Pregled posta

Ovoljetne gužve u gradu nisu ništa novo. No, novo je što su one iz godine u godinu sve veće. Stoga sa strahom postavljamo pitanje: što nas čeka iduće godine? Pitanja smo uputili pročelniku Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule Davoru Ravniću: što se do iduće godine može promijeniti u regulaciji gradskog prometa, što može učiniti sam Grad i o kome sve ovisi daljnja realizacija?
- Jedan je problem prometa u gradu, a drugi prilaza gradu. Kada je prilaz u pitanju, problem je trojak. S jedne strane, prema nekim informacijama, u idućoj godini trasa Ipsilona trebala bi stići do Pule, paralelno bi se trebalo raditi na još dvije trake državne ceste od Velog Vrha do benzinske crpke u Šijani (križanje za Mercator), ali i dalje duž županijske ceste - obilaznice sve do križanja za Premanturu. Mi smo u GUP-u predvidjeli da četiri trase budu sve do kraja, do križanja prema Verudeli, rekao nam je Ravnić.

Prometna studija pomaže gradu
Dakle, idemo redom. Što se Ipsilona tiče, kaže Ravnić, trenutačno je u fazi izdavanje građevinske dozvole, na koju je Grad Pula dao negativno mišljenje. Razlog je što se paralelno potencira prihvaćanje prometne studije za grad Pulu, koju je naručila Istarska županija, a izradio Prometni fakultet iz Zagreba. I dok sadašnji projekt, za koji se i traži građevinska dozvola, predviđa završetak Ipsilona na Stanciji Peličeti odakle bi u četiri trake dolazio do Pule, točnije do benzinske Šijana 2 - što je loše i prometno jer predviđa samo jedan ulazak u Pulu, ali i ekološki, jer bi se u velikom dijelu morao rušiti rubni dio Šijanske šume - prometna studija predviđa tri ulaza u grad. Centralni ulaz bio bi kod nekadašnjeg prostora Uljanik TESU (blizu carinskog terminala u Šijani) u dvije razine i raspoređivao bi promet na dvije strane obilaznice. Treba napomenuti da bi ta cesta bila na stupovima pa bi se sav promet ispod nje mogao i dalje obavljati. Drugi ulaz bi bio također u dvije razine na mostu prema Velom Vrhu, a treći bi bio kod Stancije Peličeti. Ovu je studiju podržalo Ministarstvo prometa, a ukoliko prođe i Skupštinu Istarske županije, postat će stvar politike kako da se to rješenje primjeni i u praksi, jer će se morati mijenjati i građevinska dozvola.
- Osim toga, paralelno s tim projektom trebala bi se obnoviti i državna cesta od Velog Vrha prema aerodromu. Neke studije koje su Hrvatske ceste nama predočile nisu zadovoljavale, jer nisu predviđale veću protočnost prometa, pa ih nismo ni mogli odobriti. Preduvjet da promet u Puli bude protočniji te da Ipsilon ima pravu funkciju je uređenje dva čvora, i to onog na mostu i drugog u Šijani. Prometna studija je riješila i to, ali i sva druga raskrižja duž obilaznice sve do Premanturske ceste. Ona predviđa da bi svi ti čvorovi trebali biti u dvije razine. Studija je također predvidjela da se sve to treba napraviti u tri faze: prva do 2010. godine kojom bi, paralelno s Ipsilonom, cesta od Vrelog Vrha do benzinske u Šijani trebala imati još dvije trake i dva čvora na dvije razine. U nastavku bi i cijela obilaznica imala četiri trake. Druga faza do 2025. godine predviđa izgradnju prstena oko grada, dakle prave obilaznice koja bi povezivala St. Peličeti s Fažanom i dalje s Brijunskom rivijerom, dok bi u trećoj fazi nakon 2025. godine taj prsten dobio još dvije trake. Dakle, svi bi ulasci u grad bili u dvije trake, a državni, odnosno županijski dio obilaznice imao bi potom četiri trake, sve do odvojka za Verudelu. Koliko sam informiran Hrvatske ceste i Istarska županija u svoj četverogodišnji plan uvrstile su izgradnju još dvije trake duž obilaznice. I raskrižja za Šišan i Medulin bila bi na dvije razine, dok na onom za Premanturu to još nije potrebno, kaže nadalje pročelnik Ravnić.

