ČAST MI JE I PONOS ŠTO SAM SVOJIM FORUMIMA OD SVIBNJA 2004. ZAPOČEO DETRONIZACIJU MIOMIRA ŽUŽULA KOJI BI SADA TREBAO BITI U PRITVORU RADI GOSPODARSKOG KRIMINALA;
JADRANKE VLAISAVLJEVIĆ (NA)ZVANE KOSOR, SMRDLJIVE I LAŽLJIVE BIZANTINKE,
SRPKINJE KOJA NEMA NI KAP HRVATSKOSTI U SEBI, NESPOSOBNE I ISPRAZNE GLUPAČE;
TE TZV. DR. IVE SANADERA, S GLAVOM NALIK ONOJ GUDINA, 'MASTERMINDU' CIJELE ANTIHRVATSKE OPERACIJE, PRIVATIZERA ORIGINALNOG HDZ-a I MENTORA KOSORICE:
Žužul je odstupio, idemo dalje na Vlaisavljevićku,podrijetlom iz četničkog sela Bučje:
CITATI:
Životopis Jadranke Kosor
Evo što je službeno dala o sebi:
Rođena 1. srpnja 1953. u Pakracu.
Sin Lovro
( ČIJI JE TO SIN?)
OBRAZOVANJE
Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu –
( KAD JE DIPLOMIRALA? NARAVNO DA NIJE DIPLOMIRALA, A AKO DONESE DIPLOMU TO JE KUPLJENA DIPLOMA, I TREB AZAPOČETI ISTRAGU NA FAKULTETU! NJENOG IMENA NEMA NIGDJE MEDJU STUDENTIMA KOJI SU DIPLOMIRALI, MAGISTRIRALI I DOKTORIRALI NA DOSTUPNOJ DOKUMENTACIJI FAKULTETA.)
U TO VRIJEME ZAPRAVO JE 'POLAGALA' ISPITE U KUMROVECU I KREVETU ODURNOG ČETNIKA KNEŽEVIĆA, TE ODANO SLUŽILA SAVEZU KOMUNISTA JUGOSLAVIJE!
- U Lipiku završila osnovnu školu, u Pakracu gimnaziju
POLITIČKA KARIJERA
2003. - Potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
2002. - Izabrana za zamjenicu predsjednika HDZ-a na VII. Općem saboru HDZ-a
1995. - 1997. Izabrana za potpredsjednicu HDZ-a
1998. - 2002. Predsjednica Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski"
1995. - 2000. Zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora
2000. - Izabrana za zastupnicu u V. izbornoj jedinici.
PROFESIONALNA KARIJERA
1991.-1995. - Kao novinarka Hrvatskoga radija vodila emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata i pratila taj sektor za Informativni program Hrvatskoga radija
od 1972. - Novinarka – dopisnica Večernjeg lista, Radio Zagreba
PUBLIKACIJE, ČLANSTVA, NAGRADE
- Nagrada "Zlatno pero" Hrvatskog novinarskog društva
- Nagrada Europske zajednice za humanitarni rad
- Nagrada Europski krug Hrvatskog europskog doma
- Nagrada za životno djelo "Ivan Šibl" HRT
- Počasno članstvo u Udruzi roditelja poginulih branitelja
- Počasna dopredsjednica Udruge gluhoslijepih "Dodir"
- Objavila četiri knjige (dvije s temom iz Domovinskog rata, dvije poezije)
STRANI JEZICI
engleski
njemački – pasivno
HOBI
glazba, ples, čitanje
- A evo što nedostaje:
Što je radila prije 1991godine?
Kako joj glasi djevojačko prezime?
Tko joj je bio stric?
Djeda Jadranke Vlaisavljavić je srbin, zato ne daje djevojačko prezime. A stric (DUŠAN VLAISAVLJEVIĆ,koji ju je odgajao) nje poznati četnički vođa za drugog svjetskog rata u Pakracu.
Članica je SK YU i na tome je do 1991 gradila karijeru, zato to fali u životopisu. 1991 je članica i veliki zagovornik pokreta za Jugoslaviju.
Postavljam pitanje zašto u njezinom životu sve počinje sa krajem 1991? Kao da nije postojala prije toga!
