmere koji zbog raznih razloga nisu mogli dostaviti robu. S druge strane, u odredjenim sezonama problema bi imali trgovci zbog obilja robe što im je onemogućavalo prodaju robe na dotad ne baš razvijenim i malobrojnim tržištima. Obje su strane trebale tržište na kojima bi prodale svoje ugovor(e)ne obveze trećoj strani, s mogućnošću reotkupa u kasnijem dijelu sezone, godine i sl.
Za svako tržište nametnula se potreba standardizacije ugovornih termina i stvaranje burze koje će regulirati tržište (pojedinih vrsta roba).
Spomenuti 'ugovori unaprijed' iz Kalifornije bili su odskočna daska za stvaranje prijenavedene prve i do danas najveće robne i trgovačke burze na svijetu - burze u Chicagu (Chicago Board of Trade).
Jedna od najvažnijih funkcija derivata (pa tako i futura, vrste derivata) je stvaranje prijenosa rizika, odnosno podjele istog.
Konzervativniji kritičari tržišta derivata opisuju ih kao 'kockarnicu za poslovne ljude'. Ipak, crta koja razlikuje ulaganje od kockanja u mnogim je slučajevima teško primjetna, ali funkcije su stubokom različite: Kockanje predstavlja aktivnost u kojoj onaj koji kocka riskira isključivo radi svog privatnog dobitka, dok su investicije obveza novca ili drugog kapitala prema poduzetništvu što potiče ekonomsku vrijednost mogućnosti rasta privrede i ukupne civilizacijske razine društva, odnosno takva ulaganja imaju korisne efekte na cjelokupno društvo pri čemu riskira pojedini investitor.
Mehanizam podjele rizika (jer o tome je riječ u ulaganju) predmnijeva se kao temeljni način funkcioniranja suvremenog društva.
Najočitiji model podjele rizika predstavljaju osiguravajuća društva koja preuzimaju rizik vatre, zemljotresa, poplave, kradje, gubitka zarade, pravnih radnji, nezgoda itd. Osiguranici im zauzvrat plaćaju obroke (mjesečne,godišnje obroke ili prema potrebi).
Burze vrijednosnih papira takodjer služe za podjelu rizika. Ukoliko pojedini ulagači nisu u stanju podnijeti rizik trgovine vrjednosnim papirima, oni jednostavno prodaju te papire i likvidiraju svoju poziciju na tržištu. S druge strane tržišta derivata služe za smanjenje rizika onima koji žele voditi svoje poduzetništvo usprkos mogućim volatilnim (lošim, neprijateljskim) okolnostima u nekom budućem razdoblju. Gorespomenutim derivatnim ugovorima takvi se poduzetnici osiguraju do podnošljive razine pretpostavljenih okolnosti koje bi im ugrozile rad i poduzetništvo, a time i blagotvorne učinke poduzetništva po društvo (zaposlenost, nove vrijednosti, realna porezna davanja za zdravstvo, školstvo, komunalije, znanost, kulturu, službe reda, vojsku itd.).
Ugovori nisu standardizirani na tržištima derivata, jer pojedine vrijednosti podliježu individualnim okolnostima, pa su to tzv. privatni ugovori. Cijene nisu standardizirane pa je ponekad upitna i učinkovitost takvih tržišta. Naime, ni prodavač ni kupac nikad nisu sigurni jesu li postigli najbolju cijenu.
Razlika izmedju derivata i drugih vrijednosnih papira
Čitatelji se sigurno pitaju koja je razlika izmedju, primjerice, dionica i opcija ili futura? Mala, ali bitna. Dionice su imovina, a opcije i futuri su obični ugovori izmedju dvije stranke. Futuri i drugi derivati su atraktivni pa ih stručnjaci u korporacijama ili investicijskim poduzećima zovu 'sofisticiranim upravljanjem rizikom'.
Ipak,pravi razlog je mogućnost zarade na derivatima koje mogu narasti za 100% unutar nekoliko dana, dok se vrijednost dionice, obveznice ili bilo kojeg druge vrijednosti iz koje je derivat izveden, uvećala za, primjerice,5 posto..
Koliko god gornji opis izgledao komplicirano, tu nema filozofije. Primjer: Poduzetnik kupi proizvodnu halu za 500.000 kuna deponiravši u banku 100.000 kuna,a uzevši kredit od 400.000 kuna. Za godinu dana poduzetnik proda halu za 700.000 kuna i vrati banci kredit od 400.000 kuna (s pripadajućim kamatama, troškovima obrade kredita itd.) i zadrži dobit od oko 160.000 kuna što nije loša godišnja zarada za depozit od 100.000 kuna koje je bilo zapravo jedino 'ulaganje' osobe.
Važno je naglasiti da derivati (futuri itd.) nisu toliko komplicirani kakav je prvi dojam o njima. Princip je isti kao kod svake druge trgovine: kupite derivat po jednoj cijeni i prodajte je po drugoj, ostvarujući pritom dobit ili gubitak.
Poput dionica ili obveznica, ulagač ili burzovni 'igrač' može prodavati derivate koje nema. To se zove short selling (kratka prodaja) što je poglavito moguće kod derivata koji predstavljaju supotpisana ugovorna prava i obveze, ne imovinu. Ulagači i interesenti mogu takodjer trgovati na tzv. margini koji predstavljaju depozite u dobroj vjeri, a koji jamče ispunjenje ugovora za future ili druge derivate.
Svrha ovog teksta nije informiranje o cjelokupnosti burzovnog trgovanja vrijednosnim papirima nego obrada nekih instrumenata koji pomažu financiranju i razvoju poduzetništva.
Financiranje poduzetništva opcijama/pravima
Postoje i složeniji načini financiranja (budućeg) poduzetništva, ali za ovu prigodu navesti ćemo prodaju opcija i prava za buduće udjele u poduzetništvu, projektu, programu i dr., kako bi novac ostvaren prodajom opcija,prava i sl. služio za financiranje djelatnosti pokretanja poduzetništva, pripreme,razvoja i finalizaciju proizvoda/usluge.
Opcije,kao što je napisano, uglavnom predstavljaju pravo, ali ne i obvezu izvršenja. Reotkupni ugovori predstavljaju način 'kreditiranja' poduzetnika-početnika za nezahtjevnije radove pripreme i proizvodnje (poput meijdksih projekata, razvoja softwarea itd.).
Naim, opcija ili možda je bolje reći pravo na udjel u vlasnosti po ugovorenoj cijeni i u ugovorenom razdoblju, predstavlja jeftiniju varijantu za ulagača i poduzetnika.
Za financiranje nekih pripremnih radnji dovoljan je novac od opcija/prava koji je kudikamo manji od veličine udjela. Ali na taj način ulagač stječe pravo kupovine udjela po cijeni koja će biti, barem po prosudbi, poslovnom planu, isplativosti projekta itd. puno niža od stvarne tržišne cijene, odnosno niža od troškova kupovine opcije/prava (putem ugovora) i cijene kapitala do izvršenja.
Na taj način, ulagač zapravo prestaje biti običan venture ulagač (ulagač u poduzetništvo), koji izlazi nakon ugovorenog vremena i uvjeta nego ulagač s opcijom/pravom koji kupuje svoj ostanak u projektu, s tim da poduzetnik ima pravo re-otkupa ili pak re-reotkupa.
Post je objavljen 06.09.2005. u 10:46 sati.