Došlo je vrijeme kada je bolje prešutjeti da smo bili logoraši
Polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i spomen-obilježju Ovčara, u Vukovaru je obilježeno 13 godina od dana izlaska iz srpskih koncentracijskih logora. Toga 14. kolovoza 1992. godine, po principu "svi za sve",
kod Nemetina nedaleko od Osijeka obavljena je najveća i posljednja razmjena ratnih zarobljenika. Poslije višemjesečnih tortura i batinanja, zamijenjeno je više od 600 hrvatskih zarobljenika.OBLJETNICE Obilježena 13. godina od velike razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu pokraj Osijeka, a logoraši kažu:
" Ako dođe sutra do prijelomnih trenutaka u našoj povijesti, mala je vjerojatnost da narod opet neće biti izigran i izdan za volju nečijih posebnih, sebičnih interesa. "Bruno Bušić
Spriječena tragedija
Samo mi znamo što smo i kako preživjeli, ali i kako danas živimo s tim. Zato se vjerojatno i međusobno najbolje razumijemo riječi su logoraša okupljenih na obilježavanju 13 godina od "velike razmjene". Prisjećajući se dana zatočeništva, Danijel Rehak, jedan od zapovjednika obrane Vukovara i predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kaže i da je na sam dan razmjene gotovo došlo do tragedije. Vojska je tada spriječila pokušaje pojedinaca da unište autobuse s logorašima. Tukli su nas gotovo svakodnevno, tražili da pod prisilom potpišemo nekakve izjave koje i danas vjerojatno negdje postoje u Srbiji. Bio sam zatočen u Dalju kaže Rehak.
O danima u logorima govorio je i Ivo Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja "Vukovar 91". I na sam dan razmjene, kad su nas vozili na razmjenu, tukli su nas u autobusima. O danima u logoru govori i podatak da sam smršavio oko 40 kilograma rekao je Kovačić koji je prošao logore u Stajićevu i Srijemskoj Mitrovici. Među logorašima bilo je i žena koje su također preživjele teške dane.
Patnje i vjera
Strašno je bilo, a i teško mi je kad se toga prisjećam. Ponižavanja, batine i torture bile su uobičajene rekla nam je Dragica Hodnjak koja nakon izlaska iz logora nije prepoznala svoju kćer. Svetu misu u crkvi sv. Filipa i Jakova služio je Slavko Antunović, koji je i sam dva mjeseca bio zatočenik logora u Srijemskoj Mitrovici.
U devet mjeseci zatočeništva, u svim patnjama na životu nas je održala vjera rekao je u propovijedi fra Antunović. Unatoč svemu što su preživjeli, mnogi logoraši još nisu ostvarili svoja prava. Kad gledamo kako se neke stvari rade i kako se govori o Domovinskom ratu, zaista imamo osjećaj da je došlo vrijeme kad je bolje prešutjeti da si bio logoraš ili sudionik Domovinskog rata istaknuo je Rehak. U logorima bilo 30 tisuća Hrvata Govoreći o položaju logoraša Danijel Rehak ističe da su najveći problemi oni zdravstveni. Želimo svim logorašima omogućiti specijalističke liječničke preglede rekao je Rehak. Po procjenama, kroz srpske logore tijekom Domovinskog rata prošlo je između 20.000 i 30.000 zarobljenika iz Hrvatske. Kroz koncentracijske logore prošlo je oko 8000 zarobljenika, pri čemu ih je 50 posto s područja Vukovarsko-srijemske županije. Hrvatsko društvo logoraša danas ima oko 6000 članova.
15.08.2005 21:07 Autor BRANIMIR BRADARIĆ
Trebamo li biti zahvalni što smo živi;Da..trebamo li biti zahvalni što smo postali pijuni besčutnih (nazovimo ih..političara) trgovaca, A koji su se ponijeli prema nama ..nemoralno i ponižavajuće..apsolutno NE.._;;*Ja..