Župa je dobila ime po srednjovjekovnoj tvrđavi Travnik, koja se spominje 1433. godine. Selo ispod tvrđave dobilo je ime Podtravnik ili današnje Potravlje. Ovaj je kraj bio naseljen još za Ilira. Kršćanstvo se ovdje rano pojavilo, o čemu govore ostaci starokršćanske bazilike s grobovima na lokalitetu Grudine.
Župa obuhvaća tri sela: Potravlje, Maljkovo i Satrić, koja su naseljena novim stanovništvom krajem 17. stoljeća koje je doselilo pod vodstvom franjevaca iz Hercegovine. Narod je poslije Drugog svjetskog rata ostao bez plodnih zemalja uz Cetinu koje je potopilo jezero za hidrocentralu Peruču.
Župa je 90% zapaljena i uništena od četnika u Domovinskom ratu. Osim kuća, zapaljene su i dvije škole i sve crkve. To se događalo u rujnu i listopadu 1991., kada je narod napustio svoje kuće i otišao u izbjeglištvo.
-------------------------------------------
Marinović Franjo, dušobrižnik, narodni vođa (Sovići kod Mostara, 17. st. – Potravlje, 1705.). Djelovao je kao dušobrižnik među hercegovačkim katolicima. Poznato je da je 1696. uz pomoć franjevaca iz Živogošća preveo 736 katoličkih obitelji (oko 5.000 duša) iz Brotnja u Dalmaciju (u Potravlje, Muć, Grab) da ih spasi od turske osvete. Za to mu je 1698. izdao priznanicu providur Sinja A. Semitecolo. Preminuo je u Potravlju gdje je vršio službu župnika.
-------------------------------------------
Hrvatski narodni guslar BOŽO DOMNJAK (1844 -1922) rodio se u Potravlju - Cetinskoj Krajini. Iako nepismen, pamtio je i na gusle ispjevao stotine različitih deseteračkih pjesama te se tako s pravom nazvao dalmatinskim Homerom. Većinu je tih pjesama kazao tadašnjem potravskom župniku, folkloristu fra Stjepanu Grčiću, koji ih je brižljivo zapisao. O Domnjaku je izišla i knjiga Ivana Mimice u izdanju Književnog kruga iz Splita, pod naslovom EPSKE PJESME BOŽE DOMNJAKA BOJANA.
-------------------------------------------
Kotromanović Ante, Zastupnik u Saboru republike Hrvatske
Stranačka pripadnost:
Socijaldemokratska partija Hrvatske
Klub zastupnika:
Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske
Početak obnašanja zastupničkog mandata:
11. siječnja 2008.
Dužnosti u Saboru:
- predsjednik Odbora za ratne veterane
- član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
- član Odbora za obranu
- član Odbora za međuparlamentarnu suradnju
- član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Skupštini Zapadnoeuropske unije
Izabran:
- lista Socijaldemokratske partije Hrvatske
Rođen je 8. svibnja 1968. u Potravlju (Hrvace). (SSS).
meštar o slika ante gašpar votoante
čije su slike na državnoj votostranici
među najgledanijin.
na potravlje blogu se morete
uvirit i zašto je tome tako.
NAJKOMENTARI na blogu:
"Smatran da je Potravlje selo najbolji blog
o duvovnosti, ne priča o njoj, ali je živi
i ostvaruje.
E, pa sad, oćeš li što saznat o baštini i moralu, tute je,
oćeš li vidit koju lipu votograviju, tute je,
oćeš li pročitat lipu pismu ili tekst, tute je,
oćeš li nać pametnu kritiku o ovon ludon vrimenu, tute je,
oćeš li o momcima i divojkama, o junacima i guslarima, tute je,
oćeš li se slatko nasmijat zdravoj šali, tute je,
oćeš li pročitat koji topli komentar, tute je,
oćeš li upoznat pravog čovika, recimo našeg Bukaru, tute je,
oćeš li okusit snagu vire, tute je.
I diš veće duvovnosti,
di ćeš nać lipšu i istinitiju sliku života.
