U slijedećih 25 godina razina mora mogla bi se podići za pola metra, a posljedica toga mogle bi biti dramatične za hrvatski turizam. Tu mogućnost objavio je ugledni časopis za prirodne znanosti Nature, koristeći se globalnim modelom, dok za precizniju prognozu treba primijeniti regionalni klimatski model sa svim specifičnostima određenog područja.
Uzmemo li izvjesnu prognozu i primijenimo je na Hrvatsku moguće posljedice su potapanje obale sjevernog Jadrana svaki puta kada zapuše jugo, moguće je i prelijevanje slane vode u rijeke pa bi time bila i ugrožena i dolina Neretve sa svojim poljoprivrednim usjevima. Podigne li se razina mora za metar ili dva, što je prema studiji moguće u slijedećih 95 godina, pojedini hrvatski otoci na niskoj nadmorskoj visini mogli bi završiti pod morem, baš kao i dubrovački Stradun.
Mr. Ivana Herceg-Bulić sa Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta komentirala je za Nacional alarmantnu studiju u utjecaju ugljičnog dioksida u atmosferi i povećanje temperature za 11 celzijevih stupnjeva do 2100. godine: «Posljedice globalnog zatopljenja nisu problem daleke budućnosti, osjetiti ćemo ih vjerojatno za vlastitog života.
Realno je očekivati promjene u oborinama, smanjenje količine pitke vode, povećan rizik od poplava, erozija tla i slično. U takvim je uvjetima turistima teško ponuditi ugodan odmor.» Mirko Orlić oceanograf sa Zavoda za geofiziku PMF-a, kaže da je prognoze za hrvatsku obalu teško raditi, ali da bi kao turistička zemlja trebali.
"Upravo je u Dubrovniku 2001. godine održan simpozij o morima i oceanima na kojem se moglo doznati kako se u Europi više ne planira gradnja nikakve obalne strukture ako ne postoji studija o mogućnostima potapanja za slijedećih 50 godina. Ni razvijene europske zemlje ne mogu si dopustiti luksuz da sagrade nešto što će za 10 ili 20 godina trebati popravljati" kaže Orlić.
Post je objavljen 10.02.2005. u 09:24 sati.