|
|
| < | studeni, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
VoLiM:
-čokoladu
-druženje
-tenis
-svog dečka
-zezanje
-dobru muziku(rock,pop,hip hop,techno)
-putovanje
-izlaženje
-filmove
-čitanje
-životinje
-svoju obitelj
-automobile
Ne VoLiM:
-bahatost
-tračanje
-gljive
-puževe
-žabe
-kukce
Zima
Najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je u skladu s niskim temperaturama uspavana.
Uzrok zime
Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, kako je ta putanja eliptična - udaljenost Zemlje i Sunca se pri tome mijenja, i količina topline koju Zemlja prima od Sunca se tijekom godine mijenja. Zemlja se također vrti oko svoje osi. Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca. Zima na sjevernoj polutki događa se kad je Zemlja najbliže Suncu, a tada je na južnoj polutki vruće ljeto.
Fizikalno, Sunčeve zrake u zimi padaju pod većim kutom, čime se konstantna energija koju dotična polutka dobiva od Sunca dijeli na veću površinu, što zajedno s većim putem kroz atmosferu koji ta toplina treba proći daje rezultat - manje primljene topline po jedinici površine, i nižu temperaturu, tj. zimu.
Zimski sportovi
Zimski sportovi se prakticiraju u zimskim uvjetima: na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snijega ili leda.
Sportovi na snijegu i ledu
alpsko skijanje
bob
brzo klizanje
brzo klizanje na kratkim stazama (short track)
curling
hokej na ledu
nordijska kombinacija
nordijsko skijanje
sanjkanje
skeleton
skijaški skokovi
snowboarding
umjetničko klizanje
SNIJEG
Snijeg je kristal smrznute vode, a i mineral. Nastaje i pada tijekom vrlo hladnih temperatura, kao i mraz, inje i poledica. Mnogi misle da je snježna pahulja najmanji djelić snijega, no pogleda li se pažljivije uočava se da je pahulja ustvari nakupina većeg ili manjeg broja snježnih kristala različitog oblika, najčešće šesterokutnog oblika.
Kristali
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera.
Boja snijega
Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina stvari u prirodi upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih kristala, sunčeva svjetlost se uspješno odbija, poput malih zrcalčića.
Uvjeti za padanje snijega
Može li snijeg padati kad je prehladno?
Može. Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.