- Ne znam za porijeklo J. Kosor, ali pouzdano (iz prve ruke) znam kako je zapocela politicku karijeru:1995. godine prilikom sastavljanja izbornih listi netko je u HDZ-u rekao kako nemaju dovoljno zena na listama i onda je nastala potraga za osobama zenskog spola koje ce staviti na listu, odnosno kasnije u Sabor. I tako izmedju nekoliko osoba (bilo je tu razno raznih supruga nekih obrtnika itd. ali nije o njima rijec) netko se dosjetio da bi mogli staviti i Jacu, jer jako dobro vodi emisiju za prognanike na radiju. No, medjutim odmah je donesena i procjena da ona ne bi mogla privuci birace u dovoljnom broju, pa je stavljena na listu kao zamjena za Branka Miksu, koji je uspio dobiti potreban broj glasova i umjesto njega u Sabor odmah ulazi Jadranka. I eto to je pocetak njene politicke karijere, koja joj se jako omilila, a napravila nije nista, ali bas nista korisno za ovu drzavu !!! A i nece, jer biti Predsjednik daleko nadilazi njene sposobnosti i mogucnosti !
EVO DVOJBE HRVATA 15 GODINA NAKON OSAMOSTALJENJA:Mesić ima ženu
'Srpkinju...kako to da je predsjednik?
Kako ljudima ne smeta što će Srbi glasovati za Mesića?'
O VLAISAVLJEČKI JOŠ CITATA:
-Jadranka Kosor - najozbiljnija konkurencija Stipi Mesiću na predsjedničkim izborima - gotovo ni na jedno ključno političko pitanje nije dala svoje mišljenje, uglavnom se drži zaklonjena u sjeni svojih karizmatičnih lidera. 'Kud Ivo Sanader, tud i ja', Kosor nema mišljenje o zabrani pobačaja jer 'o tome nisu razgovarali u Vladi'...
'U utrku za izbor predsjednika države ulazim ne zato da bih sudjelovala, ne zato da bih bila ukras, ne zato da bih bila maskota ili naprosto alibi, kao što neki analitičari pokušavaju nametnuti moguću tezu, već isključivo s namjerom da ostvarim takav rezultat kojim će Hrvatska prvi put dobiti predsjednicu, ženu na čelu države', izjavila je za Slobodnu Dalmaciju Jadranka Kosor – HDZ-ova predsjednička akvizicija i ujedno najozbiljnija konkurencija aktualnom šefu države Stjepanu Mesiću.
Koliko će biti uspješna u svojim namjerama ovisit će prvenstveno o biračkom pulsu, ali i o eventualnim greškama u koracima njenog suparnika Stipe Mesića, jer trenutno prema ispitivanjima javnog mnijenja za Kosor će glasati nešto oko 17 posto građana.
Kosorica je svoj imidž izgradila s jedne strane kroz gotovo slijepu lojalnost stranačkom šefu - često je isticala kako se pridružila HDZ-u jer je u pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu vidjela oca. Za aktualnog stranačkog šefa i hrvatskog premijera Ivu Sanadera kaže da kud on, tud i ona te da voli Sanaderovu čvrstu ruku... - a s druge strane 'srcedrapateljnom' brigom i litrama suza nad ugroženim skupinama ljudi: braniteljima, prognanicima i izbjeglicama, porodiljama, djecom i starcima.
Ministarska karijera
Ukratko, Kosor si je namijenila ulogu nacionalne milosrdnice broj jedan, heroine koja u okrutnom svijetu nesebično brine za sve ponižene i uvrijeđene i koja je jedina u stanju predvoditi stranku u pohodu demografske obnove. 'Zaustavljanje negativnog demografskog trenda ozbiljno je političko i nacionalno pitanje, a ne pitanje samo nekakvih rodilja', izjavila je Jadranka Kosor u intervjuu Globusu (5. ožujka 2004). Upravo takav stav upućuje da HDZ-ova pronatalitetna politika nije smišljena da bi se podigao socijalni status stanovništva te stimuliralo žene na rađanje, nego da se zadovolji pronacionalna stranačka forma.