I zato prvi dajen glas za duvovni blog ovoga vika,
a ostali koji se želi pridružit neka znaju
da se zove POTRAVLJE SELO.
Nek živi Božji narod!"
(Međugorski glas 18.01.2009. 13:13)
"Hvaljen Isus i Marija!
Vidim da je ovaj pozdrav
kao neki pasos u to vase
bajno Potravlje,
podno bajne Svilaje,
gdje duge se gube
u vilinskoj kosi vrleti,
a prica se da uz vuka i sokola,
kozu jarca i magarca,
cak i patuljci se med gljivama
skrivaju u zbunju,. kad kad.....
Ako hoces da ih vidis,
ili da ih cujes, kako svojim
sitnim glasicima, kroz svoje
duge sjede bradice ojkaju,
kada im se duga spusti
i za njom gljive porastu
ko lude, kazu moras biti
strpljiv i cekati pravi trenutak ,
a i ne moras
(ako zaspis cekajuci)."
20070207 12.12.2007. 07:15
ovo je gušt, uživan u svakoj riči!
listala sam malo po blogu, i svako malo u gromoglasan smij, a nikoga oko mene.. ajme gušta ovo sve čitat! bravo i pozdrav!
(tragovimaduse 12.01.2009. 21:03)
Kažu da je fotografija zautavljen trenutak i čuvarica istog.
A što su onda tvoje pjesme? One su male škrinjice prepune važnih trenutaka - koji čine život... prepune su uspomena koje ostaju kao svjedočanstvo vremena, kraja, jezika...
(ima jedan svijet 05.11.2008. 23:22)
Kako lipa slika.Odmah se sitim moga pokojnog ćaće kako je on ovako
kosio žito, ditelinu , livadu.Svaka čast uredniku na ovako lijepim
sjećanjima.
(Prominka 17.10.2008. 10:50)
Pita me sin: "Mama, zašto plačeš?"
Maaa kako da mu objasnim?!!!!
Ne mogu ni tebi objasniti kako si me dirnuo ovom pričom.
Hvala ti.... :)
(ima jedan svijet 19.09.2008. 22:16)
Valjen Isus i Marija, dragi svitu!
Danas san konačno uspija otić do Mare Ivanove i počastija se škembićima i divenicama. A vidija san i lipi starinski bunar isprid novosagrađane kuće. Lip je taj moderni konfor, ništa ja neman protiv njega, ali srce vuče staron bunaru, pa se sitih pismice na ovome blogu. Pitan maloga Matu je li kad vidija Baba Rogu, a on mi odgovori: "Ih, kakva Roga, nema toga više. I učiteljica je rekla da su to samo priče za malu dicu plašit. A to se danas i ne smi:"
A što današnja dica svašta znaju, Bože dragi, kako su pametna. Čak su im i priče oduzeli, razgolili sve što je bilo šesno i razvijalo maštu, sve što ih je plašilo i opčinjavalo, a bogme i odgajalo. Znali su i oni, kad bi malo poodrasli, da nema ni vukodlaka ni vištica, a ni baba koje dicu jedu, ali su razumili poruku pa su poslin u životu uvik dobro pazili da odnekud ne bane i zaskoči ih Baba Roga. Zato su i izrasli u poštene i zdrave ljude.
A danasnja psiologija tvrdi da takvo što nije zdravo za razvoj diteta, a unda se dite razvije u Baba Rogu. A ti Potravlje moje pripazi malo o čemu pišeš jer bi te neka udrugica za zaštitu budućnosti mogla optužit da uznemiruješ javnost i dičicu s kojekakim izmišljotinama. A tek kad bi znali da Mara dimi divenice na zaštićenom bilju. Zato joj i jesu onako ukusne.
