Moj omiljeni dućan u kojem bi mogla ostaviti bar pola milje eura na sitne radosti i gadosti, je definitivno Dehner. Ko ne zna o čemu se tu radi, reći ću samo da prodaju sve za vrt i bližu okolicu. Prodaju oni i sitne životinjice, tipa štakore, ptice, zečeve, pauke, akvarijske ribice i zmije. Ponekad se zalomi i koji krasan kameleon ali nikad nemam dosta love da si ga priuštim. Kako živimo takoreći na selu, muha je tu ljeti u izobilju, baš si guštam ih jedne godine dočekati sa kameleonom, he he, pa da ih vidim onda ko će me gnjaviti. Kamija na rame pa u vrt. Sad jedino sa čime se borim protiv istih je onaj križar u kuhinji. Makar je mrcina ljena i debela postao spor, pa mu dosta plijena kidne dok on ocjeni dal se isplati za to trčati u centar mreže ili ne. Danas mu je tak krasna zelena mesarica pobegla jer je bil prespor.
No vratimo se mom dućkasu. Svako ljeto obavezno kupim bar dvije kutije hrane za pauke i zmije. To su maleni zrikavci koje prodaju žive. Ja ih naravno pustim u vrt i onda se dječaci (zrikavci) razmile unaokolo i nakon nekoliko dana adaptacije, počnu zrikati i zrikati i zrikati. Prvo samo noću dok ih nitko ne vidi i ne čuje, a kasnije kad se malo odomaće, ne prestaju ni preko dana. Ja u tom njihovom zrikanju silno uživam jer me neodoljivo podsjeća na more, a sve što budi asocijaciju je dobrodošlo. Taj moj sad već višegodišnji običaj su pokupili i svi naši prijatelji, pa tako kad za ljetnih večeri šečeš gradom i čuješ zrikanje zrikavaca, znaj da tu negdje živi naša škvadra.
Prvi puta kad sam čula to zrikanje u dućanu, nisam ni na kraj pameti imala da su to prave male beštijice koje tako gadno završe svoj ionako kratki životni put. Saznanje da su predodređeni da ih smaže koji ptičar ili gušter, nikako nije svijetla budućnost. A pošto nikad nemam neku silnu lovu na raspolaganju, mogla sam si priuštiti samo po kutiju dvije. To je moj skromni doprinos. Nekad sam ih samo pustila na prvoj livadi, a onda sam se dosjetila da ih tako mogu pustiti i u svom vrtu.
Ponekad ako je topla zima, oni prežive i nastave sa pjesmom čim malo zatopli u proljeće. Ova zima je bila pogubna za lanjsku seriju, nitko nije preživio. Malo je zemlje i ta je dosta kamenita i loše kvalitete, pa su im i gnjezda u zemlji nedovoljno zaštičena od mrazeva.
Kupila sam ih prekjučer. Sad čekam da propjevaju. Nadam se da neću morati dugo čekati.
Post je objavljen 19.06.2005. u 00:13 sati.