NOVO : Aleksandar Bubanović - 'Sav taj jazz' (Durieux, 2005.)
Izdavačka kuća Durieux upravo je objavila knjigu istaknutog zagrebačkog jazz glazbenika Aleksandra Bubanovića 'Sav taj jazz. Moja galerija slika i druge priče'.
Sav taj jazz. Moja galerija slika i druge priče istovremeno je autorova autobiografija i jazz biografija grada Zagreba kroz gotovo pola stoljeća. S jednim od najznačajnijih hrvatskih jazz gitarista pratimo glazbenu povijest grada Zagreba, tada, kolijevke jazza na ovim prostorima.
Knjiga se sastoji od 28 priča u kojima upoznajemo sve značajne ličnosti i događaje sa zagrebačke jazz scene u drugoj polovici 20. stoljeća. Autor kroz ležerno i, s puno humora, napisanih priča daje sveobuhvatan, ali i osoban pogled na to glazbeno bogato razdoblje. Pritom nikad ne zaboravlja istaknuti i mjesto koje su zagrebački jazz glazbenici imali na svjetskim pozornicama i u svjetskim jazz analima. Tu su se našla imena svih značajnih zagrebačkih jazz glazbenika i orkestara: Zagreb Sinchopaters, Hot Club Zagreb, Night Swingers, orkestar braće Johan, orkestar Bojana Hohnjeca, Quick Swingers, Collibri Jazz...
Autor na ambiciozan i hvalevrijedan način knjigu završava kronološkim pregledom i opisom jazz orkestara koji su u tom trenutku djelovali na zagrebačkoj jazz sceni.
Jazz je, kao neizostavni dio glazbene povijesti grada Zagreba, ovom knjigom napokon dobio svoje zasluženo mjesto.
O autoru
Aleksandar Bubanović rođen je u Zagrebu 1923. godine, gdje je završio gimnaziju i muzičku školu. Usavršavao se je na odjelu za filmsku glazbu na akademiji Chigiana u Sieni. Napisao je glazbu za gotovo stotinu crtanih, dokumentarnih i igranih filmova, među kojima se ističu: Nestašni robot i Cowboy Jimmy oba u režiji D. Vukotića, Premijera N. Kostelca, Kod fotografa V. Mimice, Dioklecijanova palača Š. Šimatovića, Martin u oblacima B. Bauera i Đavolja posla Z. Grgića. Za glazbu u filmu Osvetnik dobio je nagradu na festivalu u Annecyju. Scensku glazbu napisao je za pedesetak kazališnih djela, između kojih se osobito izdvajaju: Hotel za luđake, F. Hadžića, Poslije pada A. Millera, i Policajci S. Mrožeka. Svoj najviši domet je ostvario simfonijskom fantazijom O, more (1965.), u kojoj je sjedinio obilježja simfonijskog jazza i impresionizma. Bavi se i slikarstvom te je bio član likovne grupe Zagreb 69 od 1988. godine. Samostalno izlaže u Zagrebu, Varaždinu i Karlovcu, a izložbe nose naslov All that jazz, jer mu je slikarstvo tematski vezano za tu glazbu. Bubanovićeva ljubav prema glazbi, slici i riječi, rezultirala je televizijskim feljtonima Naši slavni umjetnici o Franji Bosancu, Ivanu Padovcu, Vjekoslavu Karasu, Vlahi Bukovcu, Emanuelu Vidoviću, Vladimiru Beciću, Oskaru Hermanu, Otonu Postružniku i Miroslavu Kraljeviću, koje je režirao po svojim scenarijima. Također je napisao roman Gitaroedos namijenjen mladim glazbenicima.