Pitanje: Tko stvara novac s kojim se placha interes?
Ak’ posudish $10,000 od banke uz 9% interesa, onda dugujesh banci $10,900. Ali banka je proizvela samo $10,000 za taj “loan”, odakle dolaze tih $900 za interes? Naoko izgleda da, ti i ostali ljudi koji su uzeli slichan “loan”, ne mogu otplatiti taj “loan” jednostavno zato shto nema dovoljno novaca u cirkulaciji da bi se taj dug otplatio u cijelini, onih $10,900. Jedno rijeshenje ovog sluchaja bi bilo posuditi tih dodatnih $900, ali to opet vodi novom interesu, ……. Hmmm….., tu nema kraja :-). Shto vishe posudjujemo moramo josh vishe posudjivati, i dug koji je baziran na “Fiat Money” je poput spirale koja nema kraja, i koja vodi sve vechem i vechem dugu.
U redu, ovo je djelomichno istina. Istina je da nema dovoljno novaca u opticaju da bi se dug mogao otplatiti, ali nije istina da je jedini nachin otplate duga posuditi vishe novaca. Nisam ovdje uzeo u obzir vrijednost rada “labor”-a, i kako se rad moze iskoristiti za otplatu duga. Idemo predpostaviti da vrshish otplatu svog duga od $10,900 jednom mjesechno u ratama od $900, i da od te rate $80 predstavlja otplatu interesa. Ubrzo skuzish da je otplata od $900 mjesechno visoka, i odluchish nachi dodatni posao. Istovremeno banka koja ti je posudila novac radi profit na tvoj dug od $80 svaki mjesec. Poshto je tih $80 interes, i ne smanjuje se kao shto se smanjuje glavnica duga koji otplachujesh, tih $80 mjesechno je novac koji banka moze portoshiti kako zeli.
E sad, recimo da banka odluchi prati podove jednom tjedno i zaposli tebe da to radish za $80 mjesechno . Rezultat je da sad zaradjujesh novac s kojim plachash interes na svoj dug, i tu je sad poanta. Dok god radish za banku, svaki mjesec, isti dolari idu u banku kao interes, onda izlaze iz banke kao tvoja placha, pa onda opet ulaze u banku kao otplata tvog duga :-). Heh, da li sam vas zmotao? :-). Kasnije che biti jasnije, nadam se :-).
Nije vazno da li radish za banku ili ne. Nije bitno gdje zaradjujesh svoj novac, novac uvijek dolazi iz banke i onda opet odlazi u banku :-). Krug kroz koji novac prolazi moze biti mali ili veliki, ali chinjenica je da se interes uvijek placha kroz ljudski rad. Vaznost ove chinjenice je chak vecha od one spoznaje koja je potekla od nasheg pochetnog pitanja; one spoznaje da nema dovoljno novaca u cirkulaciji za potpunu otplatu duga. Iznenadjuchi zakljuchak je da su oni koji skupljaju plodove ljudskog rada zapravo ti koji stvaraju (printaju) tzv “ Fiat Money”!
Pa, tko su ti ljudi??? Shto je zapravo “Fiat Money”?
Post je objavljen 06.08.2005. u 19:41 sati.