(Međugorski glas 11.01.2009. 20:24)
.....Da bi se rastočila obitelj i ucijepio razarajući virus u zdravu stanicu društva, potegnulo se za izmišljenim znanstvenim argumentima koji nam podvaljuju homoseksualizam i lezbijstvo kao prirodnu čovjekovu potrebu, duboko zakopanu žudnju koje do sada nije ni bio svjestan. A mladima se, u traženju vlastitog identiteta, pogotovu kad su u pubertetu, preplavljeni hormonima i nemirima, itekako može manipulirati. Poznaju tvorci ovakve nakaznosti ljudsku psihu ranjenu istočnim grijegom, prožetu mrakovima i strahovima, sklonu inverziji svega što mu je od Boga dano. Ako na to pristanemo, do kraja će se otvoriti Pandorina kutija i izgubit ćemo se kao guske u magli. Ništa nam više neće biti sveto, poljuljat će se temelj na kojem počivaju Božje zapovijedi, razorit će se smislenost, otupit će osjetila i rasplinut će se kohezija duha koji je na okupu držao čovjekovu cjelinu. ....
(Međugorski glas 23.11.2008. 22:40)
POJEZIJA IZ ANTREŠELJA
Svilaja
Kad utihne revanje magarca
umorna..
umjesto jeke, u predvečerje
vuk se iz daljine javi..
Šumom bukovom niz obronke
val se jeze širi..
Vidim je...
Poput crne kraljice
il` svodnice mjeseca mlađahna
do neba se uzdiže
..na prstima, tiho...
Svilaja planina...
Oduvijek je tu, gdje i sad je ima..
divlja i ohola,
tajanstvena i goropadna
sirova i nedodirljiva..
mrka i neukrotiva.
A mi..
mladunčad vlajska
na grudima se njenim othranismo
i u krilu se njenom zgrijasmo
i pod nogama njenim
propuzasmo..
A sad..
kad se na noge svoje oslonismo
I kad nas nemir, neki, rasprši po svijetu
shvatismo, napokon:
da u sjeni njenoj
i sada živimo!
Vatra na kominu
Na kominu vatra gori
stari panj...
plamen crven komaštre liže
gusli i pucketa
stari hrast...
u dimu nestaje
i dim se k čerenju diže…
Did moj, na stolici sidi
dok mu vatra u očima bljeska
i žar cigare
što je međ zubima stiska..
S vrimena na vrime
ožega se maši
da žeru razgrne
zeru
i plamene iskre
k čerenju spraši..
Podikad se, a, šta ćeš...
nakašlje glasno
zaduva ga teška mori
al`vatra ga pričom liči
i sad sluša..šta mu zbori
I tako sate, i tako dane
i miseci tako minu..
i godinama tako..
u tišini
i polako
Na kominu vatra gori
stari panj...
plamen crven komaštre liže
gusli i pucketa
stari hrast...
u dimu nestaje
i dim se k čerenju diže…
Jedna trišnja stara
Još je pantin ispo guvna
Jednu trišnju staru, sočnu
Nagela se prama zemlji
Da se dica lašnje popnu
Imala je krošnju gustu
Kora joj je bila glatka
Penjasmo se ka' smo tili
I zobali zrnja slatka
Pa je unda došla jesen
Primakla se mrazna zima
I došli su niki ljudi
I motorna pila!
- Pilajte je, jer je kriva
I stara je, zeru gnjila
Pilajte je, odma nama'! -
Prisuda je teška bila.
Gledali smo, sva mi dica
Kako trišnja drće, pada
Slomile se mnoge grane
Pripila ih pila tada…
Nema više krošnje guste
Ni penjanja usrid lita
Nema više slatki zrnja
Nema više, ništa...ništa…
Kola itra
Bilin puton sve se praši
Za timunon parip ljut
Povr glave zvizdan jaši
Pod kopiton tvrd je put
Stari Mijo „Ijaaa!“ viče
I popušća uzde Šarcu
Prid njimon se čeljad miče
Zamirit se neće starcu
Kola teška škalju lome
I vrcaju svukud stine
Nedaj Bože, da se slome
Valja stići u Krčine
A za karon dica grabe
Iz škole ji nosi vitar
Tila bi se vozit džabe
Pa bacaju korak hitar
Na kostimon libri mlate
U zobnici il' u torbi
Samo ritki kar uvate
I pobide u toj borbi
Babina klapnja
Stoliće na pleća uprtila
i iđe…
Na glavi šudar škuri
u desnoj ruci štap
u livoj ništa
(metila je nakosti!)
i iđe…
Ispokuće, kraj bunara
je prančiok
tute će upočinit…
*
Krozaprste na čelu
gleda na Svilaju
i Babića brig…
Nema više blaga u strani
ne čuje se brecanje
ovce ne bleju
krave ne muču
čobani ne pivaju…
Ni ona više ne nosi kudilju
i ne plete bičve
nemere…
(neće vr'teno samo da oskače!)
