Postoji nekoliko odgovora na pitanje : Što je kemija?
1. Kemija je znanost. Samo je jedna sigurna procedura za određivanje predmeta neke radnje kao kemijske: iscrpna, dugotrajna ali visoko uspješna znanstvena metoda. Kemija ne može biti smatrana kemijom ako rezultat neke akcije nije moguće znanstveno potvrditi.
(Webster)
Kako onda možemo sa sigurnošću reći da je ono što osjećamo upravo kemija. Možemo li to
znanstveno dokazati?
Primjerice, tako često mi se dogodi da osjetim neko presijecanje u želucu/leptiriće, nazovite ih kako želite. Dogodi mi se da zamišljam stvarno kinky stvari dok samo sjedim i razgovaram s nekim. Pa se malo smotam, pa ne pratim više samu sebe što pričam, pa dublje dišem, pa su mi dlanovi hladni…Kemija??? Nego što. (I fizika, i biologija i matematika i njemački i ruski ako treba – samo da učini prvi korak jer sam doslovce nepokretna). Kad hipotalamus otpusti gonadotropin koji isproducira sve one estrogene, progesterone, androgene i štotigajaznamgene– God knows what can happen…Čovječe, učinit ćemo sve kako bismo dobile ono(g) koje(g) želimo.
2. Kemija je sistematična studija. Kemičari su pronašli nekoliko dobrih metoda za rješavanje problema i promatranje. Primjerice, kemijski analitičari često koriste ‘protokole’ (iscrpno testirane ‘recepte’) za određivanje koncentracije sastojaka u uzorku. Kemičari koriste precizne tehnologije poput spektroskopije i kromatografije kako bi proučili nove ili nepoznate supstance.
(jopet Webster)
Uzorak: naše tijelo
Protokol: Secret Protocole No.7
Cilj: Određivanje koncentracije sastojaka koje žensko tijelo čine ...well...napaljenim.
Na stranu kromatografija (trivijalnost za nas velike znanstvenike) ali spektroskopija...hmmm...let's see. Dakle, spektroskopija se zasniva na analizi apsorpcije i emisije elektromagnetskog zračenja. U početku je bila ograničena samo na vidljivi dio spektra. Danas je to područje puno šire. Svaka analiza izračene energije smatra se spektroskopijom, bez obzira da li je to elektromagnetsko ili čestično zračenje. Hmmmm, I wonder…
3. Kemija proučava kompoziciju područja od interesa. Ona često odgovara na pitanja poput: (1)‘Od čega je sačinjen neki uzorak?; (2) Kako izgleda taj uzorak na molekularnoj skali?; (3) Kako struktura elementa određuje njegove osobine?; (4)Kako se osobine elemenata mijenjaju uslijed promjene temperature, tlaka ili nekog drugog vanjskog djelovanja?’
(jes', Webster, nego šta će)
(1) Uzorak = ljudsko tijelo. Sačinjeno je od: kisika (65%), ugljika (18%), vodika (10 %), dušika (3%), kalcija (1,5%) te fosfora, cinka, selena, litija itd...
(2) Molekularna skala: khm...pa neke su molekule male a neke velike. Male su one koje sadržavaju do 100 atoma (neki vitamini i aminokiseline) a velike su one koje sadrže i po desetke tisuća atoma...primjerice proteini....šta mi to uopće znači i treba????!!!??? Nemam pojma...ajmo dalje..
(3) Pa, ako je tvrd...lakše ulazi...fakat ne znam...nisam nikad bila od kemije (sad to priznajem)
(4) Tu smo dakle. Temperatura je zaista bitan čimbenik. Primjerice, ako je vruće...velika će većina skinuti majice. Ono što je super kod muškaraca je to što se ne srame svojih golih prsa, trbuha i bezbrižno skidaju te majice i potkošulje kao na kakvom nedjeljnom roštilju s rođacima. Neka samo skidaju. Ja svoju klimu namještam na +25J. Zatim, tlak...eee...da...ono kad zuji u ušima pa se srušim ( ko fol) nekom zgodnom zaštitaru u naručje pa promrmljam ...'nizak tlak' pa me vodi na piće....pure dreams in my case ali nema veze...mogu sanjati. Neko drugo vanjsko djelovanje? To su već Newtonovi zakoni. Ako te netko ne upozna s njim ili ako sam ne počneš razgovor, teško da će onaj zid od čovjeka obratiti pažnju. S druge strane, ako učiniš kakvu drugu akciju vrijednu spomena (minica i štikle kod žena/uska majica na traperice i vrhunsko dupe kod frajera) velika je mogućnost da će se područje sile F2 osmjehnuti baš tebi. (B(l)ože zvučim ko Cosmova Irma Kurtz)
4. Kemija proučava reakciju supstanci. Jedan element može postati neki drugi uslijed kemijske reakcije. Složeni spojevi nastaju od jednostavnih. Kemijski spojevi mogu se razložiti na elemente. Gorivo izgara, hrana se kuha, lišće pada u jesen, stanice rastu, medicina liječ. Kemija se bavi esencijalnim procesima koja takve stvari čini mogućima.
(Voljela bih da nije al opet je...Webster)
Gorivo izgara, hrana se kuha a ljudi se j… . Ima li jednostavnije stvari od te?
5. Kemija proučava organske i anorganske supstance. Organski spojevi sadrže vodik u spoju s ugljikom; anorganski spojevi ne. nekad se vjerovalo da su organski spojevi proizvedeni isključivo od strane živih bića ali danas se zna da se mnoge organske tvari i spojevi mogu sintetizirati iz anorganskih.
(Oh whatever, I give up)
Naravno da mogu. Sigurna sam da is vi znamo procedure i načine …zato nećemo o tim trivijalnostima.
6. Kemija je proučava povezanost između svakodnevnog i mikro svijeta. Kemičari koriste atome i molekule kako bi objasnili osobine i sastav.
(Yadda yadda yadda...)
Mikro svijet...ko što rekoh...trivijalnost...
Stoga, mili moji, ne budite lijeni nego zapanjite svoje gore polovice sa novostečenim praktičnim i teoretskim znanjem iz kemije. I, ne zaboravite osnovni zakon: Reakcija zahtijeva akciju (Ili tako nešto).
Voli vas T.
Post je objavljen 29.12.2004. u 00:24 sati.