Marketing
strah me...
lažem... izgledaju kao pretile izbjeglice s nekog akvarela. u sobu mi naviru posljednji narančasti odsjaji sutona ovog utorka ovog mjeseca u godini prije nego što zapnu u najobičnijoj trulosti jedne višnje. na očigled.
kovčeg je više ili manje spreman. sutra putujem. Njoj - ondje, negdje...
moje veze zauvijek su počele ostvarivati se kasno, ali nikad na normalan način. nakon više od 30 mjeseci jedno poznanstvo okrunit će se prvim pravim fizičkim dodirom - pošten, udoban, čvrst i čeznutljiv zagrljaj. barem sam tako zamišljao. možda bude obično rukovanje. ne znam. pratili smo više ili manje čvrsto i pouzdano jedno drugo kroz sve životne bitke i čarke koje već, kako to obično i biva, polako dohvaćaju sve jačim intenzitetom svakoga od nas u našoj dobi. slušao sam kako moja mala ratnica razvija se divlje i neobuzdano - osvaja. a ja sam joj bio oslonac, čuvar, motritelj i osoba koja će joj zaliječiti dušu iskrenom toplinom koju nikad nismo štedjeli jedno za drugo... žao mi ju je bilo gledati kako se uništava pa ipak nisam želio ništa poduzimati. može mnogo. ta žena je kao jebeni borg ili virus! razvija se, raste i buja. nikada nisam (možda sam samo sebičan) ali nikada joj i neću dati znanje i prostor da se raširi. mogao bi postati nepotreban. radije sam enigma koja ju kopka kroz besane noći! mrzim je i to sam joj rekao! mače moje... - razniježi se uz sladjahni hihot.
naravno, nisam odolio.
Ona je moja jedina Magija, čarolija najslađa i Čarobnica najdraža. zavolio sam je tiho, ali zatomih želju i prepustih sve u zaborav. sada se vratila. ljubi svoje mače, kaže... draži me i ludi. pa šuti. a meni ne treba mnogo. svu tamu, gorku jetkost i razbuktali gnjev ona je probudila u meni. sve to Ona je oslobodila iz mene. Ona me je načinila takav kakav jesam.
i opet, kada god je riječ o Njoj nisam potpun niti se tako i kao takav mogu izražavati.
Ona je moja jedina Magija, čarolija najslađa i Čarobnica najdraža.
u svakom slučaju, oduvijek je to bila.
pokvarila je nešto lijepo... možda. biti će očaj. ja ne znam plesati, ja ne znam plivati. ja se ne isfuravam na terminator sanglases luk. jebemu. kako sam mogao znati da će mi ikad ustrebati socijalne vještine?! vraćam se brzo; početkom sljedećeg tjedna ako ne i ranije. mrzim kada mi se ovo događa.
Post je objavljen 16.08.2005. u 20:25 sati.