Marketing
Lovače
Čitate li news grupe?
Zna biti zanimljivih postova i zanimljivih odgovora, čovjek može dobiti odgovore na pitanja koja ga muče, ponešto i naučiti. Ako ne o onome što ga zanima, onda o ljudskom karakteru. Često se (možda i isti ljudi kao na blogu) javljaju ljudi koji ne znaju odgovor na postavljeno pitanje ili nemaju o tome što za reći osim se podrugivati autoru teksta. Njima je bitno da nešto kažu.
Tako je i s mojim postovima i nekima kojima se ne sviđaju, a jedini argument im je da im se ne sviđa i da pišem gluposti, pa onda mi takav stav pokušaju s visoka objasniti. Neki se potpišu, neki ne, ali zajedničko im je samo argument snage a ne snaga argumenta. I obraćanje kao da smo zajedno napasali ovce. U stvari kao da su oni bili vlasnici ovaca koje sam ja čuvao.
Ostaje ono što sam već napisao nepotpisanom komentatoru, molba da se okanu mog bloga ako ne mogu argumentirati pljuvanje po mojim stavovima. Argumentirane kritike su uvijek dobrodošle. I ne pišem blog da bi bio posjećen i ne odabirem teme radi posjećenosti, i sigurno ima velik broj znatno zanimljivijih blogova od ovog. Više takve komentare neću pominjati, ali morao sam još ovaj put.
Inače, čini se da ovaj svijet ide naprijed prebrzo i jednostavno nas sav taj progres zatiče.
Jedna od banalnih stvari na kojima se to primeti su parkirališta u velikim gradovima.
Ako ste primjetili, iscrtana su u doba kada su automobili bili znatno uži i kraći no što su to danas, po svoj prilici prilagođeni su fićama i stojadinima koji su onda sačinjavali velik dio voznog parka. Sadašnji automobili su znatno glomazniji, i gotovo da su širinie parkirnog mjesta. Ali kada se nanovo takva parkirališta iscrtavaju, crte se vuku gdje su bile i prije, valjda nitko nije promijenio standarde i propise.
Isto tako, u doba kada su građene kuće po Ogulinu, ali i drugim manjim mjestima, pretpostavljam da su građene što bliže cesti da bi se što više zemlje sačuvalo za obrađivanje, a osim toga nije bilo prometa koji bi smetao.
Ako krenete uz Lovače (Bukovnička ulica, ona koja od Sitara vodi na Prapuće, okomita na Novu cestu), po kojoj teku potoci kod svake obilnije kiše, primjetit ćete da se na mjestima dva automobila ne mogu mimoići jer su ograde kuća do same ceste. Ili je možda bolje reći da je cesta do ograde, ali u svakom slučaju ulica nije pretjerano prohodna tj. provozna.
Naravno, to je sada teško riješiti, i nekoga natjerati da ruši svoju ogradu nauštrb javne površine. Pred dvadesetak godina to nije bio problem, kao što nije bio problem ni naći mjesto za parkiranje gdje god ste htjeli, ali sada postajemo žrtve prebrzog napretka. I navika da se nikuda ne ide bez automobila.
Kada bih gradio kuću volio bih da ona bude što dalje od ceste, po mogućnosti zelenilom od nje odvojena, i nije mi jasno kada ljudi nove kuće grade uz samu cestu, a imaju dovoljno veliko gradilište i puno mjesta iza kuće. Sto ljudi sto ćudi.
Ovih dana je u nekoliko navrata, valjda zbog radova na Novoj cesti nestajalo struje na Prapućama (a tako će biti i sutra, utorak 26.07.2005). Trgovine su bile paralizirane, više ne postoje mehaničke vage niti mehaničke kase, ništa se nije moglo kupiti što je trebalo vagati. Osim toga, trgovci više ne znaju cijene svojih proizvoda, niti njihove šifre (što je i razumljivo obzirom da raznolikost ponude), i sve što su prodavali morali su zapisivati u bilježnice da bi kasnije otkucali u POS kase. Potpuna paraliza.
Upravo su na Radio Ogulinu rekli da uskoro slijedi prvi ovogodišnji rebalans proračuna (valjda po onoj gradovi će poželjeti Bechtel, a Bechtela nigdje biti neće), da je lani posuđeno 30 000 knjiga iz gradske knjižnice i da umirovljenici čine 22% populacije općine Ogulin.
Kad već pominjem Bukovničku ulicu, par slika Bukovnika (jezera po kojem je ulica dobila ime i za koje ne zna dobar dio posjetilaca Ogulina iako se de facto nalazi u samom gradu), slikano od brane:
Jezero
Panorama
Brana
Iza brane
Na današnji dan 1832. prva željeznička nesreća u SAD s jednim poginulim, 1945. Njemačka razdijeljena u 4 okupacijske zone (sovjetsku, britansku, francusku i američku), 1978. rođena prva "beba iz epruvete" Louise Brown (termin umjetna oplodnja je vrlo nesretan i izaziva previše kontroverzi,a u krajnjoj liniji nije niti točan jer je riječ o medicinski potpomognutoj oplodnji), 1984. prva žena u šetnji svemirom (Svetlana Savitskaja).
Ipak nisam odolio...
Kako si glup
Kako si ohol, dragi moj
Sudiš o mojim osjećajima.
Kako si ružan
U svojoj nezrelosti, dragi moj
Izvještačen
Bijesan
Neshvaćen.
Na tvome licu praznuje
Veliko ništa
I da živiš tisuću godina
Nećeš uspjeti.
Hej, daleko od istine
Daleko od istine
Daleko si ti od istine.
Branimir Johnny Štulić: Daleko od istine
Post je objavljen 25.07.2005. u 16:28 sati.