Toliko će ih se do kraja godine i potužiti usmeno ili pismeno organizatorima putovanja, a u europskim zemljama i predstavništvima Hrvatske turističke zajednice. Taj običaj, naime, kako kazuju u njemačkim agencijama, ima nešto manje od jedan posto hrvatskih gostiju, a do kraja godine će turista biti oko deset milijuna. Žalbi je inače manje nego za neke druge zemlje.
Što su, dakle, domaćini propuštali činiti ili su činili, a bilo je neumjesno i neprofesionalno? Najbrojnijim njemačkim gostima je, recimo, neshvatljivo da i za odličnu večeru u finom restoranu i za prosječnu, u više nego prosječnom ambijentu, moraju platiti jednako. Čini im se i da se domaćini previše ne unose u ono što rade. Rijetki se, kažu, trude da im nešto preporuče, pa često ističu kako im je na odmoru nedostajalo više kontakta s domaćinima te srdačnosti i topline.
Za Talijane, koji si često i sami stvore atmosferu kakvu žele, ponajviše je manjkavosti bilo u privatnom smještaju u Dalmaciji. Ne sviđa im se ulični lov na gosta te, pogotovo, kao i češkim turistima, rastezljivost cijena. Cijene soba na cesti se često i prepolove u odnosu na one istaknute u agencijskim katalozima.
Talijanski bi gosti k tome i mediteranske jelovnike, s više tjestenine, osjetljivi su i na nečistoću plaža, ali u cjelini ima, doznajemo od direktora HTZ-ova ureda u Milanu Klaudija Stojnića, pritužaba manje nego lani. 'Hrvatska se ovdje ustalila na poziciji relativno kvalitetne destinacije, s dobrim odnosnom vrijednosti i cijene', kaže Stojnić.
Neuobičajeno malo prigovora čuju i u HTZ-ovu uredu u Pragu. 'Lani ih je bilo više. Česi se još uvijek osjećaju malo kao rezervni gosti, kojima se pune rupe u sezoni, ali ne tuže se više na cijene, oduševljeni su našom hranom i vinima...', kazuje Mirjana Žilić iz HTZ-a.
Turisti iz susjedne Slovenije također ponekad dožive da jadranski domaćini povremeno prednost daju Nijemcima, Austrijancima... Kao iznadprosječno ekološki osviješteni gosti, zamijetit će i svako divlje odlagalište smeća uz ceste ili drugu nečistoću. Slično kao i Austrijanci, iako većina jadranskih turista visoko ocjenjuje okoliš i čistoću u Hrvatskoj, kojima nije promaknula ni manjkava organizacija na malim zračnim lukama u Hrvatskoj.
Problema je bilo i više. 'Zbog overbukinga će mnogi morati platiti odštetu. Događalo se da gosti, tek nakon što bi stigli, doznaju da je u njihovim sobama netko drugi, pa su morali prihvatiti drugi smještaj, što je većinu, razumljivo, ljutilo', kaže Željko Tončinić iz ureda HTZ-a u Beču. (večernji list)
Post je objavljen 02.09.2005. u 11:19 sati.