Sukladno toj svojoj suznoj provenijenciji, Kosor u Sanaderovoj vladi skrbi o resoru koji doslovno obuhvaća presjek generacija od kolijevke pa do staračkog doma, s posebnim naglaskom na hrvatskim braniteljima.
Njezin prvi ministarski potez - uz prvi odabir zamjenika sklonih pronevjeri državnih novaca - bilo je otvaranje telefonskih linija za branitelje, od kojeg je napravila pravi medijski performance. Poslije je više puta u medijima pročitala pismo (valjda ga stalno nosi u džepu) koje joj je uputio – i to privatno – dubrovački branitelj prije nego je počinio samoubojstvo.
Međutim, svu tu svoju retoričku brigu za društveno osjetljive Kosor još uvijek nije uspjela dokazati u svom upravljanju Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Premda se tijekom oporbene političke faze, a posebno u predizborno vrijeme, hvalila kako HDZ ima pripremljen zakon o braniteljima, mjeseci od dolaska na vlast su joj trebali da s tekstom istog iziđe u javnost. Kad je zakon konačno javno obznanjen, branitelji njime nisu bili impresionirani, a bivši je ministar branitelja Ivica Pančić u njemu prepoznao samo kozmetičke izmjene postojećeg – onog koji je donesen za njegova mandata.
Kosor je javnosti uskratila informaciju o nabavci automobila za ratne invalide. Naime, premda je natječaj za nabavku nova 122 automobila za hrvatske ratne vojne invalide prve skupine završen još u kolovozu, Ministarstvo branitelja Jadranke Kosor nije htjelo otkriti koji je automobil kupljen i po kojoj cijeni, čime, osim kršenja zakona o dostupnosti informacija, otvaraju vrata i sumnjama u regularnost sklopljenog posla.
U sektoru koji se odnosi na obitelj, djecu i mladež, izuzev povratka porodiljnih naknada, Kosor nije napravila gotovo ništa. Osnivanje alimentacijskog fonda - koji je prema prvim najavama trebao profunkcionirati 1. listopada 2004. - odgođeno je, kako sada stvari stoje, barem do siječnja 2006. godine.
Kraljica političkog kiča
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor - najozbiljnija konkurencija Stipi Mesiću na predsjedničkim izborima - gotovo ni na jedno ključno političko pitanje nije dala svoje mišljenje, uglavnom se drži zaklonjena u sjeni svojih karizmatičnih lidera. 'Kud Ivo Sanader, tud i ja', Kosor nema mišljenje o zabrani pobačaja jer 'o tome nisu razgovarali u Vladi'...
'U utrku za izbor predsjednika države ulazim ne zato da bih sudjelovala, ne zato da bih bila ukras, ne zato da bih bila maskota ili naprosto alibi, kao što neki analitičari pokušavaju nametnuti moguću tezu, već isključivo s namjerom da ostvarim takav rezultat kojim će Hrvatska prvi put dobiti predsjednicu, ženu na čelu države', izjavila je za Slobodnu Dalmaciju Jadranka Kosor – HDZ-ova predsjednička akvizicija i ujedno najozbiljnija konkurencija aktualnom šefu države Stjepanu Mesiću.
Koliko će biti uspješna u svojim namjerama ovisit će prvenstveno o biračkom pulsu, ali i o eventualnim greškama u koracima njenog suparnika Stipe Mesića, jer trenutno prema ispitivanjima javnog mnijenja za Kosor će glasati nešto oko 17 posto građana.
Kosorica je svoj imidž izgradila s jedne strane kroz gotovo slijepu lojalnost stranačkom šefu - često je isticala kako se pridružila HDZ-u jer je u pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu vidjela oca. Za aktualnog stranačkog šefa i hrvatskog premijera Ivu Sanadera kaže da kud on, tud i ona te da voli Sanaderovu čvrstu ruku... - a s druge strane 'srcedrapateljnom' brigom i litrama suza nad ugroženim skupinama ljudi: braniteljima, prognanicima i izbjeglicama, porodiljama, djecom i starcima.