*
Ma, nude, muč'de malo
štajovo…?!
Koda se ništo čuje sa Babića briga…?
koda je nika rera…?
koda su čobani zapivali?
koda krave muču?
i koda ovce bleju…?
Svega mi, i brecanje se čuje!
I magare koda reve
eno, lipo u Bastraka!
......
- Ma, jok, baba, šta ti je!
Ničega nema
i ništa se ne čuje
vanko jeke
šta je vitar nanese.
Magareći jadi
O rastu svezan
užeton kratkin
nemiran stoji
magarac...
Oko njega muve
i obadi letu
krv mu pijuć
magareću…
U nebo bi reva
da ga pušću
janci malo
na miru
bit…
Repon se brani
i nogon dere
šta jače more
uništa…
Okraj njega samar
uzazid leži
a gazde nema
nioklen…
Praseća balada
Ubili su naše prase
imalo je dvista kila
sad ga vuku prama guvnu
za njin krvi, lokva cila
Vrila voda tamo čeka
da se dlaka lašnje brije
otvorene još mu oči
kapas da se smrti smije
Primičen se i ja k njemu
s obe ruke vatan nogu
od studeni drćen cili
malešan san, ali mogu…
Stari meštar lešto skače
nožon sučuć na sve strane
rasiče ga po sridini
malo zatin drob ispane
Ne baca se, žene znaju
donile su velik lonac
ja još čekan šta je za me
pa je unda svemu konac
„Na ti, mali, to je tvoje!“
- reče meni meštar sigur
-„Napuši ga, pa se igraj…“
- i baci mi topli mijur!
Uzejo san šta mi dade
jer je vakat igre, šale
podigli su uto prase
na drvene nike skale
A zatizin slidi…
Topili smo loj u žmare
i meštar je prase pešta
isika ga na komade
uz ognjište prava vešta
Na gradelin meso cvrči
iz bukare plavac teče
rera leti kroz pendžeru
takoj bilo i uveče
A moj mijur balun posta
pa oskače nasri guvna
to mi osta od praseta
oj sudbino, gorka, tužna…
Od peke zemani
Na ognjištu vatra svira
u grab dipleć
peka sluša, pa se ljulja
o komaštron viseć…
Ki u kolu, baba igra
kraj lopara
tisto misi, pa ga pleska
brašna vadeć iz arara…
Did s ožegon, okraj vatre
dokon čeka
da se šamot matun zgrije
i bakrena peka…
„Kruv je“– kaže baba poslin
- „..evo, ukvas uša.
Lipo mi je ispa, oj Divice,
ko ga ne bi kuša!“
„Dobro, stara..“ - did će na to
- ajmo sada mećat!
Ja ću peku spušćat
,a ti ćeš zaprećat!“
Napraviše uprav tako
al pritiče im ništo tista...
- „Biće za me krajca, uraaa!
- dovikujen sa svog mista.
Komišanje
Posidalo čudo žena
uokrug po našem guvnu
Luca, Mara, Iva, Vena…
dvanest, po mome računu
Nasri guvna leže klipi
kukuruza rpa cila
- Komišaj de, svitu lipi
evo jila, evo pila!
Bacili se svi na posa
vridne ruke klipe gule
na klipu je brk i kosa
ki u našeg dida Vule…
Kako sunce uprav zađe
i zrikavci zrikat stanu
ojkati je sad najslađe
podignu se tri na stranu…
„Oj divojko materina..“
pucali su tanki glasi
vraćala ji i planina
da se pisma ne ugasi
Pojilo se uštipaka
i popilo kave turske
skomišalo naramaka
ostale su samo trske
Ki šterika misec svitli
katrige su sada prazne
pa pirkaju litnji vitri
i donose pisme razne..
