geoda je najčešće sferični komad stijene koji u sebi sadrži šupljinu okruženu mineralnim kristalima.
potpuno ispunjene geode (znači - bez šupljine u središtu) nazivaju se nodule i one mogu forimirati kalcedon (mikrokristalinični kvarc) - ahat ili jaspis.
naziv "geoda" potječe iz grčke riječi geoides što znači "sličan zemlji".
KAKO NASTAJU?
geode nastaju taloženjem minerala unutar šupljina u vulkanskim ili sedimentnim stijenama, rupama koje su iskopale životinje, šupljinama koje stvara korjenje drveća...
tijekom vremena, čvrsti sferični oblik šupljine taloženjem silikata iz vode postaje podloga za kristaliziranje minerala. kristali rastu u slojevima od rubova geode prema njenoj unutrašnjosti tako da se i šupljina konstantno smanjuje.
najčešći minerali koji tvore geodu jesu razni varijeteti kvarca te kalcit.

u periodu od nekoliko tisuća godina (ovisno o veličini šupljine, odnosno geode koja nastaje te o koncentraciji silikata otopljenih u vodi), formiraju se kristali raznih minerala. različiti varijacije silikatnih ovoja rezultat su varijacija temperature pri kojima nastaju.
svaka geoda je unikatna kompozicija minerala koja se može otkriti samo ako ju razbijete ili prepilite. veličina i oblik kristala i njihove različite nijanse čine svaku geodu posebnom. hrapava, gruba i neugledna vanjština geode ne daje ni naslutiti što bi se u njoj moglo nalaziti.
GDJE SE GEODE MOGU PRONAĆI?

širom svijeta, a najčešće u pustinjskim područjima. stijene nastale taloženjem vulkanskog pepela te krška područja najpogodnija su za nastanak geoda (jer su to stijene s najviše šupljina).
Post je objavljen 07.07.2005. u 14:12 sati.