Ministarska karijera
Ukratko, Kosor si je namijenila ulogu nacionalne milosrdnice broj jedan, heroine koja u okrutnom svijetu nesebično brine za sve ponižene i uvrijeđene i koja je jedina u stanju predvoditi stranku u pohodu demografske obnove. 'Zaustavljanje negativnog demografskog trenda ozbiljno je političko i nacionalno pitanje, a ne pitanje samo nekakvih rodilja', izjavila je Jadranka Kosor u intervjuu Globusu (5. ožujka 2004). Upravo takav stav upućuje da HDZ-ova pronatalitetna politika nije smišljena da bi se podigao socijalni status stanovništva te stimuliralo žene na rađanje, nego da se zadovolji pronacionalna stranačka forma.
Sukladno toj svojoj suznoj provenijenciji, Kosor u Sanaderovoj vladi skrbi o resoru koji doslovno obuhvaća presjek generacija od kolijevke pa do staračkog doma, s posebnim naglaskom na hrvatskim braniteljima.
Njezin prvi ministarski potez - uz prvi odabir zamjenika sklonih pronevjeri državnih novaca - bilo je otvaranje telefonskih linija za branitelje, od kojeg je napravila pravi medijski performance. Poslije je više puta u medijima pročitala pismo (valjda ga stalno nosi u džepu) koje joj je uputio – i to privatno – dubrovački branitelj prije nego je počinio samoubojstvo.
Međutim, svu tu svoju retoričku brigu za društveno osjetljive Kosor još uvijek nije uspjela dokazati u svom upravljanju Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Premda se tijekom oporbene političke faze, a posebno u predizborno vrijeme, hvalila kako HDZ ima pripremljen zakon o braniteljima, mjeseci od dolaska na vlast su joj trebali da s tekstom istog iziđe u javnost. Kad je zakon konačno javno obznanjen, branitelji njime nisu bili impresionirani, a bivši je ministar branitelja Ivica Pančić u njemu prepoznao samo kozmetičke izmjene postojećeg – onog koji je donesen za njegova mandata.
Kosor je javnosti uskratila informaciju o nabavci automobila za ratne invalide. Naime, premda je natječaj za nabavku nova 122 automobila za hrvatske ratne vojne invalide prve skupine završen još u kolovozu, Ministarstvo branitelja Jadranke Kosor nije htjelo otkriti koji je automobil kupljen i po kojoj cijeni, čime, osim kršenja zakona o dostupnosti informacija, otvaraju vrata i sumnjama u regularnost sklopljenog posla.
U sektoru koji se odnosi na obitelj, djecu i mladež, izuzev povratka porodiljnih naknada, Kosor nije napravila gotovo ništa. Osnivanje alimentacijskog fonda - koji je prema prvim najavama trebao profunkcionirati 1. listopada 2004. - odgođeno je, kako sada stvari stoje, barem do siječnja 2006. godine.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor početkom srpnja, nakon što je vidjela najavu kritički intoniranog priloga o alimentacijskom fondu za HTV-ov 'Meridijan 16', nazvala je novinarku Maju Sever na njen privatni mobitel pokušavajući je u nekih desetak minuta uvjeriti kako bi trebala promijeniti prilog. Zbog te njene intervencije, koja je tek jedna u nizu intervencija visokih državnih dužnosnika nove HDZ-ove vlasti u informativni program HTV-a, urednički kolegij odlučio je poslati prosvjedno pismo premijeru Ivi Sanaderu, kao i pismo predsjedniku HND-a Dragutinu Lučiću.
Koliko je Kosor važan dojam koji ostavlja u medijima govori i pomalo morbidan podatak da je na Dan sjećanja na žrtve Vukovara čak dva puta položila vijence, jednom kao članica Vlade, a drugi put kao ministrica branitelja....
Politologinja Mirjana Kasapović u jednoj svojoj kolumni u Globusu takav Kosoričin medijski nastup opisala je sljedećim riječima: 'To se djelovanje može opisati kao insceniranje događaja u vrijeme stvarnog nedogađanja, stvaranje privida političkog djelovanja u vrijeme zbiljskog nedjelovanja, zamjena stvarne politike političkim kazalištem u kojem su glavne uloge preuzeli sporedni glumci. Kosorica je, ukratko, trenutačno glavna nositeljica i zaštitni znak nesadržajne simboličke politike koja je zapljusnula Hrvatsku.'
