Još davne 1971. započeo najveći graditeljski pothvat Autocesta Zagreb - Split
Stjepan Mesić: Sada je i München na Mediteranu
Cesta ne povezuje samo jug i sjever Hrvatske, nego i Europu s Mediteranom te da Hrvatska tako dobiva priliku ostvariti svoje šanse, kazao je Stjepan Mesić, napomenuvši da je sada München nekoliko sati vožnje do Mediterana
Tek je predsjednik Stjepan Mesić kazao da se nije radilo samo o snu iako on poštuje i one koji tako tvrde, nego o realnom planu kojeg su prije 35 godina imali čelnici Hrvatskog proljeća. Investicija vrijedna 17 milijardi kuna
Prvi neuspješni pokušaji gradnje autoceste Zagreb-Split zabilježeni su krajem 60-tih godina prošlog stoljeća, inicijativom Savke Dabčević Kučar i Dragutina Haramije, vodećih ljudi u hrvatskoj politici u okvirima bivše Jugoslavije. Projekt je zaživio tek u samostalnoj hrvatskoj državi, a sve je počelo gradnjom tunela Sv. Rok prije desetak godina kada je tunel bio svojevrsno slijepo crijevo u trbuhu Velebita. Prije šest godina američka tvrtka Bechtel počela je radove u Lici, a početkom 2001. godine bivša Račanova Vlada krenula je sa ambicioznim planom izgradnje autoceste Zagreb-Split do 30. lipnja 2005. godine. Taj plan danas postaje stvarnost. U autocestu je investirano oko 17 milijardi kuna bez PDV-a, a na 380 kilometara trase izgrađena su čak 292 objekta. Oko 18,6 posto autoceste nalazi se u tunelima, vijaduktima, mostovima, nadvožnjacima, prijelazima za životinje i drugim objektima.
– Da Hrvatsko proljeće nije slomljeno i da je cesta izgrađena, danas bi Hrvatska bila puno razvijenija zemlja, kazao je Mesić, dodajući da je svakome jasno da bez ove ceste nema razvoja. Ustvrdio je i to da cesta ne povezuje samo jug i sjever Hrvatske, nego i Europu s Mediteranom, te da Hrvatska tako dobiva priliku ostvariti svoje šanse. Napomenuo je da je sada Hrvatska povezana s Münchenom i Bavarskom, te da je München tako postao gotovo pa mediteranski grad jer se sada nalazi svega nekoliko sati vožnje od Mediterana.
– Sudbina mi je dodijelila čast da kao zagrebački Splićanin i kao splitski Zagrepčanin otvorim cestu, završio je Sanader svoj jučerašnji govor. No, prije toga podsjetio je na ulogu svojih prethodnika bivših premijera Mateše i Račana u izgradnji ceste, a posebno se zahvalio i Savki Dabčević Kučar. No, kazao je i da se u ovakvom trenutku treba prisjetiti i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je, kako tvrdi Sanader i u vrijeme najvećeg rata inzistirao na tome da se ne zaustavlja gradnja ceste. Istaknuo je i to da trasa autoceste ima posebnu simboličnu vrijednost jer se i postavljanjem balvana na početku Domovinskog rata Hrvatskoj poručivalo da može dobiti državu ako se odrekne dijela teritorija.
Manje o prošlosti, a više o budućnosti, govorila je Savka Dabčević Kučar ističući da i novoizgrađena cesta pokazuje da Hrvatska na svim projektima mora dati priliku ljudima koji znaju realizirati te velike planove. Pritom je posebno istaknula svog stranačkog kolegu, bivšeg ministra Radimira Čačića.
Bivši premijer Ivica Račan također se sjetio vremena kad je malo tko vjerovao da će se cesta ubrzano igraditi za tri godine ali je kazao da se to dogodilo zato što je Hrvatska zbila zajednička htjenja, vjerovanje u vlastite sposobnosti, te zato što je svatko u rokovima izvršavao svoj dio posla.
– Ovo je cesta tri generacije jedne koja ju je sanjala, druge koja ju je izgradila i treće koja će od nje imati najviše koristi u budućnosti, kazao je Račan.