Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru 2

ponedjeljak, 08.09.2008.

TREĆA GODINA-Financijsko pravo i financijska znanost(prvi dio)

Monetarne financije proučavaju problematiku novca
Fiskalne financije proučavaju sustav financiranja države i državnih organa
Vrste novca:
1. robni novac(realni stvarni)
- svila, biseri, koža
- kovanice(zlatnici)
- komercijalni novac(mjenice)
- novčanice(bankonte)
- čekovi
- depoziti(žiralni novac
- elektronski novac
2. Kreditni novac
- Komercijalni novac
- Novčanice
- Čekovi
- Depoziti
- Elektronski novac


Gospodarstvo može biti organizirano na tri načina:
Komadna ekonomija(odlučivao je poglavar). Najviši je stupanj dosegla za vrijeme komunizma
Tržišno gospodarstvo(99% zemalja) zasniva se na potpunoj konkurenciji i tek ovdje nastaje novac
Mješovito

Definicija novca: svaka stvar (res)potrošna, pokretna, zamjenjiv koja je stekla monopol u funkciji općeg ekvivalenta je novac.

Karakteristike robnog novca:
- Upotrebna vrijednost
- Vrijednost(ovisi o troškovima proizvodnje, teorija granične korisnosti)
- Količinska vrijednost(cijena)(prometna)
- Društveno-upotrebna vrijednost(da novac mijenja odnos između svih roba)

Najviše zlata proizvodi:
1. J. afrička republika(1000t)
2. Bliski istok(400-500t)
3. australija
4. rusija(tu zlato ima najveću vrijednost)

tržište, gdje se cijena zlata utvrđuje je u Londonu.

Kreiranje novca

3 modela kreiranja novca:
-državotvorni
-bankonotski
- samoupravodemokratski
Najčešći je bio prvi jer su najčešće države bile diktature (prvobitna zajednica-robovlasničko društvo kasni feudalizma, novčana ekonomija- od merkantilizma). Prisutan je sve do 19. stoljeća. Država emituje novac. Sve socijalističke zemlje su imale ovaj model.
Tržišni-banke su glavne, da bi ona mogla emitovati novac potreban joj je početni kapital i novac od štediša.
Treći model zahtjeva se da o emisiji novca banke imaju određeni značaj ali da država ima veći značaj.

Valute i devize

Valute su: €, $...
Devize…potraživanje prema inozemstvu, intervalutni tečaj je niži zbog krivotvorenja zbog toga se razvija devizni tečaj.
Devizni(intervalutni) tečaj je cijena novca .Ona može biti određena direktno i indirektno.
Sve države primjenjuju indirektni, a V.B direktni i to kotiranje.
2 faktor:ponuda i tražnja deviza
Platna bilanca-ukazuje na ponudu i potražnju
Obuhvaća sve transakcije a transakcije mogu biti tekuće i kapitalne.
Kako odrediti devizni tečaj?
Teorije koje objašnjavaju devizni tečaj:
1. Teorija platne bilance(merkantalisti)-oni su inzistirali na prometu, trgovini, bogatstvo osoba se izražava u novcu
2. teorija kupovne moći novca(koliko se može za novac kupiti), ona se mjeri indeksima
3. monetaristička(devizni tečaj zavisi od ponude novca
4. portofolijo teorija –pola potrošiti, pola uložiti
devizni tečaj ovisi od mnoštva faktora:
deficit platne bilance, ponuda potražnja novca, raspodjela dohotka. Danas je devizni tečaj plutajući(fluktuirajući)

međunarodne organizacije:
MMF-za stabilnost valuta
Svjetska banka za obnovu i razvitak

Bankarski poslovi-poslovi trgovanja
Banka je trgovačko(gospodarsko) društvo koji se bavi trgovanjem novca n-R-N'


aktiva Pasiva
1. Tekući račun
-gotovina na kasi
-žiroračun
-sitni invenstar
2. fiksna imovina
-zgrade
-strojevi
-komp.-računalna tehnologija
3. plasmani
-kratkoročni krediti
Srednjoročni krediti
-dugoročni krediti -depoziti(novac na žiroračunu)
-oročeni depoziti
-krediti
-obveznice
-kapital
Monetrana ravnoteža(teorije)
1. klasična(da se monetarna ravnoteža postiže posebno u odnosu na sve druge ravnoteže i uvjet da se to postigne je jednakosts investicijama. Tžište može biti organiziran i neorgamiziran)
2. suvremena(ne može se uspostaviti ranvoteža na parc. Ržištu. Da bi parc. Uspjela ona mora postojati globalna)

inflacija i deflacija
ako se mijenja kupovna moć novca treba biti ekvivalentnost. Inflacija je bila u razvoju od papirnog važenja.
Više je shvaćanja o inflaciji:
1. teorija inflacije tražnje
2. teorija inflacije ponude
3. sintetičke teorije inflacije


1. teorija inflacije tražnje
stagflacija-sve što je negativno, pad zaposlenosti
devalvacija- utvrđivanje manjeg pariteta
uzroci: realni, monetarni, politički
izvanekonomski razlozi za inflaciju-rat.

Tipovi::
Umjerena –jednocifrena(cijene su stabilne)
Galupirajuća-dvocifrena(novac gubi vrijednost)
Hiperinflacija –postaje bezvrijedan.

Može biti uvozna(fiskalna potrošnja) i domaća(seundarna emisija novca)

Posljedice: na proizvidnju, potrošnju, zaposlenost, platnu bilancu

Teorijski aspekti zaštite kupovne moći novca
Nominalistička kao pravna norma
3 načina revalizacije:
Robna klauzula(zlato)
Indeksna klauzula
Valutna klauzuala.
U Bih je stpa inflacije 7,3% u u EU 3.5%

	rujan, 2008
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Rujan 2008 (22)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv