Bitka kod Lignya
Ligny je selo u Belgiji, 40 km južno od Brisela, kod kojeg je 16. lipnja 1815. godine tijekom Napoleonovih ratova došlo do bitke između združenih britansko-nizozemsko-pruskih postrojbi i Napoleonovih postrojbi. Napoleon je želio onemogućiti i spriječiti spajanje, te razdvojiti Prusku vojsku (116 000 vojnika) kojom zapovijeda Bliher od britansko-nizozemskih postrojbi kojima zapovijeda Velingtona, a koje su brojile oko 95 000 vojnika. Tako je 15. lipnja 1815. Napoleon zapovjedio maršalu Neju da s 1., 2. i 3. korpusom (48 000 vojnika i 116 topova) da odmah ustroji i posloži lijevo krilo, te da zauzme raskršće putova u gradu Quatre-Bras. Maršalu Grušiju da s 4. korpusom, te 1. i 2. konjaničkim korpusom (43 000 vojnika i 112 topova) ustroji desno krilo bojnog složaja, da izbije kod Sombreffea i tamo zauzme bojne položaje. Istog dana Velington se nije mnogo zamarao s francuskim napadima na pruske postrojbe Blihera, pa je tek oko 2000 navečer zapovjedio da se njegove postrojbe (dva korpusa, jedanaest konjaničkih divizija i 220 topova) pripreme za hodnju do Quatre-Brasa, gdje su se nalazile samo četiri britanske bojne. Najbliže britansko-nizozemske postrojbe tu su mogle stići tek 16. lipnja, a najudaljenije tek za dva dana, pa je tako Velington zauvijek propustio dragocjeno vrijeme za spajanje s pruskim postrojbama Blihera. No, ni maršal Nej nije iskoristio svoju brojčanu nadmoć kod Quatre-Brasa, a isto tako ni maršal Gruši, pa je Napoleonova vojska (120 000 vojnika i 350 topova) noćila u bivcima 15. / 16. lipanj na području Chatelet – Feris – Franes – Gosselies. Napoleon je bio siguran da se glavnina Veligtonovih postrojbi povukla prema Briselu i ostao u to uvjeren sve do jutra 16. lipnja kada su mu stigli izvidnički podaci koji su govorili o pokretu snažnih protivničkih postrojbi prema gradu Quatre-Bras. Istodobno Bliher je s pruskim postrojbama zauzeo bojni složaj i to tako da je 1. i 2. korpus posložio od Saint Amanda do Lignya, ostavljajući prostor za britansko-nizozemske postrojbe, a svoj 3. korpus posložio je od Sonbrefa do Balatre, te i tu ostavljajući mjesto za 4. korpus koji je hitao u pomoć iz smjera Liježa. Napoleon je u 1400 imao novi plan, a koji je predviđao da Nej zauzme Quatre-Bras, a zatim se okrene i udari u pozadinu pruskim postrojbama, dok bi on istodobno osobno predvodio napad na središnjem dijelu crte bojišnice u smjeru udara svog lijevog krila. Napoleon je u pričuvi ostavio 6. korpus. Kako je obaviješten da se sada ispred Nejevog 2. korpusa nalaze jače protivničke snage (oko 20 000 britansko-nizozemskih vojnika), Napoleon poručuje Neju da on sam zadrži te snage, a svom 1. korpusu kojim zapovijeda Erlon namijenio je udar u prusku pozadinu. Napad na pruski 1. korpus kod Sent Amanda počele su dvije divizije iz sastava Napoleonovog 3. korpusa, a 7. divizija iz sastava Napoleonovog 2. korpusa napala je istoimeni zaselak. Napoleonov 4. korpus napao je na pruski 2. korpus kod Lignya. Konjaništvo maršala Grušija odbacilo je pruske postrojbe na Boignee, a dio postrojbi 4. korpusa probijao se u smjeru Pontorieuxa i Tongrinelle. Bliher je uočio opasnost po svoje desno krilo, pa je s jednom divizijom iz pričuve i 47 konjaničkih eskadrona krenuo u protunapad, ali je Napoleonov 4. korpus odbio pruski pješački napad, a postrojbe Napoleonovog 3. korpusa zaustavile su prusko konjaništvo.
Post je objavljen 09.06.2005. u 23:11 sati.