„Oj, divojko materina
Jesil kuruz skomišala
doći ću ti iz Krčina
bil mi pure zamišala?“
Na jezero!
Niz Dočiće marširaju
po petoro..
Babići, Prološčići
Cvitkovići
dva-tri Kunca
Krčinari
Jure Vicin i Bešlići...
Šta se čeka, iđen i ja
po šugoman
mali šampun
u kesici, vini
dal od breze
il koprve...
u vodi se lipo pini
Niz Dočiće, bos po čičkin
i kamenjin
ima cakla..
šta to škodi?!
kad mrluši
svakud cmilje
i kad grabiš vrcon vodi
U Titlića Dragi vika
čudo dice
po kamenjin
s obe bande
niko pliva
niko skače
niko pita: „ko more odavde?“
Kamen velik, povr glave
niko nesmi
ja se javljan
da uvatin slavu:
„Čekaj da se
doli spušćen
pa skačen na glavu!“
Kad san ja na kamen stao
i ugleda
vodu mrku
i duboku jako,
odma nama
ja san saša
pobiga san, nisan plako!
Baba Roga
U našom bunaru plaši
jena crna Baba Roga!
U dubokoj vodi ladnoj
njezina je, kapas, loga.
Mate viče: - Pojišće vas,
ne iđite dico blizu!
Kad se nagnen priko krune
niskosti mi trnjci lizu!
Mogla bi me povuć lako
prez sindžira u dubinu
ka štaj niko dite, litos
na Bitelću il Ruminu
U meni je straja više
negli vami priznat mogu…
I dalje se ja naginjen,
oću prvi vidit Rogu!
Turijo san sić sa vodon
da je udre zlu, po glavi
Siguro je sada ljuta,
čeka vakat da se javi!
Baba Roga dicu voli
rado izist za užinu
mene neće, jer već bižin
kod matere u kužinu!
Balada o Šarcu
Prid zadrugon autina stala
niki kamijon…
Did za oglav šarca drži
iz lule poteže…
Šarac rže koda ćuti
da će šnjimen on…
Ostarijo, plug ne vuče
ni terete teže…
Talijani konje vole
šta ništa ne vride…
Odvoze ji kući svojoj
pa daju mesaru…
Mesar kolje, dere, zna se
to van tako iđe…
Od mesa će napravit paštetu
da ubere paru…
Dida štipa oko srca
šarac mu je mijo…
Gaste broji šarac ode
tri ga jedva vuku…
Suza iđe, did je velik
plakat ne bi smijo…
Ode šarac s kamijonom
nesta za okuku…
I ja kosit znan
Iđen jutros i ja kosit
na Mušovku, ditelinu
ali neću kosit sam…
Klepa mi je did moj kosu
i da mi je novi brus
a kositi, dašta, znan!
Tri su kose na ramenin
tri čovika iđu zajno
na postole kupe rosu…
Najmlađi san među njimon
pitaju me, pa se smiju:
-Znaš li, mali, držat kosu?
A kad prvi otkos pade
nestade in smija s lica
jer me kosa begenaje…
Zamirluša vreška trava
kad se ono meni trevi…
pitaju me: - Mali, šta je?
-Nije ništa!- ja in kažen
-To se trevi svakom koscu,
u zemlju san zab'o kljun!
Eto sunca, primiče se
od Titlića 'rasta amo
Vrane ženje, kosi Šimun…
Za njimon i mene eto
iz vodira brus dovaćan
da mi kosa bolje nosi…
Pri kraju smo, Šimun viče:
-Di je mali osta, Vrane,
je li i on s nami kosi?
Prvo kiše
Iđe kiša sa Svilaje!
- odnikuda baba viče.
Niko da je obadaje
Koda ji se to ne tiče.
Iđe kiša sa Svilaje,
na Podin je pića suva!
- još će baba, ne sustaje
al ne sluša čeljad gluva.
