HRANA I LIJEK U akciji tržišne inspekcije Zeničko-dobojskog kantona otkirla sumnjiv med
LIVNO - Višemjesečna upozoravanja pčelara i proizvođača meda o nekvalitetnom medu koji se prodaje širom BiH ovih su dana dobila i potvrdu službenih tijela. Tromjesečna akcija tržišne inspekcije Zeničko-dobojskog kantona pokazala je da se u Zenici, Zavidovićima, Kaknju, Tešnju, Visokom i Varešu prodavao med koji ne zadovoljava kriterije Pravilnika o kvaliteti meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Da ironija bude veća, na većini pakiranja brojnih domaćih, nekih stranih, ali i nepoznatih proizvođača, pisalo je da se radi o medu I. kvalitete. Pritom nije bilo pravila o kojoj se vrsti meda radi (livadski, kaduljin, šumski, prirodni, cvjetni sa saćem) ili kojeg je pak geografskog porijekla, domaći, slovenski ili hercegovački.
Prosječnom kupcu ni cijena ne bi mogla biti orijentir pri kupnji kvalitetnog meda, jer su inspektori zbog nezadovoljavajuće kvalitete izuzimali med čija se prodajna cijena kretala od sumnjivih 6,5 KM do očekivanih 10 KM za kilogram. Stoga inspektori preporučuju kupcima da kupuju med provjerenih proizvođača te da obrate pažnju na deklaraciju. U udruzi pčelara Hercegbosanske županije doznajemo kako se tržišna inspekcija u toj županiji, kao i u ostatku Federacije BiH, nije bavila tim problemom, a da jest, vjerojatno bi zatekla još gore stanje nego u Zeničko-dobojskom kantonu.
Predsjednik Udruge pčelara Marko Bandov tvrdi kako se na našem tržištu već duže vrijeme prodaje surogat meda koji izgledom sliči pravom, no boljim poznavateljima jasno je kako njegov sastav ni izbliza ne odgovara kvaliteti pravog meda.
- To je nekakva uvozna smjesa koju preprodavači miješaju s pravim medom. No, količina pomiješanog pravog meda je tek oko 10 posto, tako da u stvari kupci ne znaju da umjesto zdravog proizvoda konzumiraju nešto čiji se sastav još pouzdano ne zna - kazao je Bandov, dodajući kako ne zna je li netko uopće analizirao taj lažni meda i kako on utječe na zdravlje ljudi. Ono što takav proizvod, po neslužbenim izvorima najprije spravljan negdje u Hercegovini, pa potom u Cazinu, čini iznimno privlačnim, niska je cijena. Tako se na tržnicama diljem BiH može kupiti kilogram te mješavine za 4 KM, a za veće količine trgovci pristaju i na cijenu od 2 KM po kilogramu.
To je cijena na koju nijedan pčelar ne bi pristao za pravi pčelinji med, tvrdi Bandov, objašnjavajući paradoksalnost situacije u kojoj su se našli potrošači meda u Hercegbosanskoj županiji. Taj kraj ima najkvalitetnije i najraznovrsnije bilje na području zemalja bivše Jugoslavije. Godina na izmaku bila je iznimno medonosna i takav urod meda nije zabilježen u posljednjih 20-ak godina, kaže Bandov, pa ipak, umjesto najkvalitetnijeg meda stanovnici toga kraja konzumiraju nekakvu mješavinu nepoznata porijekla, sastava i posljedica po organizam.
Post je objavljen 13.12.2004. u 15:43 sati.