Rimska vojska
Povijest rimske imperije (carstva) Imperium Romanum može se podijeliti na tri doba: doba kraljevine, doba republike i doba carstva. Sukladno tim dobima razvijala se i Rimska vojska.
U početku doba kraljevstva Rimska vojska broji oko 3000 pješaka (najvjerojatnije po 1000 ratnika trebalo je dati svako od tri plemena). Pored ovih 3000 pješaka ustrojene su i tri centuriae equitum (centurie) koje se još nazivaju celeres, a zapovijedaju im tribusi. Zapovjednici plemenski ustrojene vojske nazivaju se tribuni militium, a zapovjednici celeresa nazivaju se tribuni celerum. Niži zapovjednici od tribuna nazivaju se decuriones i ima ih ukupno 30. Kasnija podjela Rimske vojske izvršena je po Servius Tulliusu gdje je rimski teritorij podijeljen na 20 rodova koji se nazivaju tribus. Svaki tribus obvezatan je bio ustrojiti četiri centurije, prve tri bile su teško oklopljene i naoružane (kaciga, okrugli štit, metalne dokoljenice, oklop, mač i koplje), a četvrta je bila laka (praćka). Pored ovih pješačkih centurija postoji i 18 konjaničkih centurija. Pješaštvo se dijeli na pet klasa glede podijele po naoružanju i opremi i na dvije skupine po namjeni uporabe. Tako postoje seniores (muškarci od 47-60 godina) namijenjeni za obranu gradova, i iuniores (muškarci od I7 do 46 godina) za pravu ratnu službu. Pored ovih centurija postoje i posebne (pomoćne) centurije nazvane fabri, comicines i tubicines (zanatlije i svirači). Poput svake vojske, tako i Rimsku vojsku možemo podijeliti po rodovima. Ta rimska podjela po rodovima izgledala bi ovako: pješaštvo, konjaništvo, flota i inženjerijska potpora. Bojni red Rimske vojske podijeljen je po falangama gdje u prvom redu stoje ratnici prve klase naoružani i opremljeni kacigom, oklopom, štitom i dokoljenicama, iza njih su ratnici druge klase opremljeni kao i prva klasa, ali imaju četverokutni štit, pa ratnici treće klase koji su opremljeni kao i ratnici druge klase, ali nemaju dokoljenice, pa onda ratnici četvrte klase naoružani džilitom (drveno koplje bez metalnog šiljka) i na kraju ratnici pete klase naoružani praćkom (rorarii). Prva tri reda falangi ustrojavala su se opet i po godinama starosti ratnika, pa su tako u prvim redovima uvijek stajali najjači i najmlađi ratnici nazvani hastati, u drugim su redovima stajali ratnici srednje dobi i najiskusniji (ovi ratnici nazvani principi bili su vezivno sredstvo falange oni su držali na okupu falangu i bojno spajali hastate i triarie najstarije ratnike iz trećeg reda).
Post je objavljen 31.01.2005. u 21:10 sati.