Ajmo vile, grablje, ajmo,
a ti, stari, po Sokola!
Valja nan po piću zajno,
spremite se, pa na kola!
Prvo kiše, kar je poša
Sa čeljadi svon na broju
Na Pode je lešto doša
Krenilo je ki po loju…
Vile mašu, grablje vuku
pića leti, kar naresta..
Čeljad složna, čudo ruku
užad vežu, pravac - testa!
Prid pojton je Glava druga
Od ove nan sritne priče
Ubaciše sve iz cuga..
- Izvedri se! – niko viče.
Vršidba
Dok su tice cvrčale sa murve
a sunce još daleko u Duvnu
did i baba bili su na guvnu
Baba mete, did stožinu teše
Sivalj rže, iz izbe se glasa
vršidba je od žitnoga klasa
Za po ure još je svita tute
drage volje ruke će in dati
a na koncu zajno i rerati
Doveli su Sivalju drugara
nemiran je, sa zobi ga mite
Niko reče: „Nu, sklonite dite!“
Snoplje suvo sad po guvnu pada
čeljad višta sa vilon ga baca
razbacuje svakud di kopito gaca
Did je unda mašijo se škurje
i na konje oglave nataka
a svu čeljad sa guvna je maka.
O stožini uže je i kljuka
S otin did ji kači ispo vrata
pa ji goni po klasju o zlata.
Konji skaču i potkove zveče
škurja vije, zanjimon se praši
zrnje vrca u travežu Maši
Kad živine obigraše krugom
vrh stožine otiše se popet
did in neda, zapovida - „Jopet!“
Jopet, jopet, al na drugu bandu
kljuka iđe konju odoskraja
on tudumi, za to nema straja.
U vršaj nan uletijo zvizdan
sunce umah napušćalo Duvno
zanje snoplje zaleglo na guvno…
Konji ržu, stožina se krivi
umor čela orosijo svimon
a ja pismu dovršijo rimon
Ribiči
Vraćaju se kući...
sivkaste figure
ribiči naši
kaljavi i mokri..
Umorni i sneni
na počinak žure
udica praznih
i nemirnih crijeva
u dijetinjem miru
bez imalo gnjeva.
Snivat će noćas ribu
veliku, zlatnu...
poput one
na slikarskom platnu
a sutra će, opet
u smiraj dana
grabiti k vodi
bez ikakva plana
sa štapom na ramenu,
dodirujuć lunu...
sa koferom strpljenja
i na krilima nade
- potražiti snove
iz noćne balade..
(1987)
To su Hrvati
U ovoj ponosnoj zemlji
Živi narod prošlosti slavne
U njoj su Kristovi temelji
U njoj su zidine davne
U ovoj kolijevci od zlata
Rađahu se sinovi pravde
I u krvavim danima rata
Tjerahu dušmane, daleko odavde
I ako se pitaš, neznanče, stranče
Tko je taj narod, kom se sve pozlati
Ja ću ti reći, glasno i jače:
To su Hrvati! To su Hrvati!
U ovoj zemlji mora i bisera
Pušu vjetrovi s juga i sjevera
Ali, Bog je ovaj narod izabra
Da ustraje, kad naiđe nevera
U ovoj dolini sunca i žita
Kruh se od obilja lomio
I gosta se otpuštalo sita
Jer, sve mu je rodom rodilo
I ako se pitaš, neznanče, stranče
Tko je taj narod, kom se sve pozlati
Ja ću ti reći, glasno i jače:
To su Hrvati! To su Hrvati!
U ovoj zemlji rijeka i slapova
Svi žive u slobodi i sreći
Jer dosta je bilo tuge i ratova
I djeca sad mogu u miru leći
U ovoj zemlji predivnoj, čarobnoj
Živi narod od svega jači
Protiv je svakoj sili bezbožnoj
Pravda i istina život mu znači
I ako se pitaš, neznanče, stranče
Tko je taj narod, kom se sve pozlati
Ja ću ti reći, glasno i jače:
To su Hrvati! To su Hrvati!
