Napad na Pearl Harbor
Sedmog prosinca 1941. godine u ratnoj je povijesti ostao zabilježen kao dan kada je Japan napao ratno brodovlje SAD u ratnoj luci Pearl Harbora. Taj dan, zapravo početak II. Svjetskog rata na Tihom oceanu, došao je naglo i neočekivano, te je bio veliko iznenađenje za tadašnju svjetsku javnost. Oči svijeta bile su uprte, a pozornost zaokupljena ratom u Europi i Sjevernoj Africi. U tridesetim godinama dvadesetog stoljeća područja Dalekog Istoka i Tihog oceana činila su se relativno mirnim. No, sve se promijenilo tog 7. prosinca 1941. godine iznenadnim napadom japanskih ratnih zrakoplova na američku pomorsku bazu Pearl Harbor, na idiličnom Havajskom otoku O'ahu. U toj su se bazi nalazili usidreni ratni brodovi Tihooceanske flote (Pacific Fleet) američke ratne mornarice (United States Navy – US Navy), na njezine instalacije na kopnu, te postrojbe Korpusa mornaričkog pješaštva (United States Marine Corps – USMC), kao i na druge vojne instalacije američke kopnene vojske (United States Army – US Army), odnosno zračnih snaga vojske (United States Army Air Force – USAAF) na otoku O'ahu.
Međutim korijene sukoba interesa SAD i Japana treba tražiti dublje u povijesti. Naime, godine 1853. američka pomorska ekspedicija predvođena komodorom Matthewom Calbraithom Perryjem, prisilila je Japan na otvaranje prema ostatku svijeta. Vladavina šogunata roda Tokugawa definitivno je srušena 1868., a u slijedećih dvadeset godina (tijekom doba Meiji) Japan je prošao političku, ekonomsku i tehnološku modernizaciju koja se temeljila na uzoru koje su predstavljale velike europske sile. Vrlo brzo Japanu nedostaje prirodnih bogatstava potrebitih za proizvodnju i daljnju modernizaciju i razvoj. Već 1875. Japan pripaja otočje Kurila (japanski Chshima Reto) i 1878. otočje Ryukyu (japanski Nensei shoto). Nakon toga japanska pozornost okreće se Koreji, pa u ratu s Kinom dobiva otok Formozu (Tajvan) i Peskadorske otoke, zatim luku Port Artur, poluotok Laiotung. Zbog zadnjih dviju stečevina Japan ulazi u rat s Rusijom i pobjedom konačno stiče uporište na kontinentu, koje mu je toliko potrebito za daljnju ekspanziju. No, krajem devetnaestog stoljeća i SAD otpočinju sa svojom ekspanzijom u tihooceanskom području, te tu dolazi do prvih sukoba. Nakon građanskog rata 1865. u SAD je eliminirana je bilo koja mogućnost secesije, bilo kojeg dijela teritorije SAD. Godine 1867. od Rusije je kupljena Aljaska, zatim dolazi do aneksije atola Midway (1867.), otočje Samoa (1872.), Havajsko otočje (1898.), a nakon rata sa Španjolskom SAD zauzimaju Kubi i Filipine. Preuzimanjem Havaja početak je konfrontacije SAD i Japana. Već 1897. kada bjelačka vlada, koja je 1893. svrgnula vladu autohtonog stanovništva, počinje smanjenje broja stanovnika japanskog podrijetla. Na američko nasilno sprečavanje iskrcavanja 1 200 japanskih radnika na Havajsko otočje, Japan odgovara slanjem ratnog broda u luku Pearl Harbora. Naime, u to vrijeme četvrtina stanovnika Havaja su Japanci (oko 25 000 stanovnika). Ovakva otvorena vojna prijetnja Japana daje povod SAD za konačno opravdanje aneksije Havajskog otočja. Američka Tihooceanska flota ustrojena je 1903. godine sa zadaćom da osigura američku stratešku nadmoć u području istočnog Tihog oceana.
(Toliko za uvod, a u nastavku vojne pripreme za obračun kod Pearl Harbora)
Post je objavljen 09.12.2004. u 20:58 sati.