Kosorica je 'ikona nacionalnog političkog kiča', zaključila je profesorica Kasapović.
Jadranka Kosor gotovo ni na jedno ključno političko pitanje nije dala svoje mišljenje, uglavnom se drži zaklonjena u sjeni svojih karizmatičnih lidera. 'Kud Ivo Sanader, tud i ja'; Kosor nema mišljenje o zabrani pobačaja jer 'o tome nisu razgovarali u Vladi'...
Iznimka je ministričin komentar o tome zašto Vlada ne obilježava 8. mart - jer to je dan koji u njezinu 'sjećanju živi kao dobar povod muškarcima da si popiju'.
Put do slave
Jadranka Kosor je rođena 1. srpnja 1953. u Pakracu. Osnovnu školu je završila u Lipiku, u Pakracu gimnaziju, a Pravni fakultet u Zagrebu. Novinarstvom se počinje baviti još kao srednjoškolka, a sa šesnaest godina napisala je svoju prvu knjigu - zbirku poezije 'Koraci'. Za svoje je pjesme osvojila prvu nagradu na natječaju 'Desankino proljeće' u Valjevu 1968. godine.
Potom je počela pisati priče za djecu, koje je objavljivala na Radio Zagrebu. Uslijedile su kratke priče, od kojih su dvije objavljene u Večernjem listu, a jedna je ušla u najuži izbor za nagradu. 'Mnogo sam pisala za dječje časopise, a rekla sam da ću kad-tad napisati knjigu o tome kako gledam politiku iznutra, novinarskim očima, i da će to biti bestseler kojim ću se obogatiti', izjavila je proljetos u intervjuu Vijencu.
Objavila je četiri knjige: uz spomenutu zbirku pjesama 'Koraci', dvije knjige o vlastitim iskustvima Domovinskog rata, 'Dobar dan, ovdje Hrvatski radio' i 'I zlo će proći' te knjigu o bontonu za najmlađe 'Dobar dan, kako ste?', koja je postala obvezno štivo u školskoj lektiri. Prije nekoliko dana, Jutarnji list je objavio kako je Kosoričin bonton izabačen iz školske lektire.
Tijekom studentskih dana postaje stalna suradnica Radio Zagreba, gdje se poslije i zaposlila. Najprije u obrazovnom i dječjem programu, a u vrijeme Domovinskog rata prelazi u informativni program.
Uređivala je vodila emisiju za izbjeglice i prognanike 'Dobar dan, ovdje Hrvatski radio'. Slušajući upravo tu emisiju, njezin glas i pristup problematici zaintrigirao je tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji ju je 1995. uveo u politiku.
Istodobno, za svoj doprinos novinarstvu nagrađena je Zlatnim perom od Hrvatskog novinarskog društva, Nagradom Europskog pokreta Hrvatska i nagradom za životno djelo Ivan Šibl HRT-a.
Na Tuđmanov prijedlog Jadranka Kosor je izabrana na Trećem općem saboru HDZ-a za potpredsjednicu stranke, a nakon parlamentarnih izbora 1995. godine izabrana je u Hrvatski državni sabor.
U Saboru je stekla reputaciju radišne, odgovorne i aktivne zastupnice.
U Hrvatski sabor izabrana je i na izborima u siječnju 2000. godine, a nakon posljednjih parlamentarnih izbora postaje potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Počasna je članica u Udruzi roditelja poginulih branitelja, a i počasna je dopredsjednica Udruge gluhoslijepih Dodir.
Govori engleski i njemački jezik. Majka je sina Lovre. Iza sebe ima dva propala braka.
KRONOLOGIJA POLITIČKOG USPONA
2003 - Potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
2002 - Izabrana za zamjenicu predsjednika HDZ-a na VII. Općem saboru HDZ-a
1995 - 1997. Izabrana za potpredsjednicu HDZ-a
1998 - 2002. Predsjednica Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski
1995 - 2000. Zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora
2000 - Izabrana za zastupnicu u V. izbornoj
Post je objavljen 12.01.2005. u 11:31 sati.