Vjerujem da će malo koji segment hrvatskog društva i tržišta doživjeti toliko temeljite promjene kao što je to slučaj s knjigom. Već smo proteklih godina vidjeli koliko se brzo može mijenjati cijela struktura tržišta knjiga. U slijedećih deset godina očekuju nas velike promjene ne samo na tržištu knjiga, nego i u načinu na koji knjigu doživljavamo i upotrebljavamo.
Knjiški sadržaji bit će još mnogo prisutniji u svakodnevnom životu, dostupniji i upotrebljavaniji. Sve to zbog tehnologije koja će omogućiti da se knjiški sadržaji upotrijebe na TV-u i računalima koja će se uvući u domove, putem raznih oblika informacijskog povezivanja: internet, mobilna telefonija, e-televizija i drugi oblici koje danas vidimo tek u naznakama. Dostupnost knjiškog sadržaja bit će mnogo veća i na drugim mjestima, prije svega zahvaljujući razvitku malih i spretnih sučelja za čitanje knjiških sadržaja - uređaja na tragu LIBRIE-ja koji se bazira na tehnologiji e-papira. A klasična knjiga koju poznajemo u obliku otisnutog bloka papira uvezanog u korice, biti će manje značajna i zastupljena na tržištu. Osobito u određenim kategorijama. Primjerice, sasvim je moguće da će se u školama još samo iznimno rabiti tiskani udžbenici.
Gore navedeni citat tek je dio odgovora Valerija Jurešića, voditelja Knjiškog informativnog sustava ((www.knjiga.hr)na anketno pitanje Nacionala o tome kakva kulturna budućnost (u njegovom slučaju, po pitanju knjige) očekuje Hrvatsku tijekom idućih deset godina. Cjelovit Jurešićev odgovor potražite na ovom linku.