Prvi arapsko – izraelski rat
Neposredan povod za prvi arapsko – izraelski rat je bio akt o proglašenju izraelske države 14. svibnja 1948. godine. Već sutradan se Velika Britanija povlači iz Palestine i dotadašnje borbe inicirane žestokom arapskom reakcijom na stvaranje izraelske države, prelaze u rat 15. svibnja 1948. započet akcijom članica Arapske lige (Jordan, Egipat, Irak, Jemen, Libanon, Sirija i Saudijska Arabija). Snage postrojbi Arapske lige činilo je oko 35 000 elitnih vojnika pripadnika Arapske legije ustrojene još tijekom britanske vladavine. Operativne snage izraelskih postrojbi sastoje se od oko 22 000 vojnika.
Arapske zemlje započele su rat bez da su prije definirale ciljeve i koordinirale planove napada. Napad je započeo s teritorija Sirije, Libanona, Egipta i Jordana, te su u početku odvijao dosta uspješno sve do trenutka kada Izraelci stabiliziraju obranu i prelaze u protuofenzivu. Sirijske postrojbe od 4 000 vojnika prodrle su na izraelski teritorij i zauzele Mišmar Hajarden. Jordanske postrojbe broje oko 8 000 vojnika koji ulaze u stari dio Jeruzalema, te zauzimaju Latrun, Ramle i zračnu luku Lod, a novi dio Jeruzalema stavljaju u okruženje. U međuprostoru između sirijskih i jordanskih snaga djeluje iračka brigada s oko 2 000 vojnika. Libanonske postrojbe djeluju s ciljem presijecanja izbočine izraelskih obrambenih položaja sjeverno od jezera Jan Kinereta (tadašnja tromeđa Sirije, Libanona i Izraela). Egipatske postrojbe od oko
12 000 vojnika prelaze preko pustinje Negav smjerom sjeveroistok, te zauzimaju Gazu i Beršabu, a nakon nekoliko dana spajaju se s jordanskim postrojbama južno od Tel Aviva.
Ovakvim razvojem situacije Izrael je u vrlo teškom položaju, a njegove postrojbe odvojene su na tri dijela (Jeruzalem, Tel Aviv i južni dio Palestine) i nalaze se u potpunom ili djelomičnom okruženju. Dolazi do intervencije OUN i zaraćene strane pristupaju pregovorima o primirju. Pregovore Izrael koristi za intenzivno naoružavanje, preslaganje snaga i one su već tijekom lipnja 1948. spremne za prelazak u protuofenzivu. Izrael kreće u protuofenzivu smjerom Tel Aviv – Jeruzalem.
Izraelske postrojbe zauzimaju zračnu luku Lod i Ramale, deblokiraju Jeruzalem i razdvajaju egipatske i jordanske snage na tom području. Prvi udar izraelskih postrojbi usmjeren je na iračke i jordanske postrojbe koje se povlače s izbjeglicama na istok, a sirijske i libanonske snage u tim djelovanjima ostaju nevjerojatno pasivne. Tako da izraelskim postrojbama ostaju još samo egipatske postrojbe koje su znatno ojačane i čvrsto drže komunikaciju Tel Aviv – Negav. Izraelske snage prelaze u napad 9. listopada 1948. godine i nakon deset dana borbi približavaju se Gazi, te zauzimaju Beršabu 21. listopada 1948. godine. Nakon ovoga dva mjeseca je zatišje, a 22. prosinca Izrael poduzima novu ofenzivu s namjerom da odsječe Gazu. Obuhvatni manevar izveden je preko pustinje Negav i u njemu su egipatske postrojbe potisnute i odbačene na zapad, a izraelske postrojbe prodiru u području Rafe na more. Nadnevka 24. veljače 1949. godine Egipat prihvaća izraelsko primirje, a nakon toga to čine redom Jordan, Sirija i Libanon.
Time završava Prvi arapsko izraelski rat, a na pomolu je uskoro Drugi arapsko izraelski rat.
Post je objavljen 17.11.2004. u 22:15 sati.