Hrvatsko filološko društvo i nakladnička kuća Disput punom parom rade i upravo su na police knjižara izbacili svoje šesto ovogodišnje izdanje.
Radi se o antologiji ruskih emigrantskih autora Treći val, koja je objavljena u sklopu na ovom mjestu već više puta predstavljane biblioteke Na tragu klasika. Knjigu je priredila i tekstove prevela Irena Lukšić, a što o Trećem valu zbori urednica biblioteke Jadranka Pintarić, pročitajte u nastavku:.
Treći val zajednički je naziv za niz reprezentativnih umjetničkih tekstova ruskih emigrantskih autora koji od 1970-ih žive i djeluju na Zapadu. Karakteristično je za tu skupinu pisaca da u svojoj spisateljskoj praksi razvijaju postupke i teme koji nisu bili prihvaćeni u sovjetskoj socrealističkoj književnosti, jer su se uglavnom nadovezivali na neku od tradicija nasilno zatrtih nakon Oktobarske revolucije. Što se pjesnika tiče, to znači revitalizaciju zasada akmeizma (Josif Brodski, Marina Temkina, Lav Losev), zanimanje za razne avangardne eksperimenate (Dmitrij Bobišev, Anri Volohonski, Aleksej Hvostenko) i podsjećanje na "impresionistička" čitanja svijeta (Irina Ratušinska, Nina Kosman). Kad je pak o prozaicima riječ, "emigrantskost" se prepoznaje u tragovima modernizma (Jurij Galjperin, Vasilij Aksjonov) ili u žudnji za velikom tradicijom realizma izraslom iz XIX. stoljeća, koja se nije uspjela razviti u punom zamahu (Arkadij Belinkov, Jurij Družnikov).
Iščitavanje starih tekstova, odnosno "profesionalna" fascinacija modernističkim i avangardnim naslijeđem, pogodovali su razvoju fantastike, koja se kreće u širokom rasponu od "usavršavanja" Gogoljeve groteske do obožavanja simbolističke egzotike. Andrej Sinjavski poseže, recimo, za odeskim lopovskim folklorom. Elementima fantastike – natprirodnim, snovitim, ludim ili halucinantnim – "dočarava" sovjetsku stvarnost, civilizaciju straha, sumnje i nesnošljivosti. Juriju Mamlejevu život se doima poput niza različitih preobrazbi duše, koje završavaju smrću kao trijumfom vječnosti. Vladimir Maramzin koristi iskustva nadrealističkog pisma, koje najviše dolazi do izražaja u intimističkim žanrovima, dnevnicima i bilješkama.
Posebna skupina su pak oni prozaici koji su se oblikovali na poetikama "dviju obala" primjerice Svetlana Boim i David Šrajer-Petrov. Njihova djela upućuju na hod po rubu s kojega je lako zaći u neku drugu nacionalnu književnost.
A što je zapravo Treći val, kako je nastajao i zašto je važan za rusku kulturu XX. stoljeća, čitatelj saznaje već u uvodnom tekstu priređivačice Irene Lukšić. Slijedi potom mnoštvo odabranih proznih i pjesničkih radova te brojni prilozi koji oslikavaju i životnu dimenziju književne pojave: osobna svjedočenja, bilješke o autorima, pregled važnijih svjetskih događaja druge polovice XX. stoljeća i bibliografija prijevoda autora trećega vala u Hrvatskoj.
No, i bez povijesno-teorijske pozadine, za književne sladokusce bit će dovoljna i sama neobičnost, dopadljivost i zanimljivost tih proznih i poetskih radova.