Kohorte, manipule, legije, centurie
U kasnije doba legionari se razlikuju od konjanika i tvore vlastiti stalež, konjanici su se novačili kao pješaštvo. Temelj vojne organizacije je legio. Ustrojbeni broj legije bio je 4200 pješaka, kojima se pridodavalo još 300 konjanika. U slučaju potrebe povećavao se broj na 5000, 5200, 6000, 6200 pješaka, ali je broj konjanika ostajao jednak. Legija Marija brojila je 6000 legionara, pa je od tada to ustrojbeno brojčano stanje. No, još kasnije u doba Cezara dvije legije zajedno s nešto konjaništva broje 7000 legionara. U doba Polibijevo, dakle u sredini II. stoljeća p. K., legija broji 4200 legionara i to: 1200 hastati, 1200 principi, 600 triarii, te 1200 veliti (2) (lako pješaštvo koje se novači iz najnižih cenznih skupina društva). Prve tri vrste legionara (1) opremljene su mjedenom kacigom, četverokutnim štitom (scutum), koljencima i prsnim oklopom (lorica), na desnom boku nose mač (za probadanje), a na lijevom bodež. Temeljno naoružanje im je koplje (pilum), koji je imao 4 1/2 rimske stope dugo držalo, i isto tako dug šiljak od željeza, do polovice spojen s držalom, te je dakle bio dugačak od prilike 6 3/4 rimske stope. Lako naoružane satnije, velita, opremljene su malim štitom (parma), kožnom kacigom (galea), a od oružja nose mač i više lakših kopalja (hastae velitares). Teško naoružano pješaštvo legije dijelilo se u 30 manipuli, a svakom manipulom zapovijeda centurio, pa i svaka manipula tako ima vlastitu zastavu (signum). Poradi lakšega kretanja, kasnije se manipula dijeli u dvije centurije, od kojih je svaka bila pod zapovijedanjem jednog centuriona. Prvom manipulom zapovijeda centurio prior, a drugom centurio posterior, koji je podređen centuriu prioru. Legiju tvori 60 centurija. Konjanici (3) su opremljeni kacigom, mjedenim oklopom, kukovima, koljencima, parmom, kao i kopljem, te mačem (za sječu). Konji su na glavi, prsima i bokovima zaštićeni oklopom. Konjištvo se dijeli na 10 turmae po 30 konjanika, turma je bila ustrojena od tri decuriones i tri optiones, a imala je vexillum. Turmom je zapovijedao prvi od triju dekuriona. Na koncu republike (počevši od Marija) i u carsko doba legija je naoružana istim naoružanjem i podijeljena u 10 kohorti, kohorte u 3 manipule, a manipul u 2 centurije. Među centurionima najviši po činu je primipilus (centurion prvo koplje) . On je bio zajedno sa tribunima pozivan u ratno vijeće. U kasnije republikansko doba, te u carsko doba bilo je osim legija još drugih zborova, koji su se novačili među rimskim građanima, a to su:
1. vexilla veteranorum, samostalan odjel isluženih vojnika, koji su ujedinjeno pod jednim veksilom čekali vrijeme, da budu odvedeni na obećana im zemljišta;
2. cohortes Italicae civium Romanorum (brojile su se do XXXII), tvorili su ih Italici, koji su dragovoljno stupili u vojsku, a zapovijedali su im tribuni;
3. cohortes praetoriae (Pretorijanci); već je u republikansko vrijeme postojao od rimskih građana (osobito rimskih vitezova i vojnika, koji su dragovoljno služili preko svojega službenog vremena) sastavljena cohors practoriet (delccta manus imperatoris) u svezi sa socii cxtraordinarii (4 kohorte, 2 ale) poseban elitni kor kao tjelesna straža vojskovođe. August prvi organizira od ovih elitnih legionara carsku gardu. Počevši od 2 godine p. K. carskom gardom (Pretorijancima) zapovijedaju dva praefccti praetorio, koji su zapovijedali u ime cara, ponekad samo jedan, a od Komoda bilo ih je i tri. Carska garda ustrojena je u 9 kohorti, koje su od Tiberija, smještene u vlastitu vojarnu (castra) pored Viminalskih vratiju. Carska garda postoji do Konstantina Velikoga koji je u doba svoje vladavine ukinuo pretorijance. Služiti u pretorijancima značilo je i dobiti veliku plaću, a služba traje samo 16 godina.
4. cohortes urbanae, u početku ih je 3, za Klaudija 7, za Vespazijana 4, a svaka broji po 1000 legionara kojima zapovijeda tribun, a svim tim kohortama zapovijeda praefectus urbi. Njihova vojarna nalazila se na forum suarium. Vrijeme službe bilo je kao i kod legionara (20 godina), ali veća plaća;
5. 7 cohortes vigilum, svaka po 1000 legionara pod zapovjedništvom tribuna; oni su počevši od 6. godine bili vatrogasci i stražari Rima, a većinom su to bili oslobođenici; 7 vojarni (excubitoria), svaka za 2 regije; glavni zapovjednik bio je praefeetus vigilum. Kasnije su se u Rimu ustrojavali i odjeli mornara za flotu, zatim odjeli policije koji su se rabili po potrebi, frumentarii, a smješteni su u castra peregrinorum na Celiju), od barbara (Germani, Batavi) ustrojavale su se tjelesne straže članova carskoga doma. U carsko doba nisu se više provodila redovna novačenja, pa je sve više i više rastao broj nerimljana koji imaju građansko pravo, te služe u legijama.
Post je objavljen 11.02.2005. u 22:24 sati.