Noćas sam legla u krevet u pola jedan. zaspala sam ujutro u pola četri. šta sam radila?nisam mogla spavati...ležala sam i preslusala unplugged od chainsa, cijeli korn, tool i šta još? sjećam se da sam zaspala slusajuci nofx...ono, kak sad to, nemam pojma!sad mi svira dido jer sam gledala hitnu sluzbu, a bas je dido svirala dok su se višnjić i ona sestra karali. dok to gledam u glavi mi se cesto bljeska..."ja ne vjerujem u boga"...teško je to...cak se divim doktorima koji vjeruju makar gledaju kako umiru djeca koja nisu dobila ni priliku, kao da su stvorena greskom pa moraju biti uklonjena...ne shvacam to. a i iskreno neda mi se razbijati glavu na nesto sto nema kraja, gdje ne postoji zakljucak, pa cemu onda? zato ja ne znam da li vjerujem u boga...voljela bih kad bi mogla reci da ili ne, kad bi si mogla jasno odgovoriti na to...nekada mi se cini da postoji neki kurac i da sve ima razlog, da me moj bog voli...to je kada zaboravim na sve ruzno...a nekada osjećam prazninu i mrzim ga! u vecini vremena ga ne osjecam...i bojim se da cu cijeli zivot biti na sredini...zato je neki puta lakse reci da je sve ovo puka slucajnost i da neki imaju samo malo vise srece, a neki manje....zašto neću pitati....čemu?
citala sam blog od bridge i potaknuo me na razmisljanje. možda zato nisam mogla spavati...mislila sam o meni i njemu. mi funkcioniramo zajedno, lijepo nam je...sad kad ga nema fali mi...volim ga.
volim ga jer je prokleto zaljubljen u bubnjeve i jer nekako uspijeva tu energiju prenjeti na mene, jer je uvijek dobre volje, uvijek se smije i jedino me on moze u potpunosti maknuti od ovog svijeta, jer mu nema ravnoga u podrigivanju i jer to radi na sav glas kad mu god dode, jer ne prica kad ne treba, zna sutiti u pravom trenutku, osjeca kad zelim da ne govori nista, jer se ne opterecuje glupostima, on zbilja prokleto dobro uspijeva zivjeti jednostavno, jer je ljubomoran, jer mu se svidam kad sam zivcana, jer uvijek komentira komade na ulici, jer se ne obrije prije nego se vidimo jer zna da se palim na musku bradicu, jer me slusa i kad meljem o skoli i frendicama on uvijek slusa, jer jos jedini on ima strpljenja uciti me pljuvati, jer je ocaran time sto dok hodam hrackam, jer me voli zvaliti kad smrdim po pivi, jer se uvijek mene sjeti kad je pijan, jer mu jebeno stoje kapuljace i jer mi se vise vrti u glavi od njegovog glasa nego od bilo koje trave! želim...želim...ma želim da me jebe satima, bez prestanka, da svrsava i svrsava, ponovo, ponovo i opet ispocetka, da budem mokra od umora, da me cijelo vrijeme onako s divljenjem i ponosom gleda, ne želim svake noći osjecati samo hladnu plahtu i osjećaj njegovog golog tijela pod prstima...samo jebeni osjećaj, hocu vrištati od sreće što živim, što sam mlada i što je to samo sada!...sada....
svi mi u glavi vrtimo slican film...ako su neki sokirani sto ja to i pisem, nemojte komentirati...
....
To be with you
You’re so sweet
Your naked body lies next to mine
And we’re here
Within touching you’re skin with my eyes
I’m a river so deep in your arms
Sharin the same heart
Within don’t let me be one of your stars
Cos I live all the dreams you dream
And I see all the things you need
(you’ve been down with me
I’m to close to leave)
.....too close to leave-guano apes)
Post je objavljen 29.12.2004. u 16:04 sati.