U 54 ustanove socijalne skrbi u Hrvatskoj je smjesteno 13.310 starijih i nemocnih osoba, sto je samo dva posto od ukupnog broja starijih od 65 godina. U domovima je zaprimljeno devet tisuca molbi starijih osoba koje cekaju na smjestaj. Zbog velike guzve povratnicima je najbolje isplanirati useljenje dok su jos u inozemstvu, a potrebno je prethodno kontaktirati i Ministarstvo rada i socijalne skrbi radi dobivanja svih potrebnih obavijesti. S obzirom na raznolikost u kvaliteti smjestaja kao i otvaranja u zadnje vrijeme nekoliko starackih domova za imucnije umirovljenike, nuzno je ovlastenim sluzbama u Ministarstvu tocno prenijeti svoju zelju i ocekivanja, a djelatnici Ministarstva ce prema tome predloziti rjesenje i uputiti ih na pravu adresu, sto opet sve ovisi o socioekonomskim prilikama povratnika.
Najcesce su skromnijih socijalnih prilika povratnici iz Rumunjske i Juzne Amerike. Osim ovih, u buducnosti ce zbog starenja poslijeratne generacije iseljenika biti i iz bogatih drzava sve vise zahtjeva u starackim domovima.
U Njemackoj je od 400.000 Hrvata njih 4000 uslo u trecu zivotnu dob. Premda je u Njemackoj normalno da i vecina dobrostojecih umirovljenika zatrazi smjestaj u domovima, u Hrvatskoj je pak praksa da smjestaj u domu traze slabo ili potpuno nepokretne osobe o kojima obitelj ne moze skrbiti ili je pak nemaju.
Ako troskove smjestaja u domu ne mogu platiti sami, razliku ili potpuni trosak domskog smjestaja placa drzava. Mnogo je i povratnickih obitelji u kojima stariji clanovi trebaju pomoc u vlastitom domu, a odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi potice se razvoj tih oblika skrbi za starije osobe. Jer, odlazak iz vlastitog doma ili obiteljskog kruga veliki je stres, a izvaninstitucionalnim programima socijalne skrbi za ostarjele produljuje im se boravak u vlastitoj kuci i ujedno ih se priprema za trajni odlazak u dom umirovljenika.
Post je objavljen 11.08.2005. u 15:03 sati.