Tablica stradanja logoraša Društva logoraša ima 34 stavke / Za smrtno stradale u logorima traži se odšteta od 400.000 eura, za unakaženost 300.000, za gubitak radnog mjesta 40.000 / Za strah od 90.000 do 300.000 eura / Dosad je prikupljeno oko 5000 predmeta, a tužbe će se podnositi u etapama. Logorašima novac i nije najvažniji nego moralna zadovoljština, kaže predsjednik Društva Danijel Rehak
ZAGREB – Hrvatski građani koji su bili zatočenici srpskih koncentracijskih logora ovaj će mjesec srbijanskim sudovima podnijeti prvih stotinu tužbi protiv Srbije i Crne Gore te bivše JNA za počinjene zločine i zbog pretrpljenih psihičkih i fizičkih zlostavljanja, potvrdio je Vjesniku predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak.
»U roku dva tjedna prva će skupina, stotinjak žena i nekadašnjih maloljetnika, sudu u Beogradu podnijeti tužbe, a nakon toga - kad napokon prikupimo sve punomoći - nastaviti s podnošenjem tužbi i odštetnih zahtjeva«, najavio je Rehak.
Prema njegovim riječima, dosad je prikupljeno oko 5000 predmeta, a tužbe će se podnositi u etapama. Prema podacima udruge, tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije u srpskim logorima bilo je zatočeno oko 20.000 građana Hrvatske.
Kolektivnu tužbu protiv SCG i JNA Rehakova udruga najavila je još prije nešto više od dvije godine. »Pisanje tužbe je pri samom kraju, a kako je zahtjeva sve više, one će se podnositi i za manje skupina«, pojašnjava Rehak.
Iako se do danas u domaćim medijima spekuliralo o visini odštetnih zahtjeva, Vjesnik je u posjedu tablice stradavanja logoraša prema kojoj će se postavljati odštetni zahtjevi. »U dogovoru s osiguravajućim društvima i drugim relevantnim institucijama izradili smo, prema našoj ocjeni, realne kriterije za odštetu«, tvrdi Rehak, ističući da logorašima zapravo novac i nije najvažniji, nego moralna zadovoljština.
»Samo želimo da na ovim prostorima svi znaju da su ipak postojali koncentracijski logori u koje su odvođeni ljudi pod prisilom i da su bili u njima zatočeni bez ikakvih prava, maltretirani i zlostavljani. Jedan broj njih je i izgubio život u logorima«, kaže Rehak.
Tablica stradanja ima 34 stavke. Prema tim kriterijima, za smrtno stradale u logorima traži se odšteta od 400.000 eura, za smanjenje životne aktivnosti od 80 do 100 posto 300.000 eura. Za pretrpljenu duševnu bol, ovisno o kategoriji, logoraši traže od 5000 (na bol brata i sestre) do 300.000 eura (za unakaženost). Zbog gubitka radnog mjesta bivši logoraši traže 40.000, te po 1000 eura mjesečno, za dan proveden u logoru 100 eura, za propadanje tvrtke 200.000. Za strah, skala se kreće od 90.000 do 300.000 eura.
Srbijanska javnost nije upoznata s točnim brojem srpskih koncentracijskih logora. Prije nekoliko godina o njihovu je postojanju kao svjedok u procesu protiv Slobodana Miloševića javno govorio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Milošević se tad neuspješno branio tvrdeći da u Srbiji u vrijeme rata nije postojao ni jedan zarobljenički logor. Iako su srpske vlasti prikrivale te činjenice, prije dvije godine šutnju države probili su svjedoci iz Begejca kod Zrenjanina, gdje je bio smješten jedan od srbijanskih logora.
Milan Jelovac