Prometno rješenje za industrijsku zonu stavljeno izvan snage
Iako je svojevremeno postojalo prometno rješenje kojim se planirala izgradnja unutar industrijske zone, što bi danas uvelike pomoglo da građani pri odlasku u trgovačke centre ne čekaju satima da prođu obilaznicu, to je rješenje stavljeno izvan snage.
- Studija koja predviđa rješenje na mostu, izgradnju prometnice na dvije razine, predviđa i spajanje na današnju cestu 119. brigade, ali za komunikaciju unutar Industrijske zone i cijeli taj dio trebalo bi izraditi novo rješenje i uskladiti ga s planiranim trasama, pojašnjava Ravnić.
Dakle, Grad u najvećem dijelu ovisi o državi, odnosno Hrvatskim cestama, te Županiji. Vraćamo se ipak na prvo pitanje: što ipak Grad može učiniti do iduće turističke sezone?
- Grad ima lokacijsku dozvolu i trenutačno smo u postupku ishođenja građevinske dozvole za novi kružni tok na Trgu Republike koji bi trebao ubrzati protočnost prometa za 30 posto. Osim toga preregulirat će se promet okolnih ulica tako da bi Marulićeva bila jednosmjerna do Kranjčevićeve, Nazorova od Kranjčevićeve do Mehanike, a Radićeva bi bila jednosmjerna prema gradu. Time bi se više trebale opteretiti Rakovčeva i Stankovicheva, a promet unutar grada trebao bi brže cirkulirati. U proračunu za 2005. godinu za ovo je rješenje predviđeno dva milijuna kuna, dok bi za cjelokupnu izvedbu bilo potrebno u proračunu za 2006. godinu predvidjeti još oko šest milijuna kuna. To su i preduvjeti da bi Riva postala jednosmjerna prema pošti, a Giardini definitivno zatvoreni za promet, rekao je Ravnić.
U proračunu su, dodaje, predviđena i sredstva za spoj Kranjčevićeve na Ulicu Marsovo polje. GUP-om je predviđena i izgradnja ploveće garaže za tisuću parking mjesta uz otok Uljanik, ali zainteresirani investitori ne mogu dobiti lokacijsku dozvolu dok se ne usvoji GUP. Uz parkiralište unutar Uljanika, predviđen PUP-om Uljanik, za 600 parking mjesta te parkiralište u Kandlerovoj, promet unutar grada trebao bi cirkulirati bez zastoja. Mogući spoj Štinjana, preko Vallelunge, kao izdvojenog dijela grada Pule, predviđen je GUP-om, ali je realizacija moguća tek u desetogodišnjoj perspektivi.
No, tu se i opet vraćamo na početak priče i političke lobije oko rješavanja ulaza u sam grad kojim bi se i konkretno vidjelo da je nešto učinjeno na rješavanju prometnih čepova. Dakle pitanje je što će se uopće (g)raditi idućeg desetljeća, hoće li se prometni kolaps »rješavati« samo - dosad djelomično uspješnom - preregulacijom prometa, treba li primjerice čekati studije da bi se sagradila relativno kratka poveznica iz Štinjana i Velog vrha prema ulazu u grad, te je li na djelu svojevrsna indiferentnost ili pak nemoć Grada. Odgađanje rješavanja ovih problema za tko zna koje varijante i studije, koje će se tko zna kada realizirati i u tko zna kojoj još izmijenjenoj varijanti, ne ukazuje ni na što drugo do li činjenice da će građani i dalje, barem kada su iduće turističke sezone u pitanju, 'gužvati' u prometnim kolonama prema i oko grada. Ukazuje li ovo i na neučinkovitosti i nedovoljnu angažiranost Grada kada je riječ o stvarnom rješavanju prometa prema gradu? Djelomično vjerojatno i da, ali je prava istina da će građani i dalje biti tek taoci politike i političkih lobija. Naime, ne bude li u idućem razdoblju kompatibilna gradska i županijska vlast, a potonja 'umilna' prema državnim institucijama i ustanovama, gužvi se Puljani neće riješiti ni idućih desetljeća.
Cijeli grad premrežen biciklističkim stazama
Pročelnik Davor Ravnić otkrio nam je i jednu zanimljivost. Novi GUP, naime, predviđa biciklističke staze duž cijelog grada sve do Vallelunge.
Točno je predviđeno koje prometnice i koji su razine biciklističkih staza, i nekako su predviđene da ne idu brdovito već su relativno ravne. Bilo koja nova prometnica ili rekonstrukcija postojeće ceste i ne može dobiti lokacijsku, odnosno građevinsku dozvolu ako nema u planu biciklističke staze. To je vid koji grad Pula mora razvijati, rekao je Ravnić.(glas istre)