Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/byron

Marketing

...rad i golgota...

hehe, sada mi je pala odlična tema na pamet... rad... da li mi hrvati uistinu radimo puno naprama drugima, te koliko dobijamo za to, te kakvi su općenito uvjeti u svijetu rada??? e, korisnik je za vas pronašao jedan odličan članak u National Geographicu. Poslušajte ovo...

Je li svijet umoran od posla???

Amerikanci možda vjeruju da puno rade, no prosječan zaposlenik u Južnoj Koreji odradio je 2390 sati 2003. To je gotovo 600 sati više od prosječnog radnika u SAD-u i 1053 sata više od norveških radnika.
Prema Državnom zavodu za statistiku, hrvatski su radnici 2001. odradili 1719 sati te 1709 sati 2002. (Broj sati ne uključuje obrtnike i zaposlene u policiji i obrani.)
Radni tjedan od šest radnih dana u poslijeratnoj Južnoj Koreji preobrazio je poljoprivredno gospodarstvo u ono utemeljeno na uslužnim djelatnostima, proizvodnji i industriji, te je povećao BND sa 75 milijardi dolara u ranim 80-ima na 477 milijardi dolara 2002.
Kad se narod obogati, broj se radnih sati smanjuje (!!). Prošle su godine južnokorejski radnici odradili 344 sata manje nego 1983. Radno vrijeme u Irskoj smanjilo se za 289 sati u istom razdoblju.
No takav trend ima ograničenje. Dugogodišnje gospodarski moćne sile zapadne Europe - Njemačka i Francuska - srezale su broj radnih sati u posljednja dva desetljeća pretpostavljajući da će se zbog manjeg broja radnih sati otvoriti nova radna mjesta i povećati prozivodnja. No, kako su Češka, Poljska i šest ostalih bivših zemalja komunističkog bloka s niskim plaćama ove godine pristupile EU, ta pretpostavka pada u vodu pred novom stvarnosti. Kako bi opstale na tržištu, neke od većih tvrtki starih članica Unije mijenjaju pristup i povećavaju broj radnih sati.
Usprkos općenitom bogatstvu SAD-a, mnogi radnici zaposleni u industrijama poput rudarstva i talionicama aluminija rade dulje stoga što ovise o prekovremenom radu. I neki zaposlenici u uredima, koji se ne odvajaju od svojih mobitela i elektroničke pošte, vjerojatno rade prekovremeno bez plaće ili priznavanja vremena utrošenog na rad izvan ureda.
Globalizacija bi mogla prisiliti zemlje da jedne od drugih preuzmu najisplativije metode. To bi moglo značiti više radnih sati za sve.


eto, pa se sad zapitajte: da li ja radim previše, ili premalo, i da li je to dostatno, ili pak uzaludno?

do chitanja...

Post je objavljen 12.01.2005. u 13:18 sati.