Iz Bosne je doletijo ora`
suri ora` širokijeh krila…
Primila ga ta Svilaja gora
drugin domom ona mu je bila.
Za orlon, velik puk je stiga
rod hrvatski, i staro i mlado…
Pod teretom smrtnijeh briga
zulum turski posvud je zavlado.
Kršćani su bili ko i njini pređi
križali se jutrom i večeri…
I stoga su morali uteći
ostaviti svoje rodne dveri.
Na brdu su sazidali kulu
Potravnik joj ime odma dali..
Pod njoj se i okončao zulum
po Travniku, kulu su prozvali.
Tu i danas, zrak hrvatski dišu
križaju se jutrom i večeri…
Bilin slovin svoju povist pišu
I bez straha otvaraju dveri.
Ni`ko nikad slomio ih nije
otjeraše i četničke horde..
Na kuli se šahovnica vije
slavi ljude, čestite i gorde.
Sa Svilaje poletijo ora`
suri ora širokijeh krila…
Mila mu je ta visoka gora
drugim domom ona mu je bila
ARHIVA POSTOVA
RIJEČNIK NAŠ SVAGDANJI
A
Abak = tablica množenja
Abazogo = ako je moja balota bliža vraćam
Abriva = ubrzanje
Agvantati= zgrabiti
Apiko = okomito padati, pikirati
Arija = zrak
Armerun = ormar
Avizati = obavijestiti
Avolo - Ibando = u stranu
Avundo = potopiti (brod)
B
Baška = posebno, napose
Babnjak = drveni štapić pri "babi" kod postavljanja zamki (za lov ptica)
Baketa = drveni čekić
Bakonja = vrst puža
Bakov = jarčev, opor, grub
Balauštra = ograda
Balezgati= svašta govoriti
Banak = duga sjedalica
Banda = strana
Bandira = zastava
Banušica = ptica s narančastim perjem pod kljunom
Barićet-barićetno = obilno, bogato
Barsa = prostor pripremljen sušenje višanja za
Basamag = stuba, skalina
Batavuni = batine, šibe
Batilo = čamac kojeg vuče trabakul
Batinogo = muškarac ili žena teška koraka
Baul = dio namještaja (prizma čija gornja ploha ima oblik segmenta kruga)
Bav mav = stanje kad je žena opsjednuta muškarci ma
Bava = povjetarac
Beštija = životinja
Beštima = psovka
Begenati = odobravati
Bekina = koža
Belegija = oštrilo za britvu
Belenčuk = čelični prsten ugrađen u zid, namijenjen vezivanju tovarne stoke
Bendati = odobravati
Berekin = nestaško
Bevanda = pomiješano vino i voda
Bićerin = čašica za rakiju
Bija = komad drva
Bjankarija = donje rublje
Bjuvati = povraćati
Blekov = ludonja
Bocal = otvor na bunaru
Bokun = dobar komad
Bokulović = voli dobre komade (mesa ili ribe)
Bolcun = baždirana staklenka stožastog oblika
Bot = sat vremena
Botejun = staklenka od dva litra uskog grla
Brčolet = narukvica
Brabčiti = nesuvislo govoriti
Brabak = sitan izmet okruglog oblika
Branće = škrge
Brecati = zvoniti a čast mrtvog
Brekuja = vrst muhe
Brimenica (vučija) = drvena posuda za nošenje vole
Brokva = posuda za držanje vode ispod umivaonik , čavao
Bronzin = lonac za kuhanje na otvorenoj vatri od sivog lijeva
Brstiti = govoriti gluposti
Brtulin = mali nožić koji se sklapa
Brušketati = izvlačiti iz šešira ,birati
Bruškin = četka za pranje poda
Buža (bunja) = rupa, otvor
Buština = ženski grudnjak
Bučoglavac = čovjek okrugle glave
Buganci = ozebline
Bukalin = noćna posuda
Bukara = drvena posuda iz koje se pije vino
Bule = poštanske marke
Bulentin = zatvorena pisana poruka koja se šalje po osobi
Bumbižaj = način na koji treba
Burača = kožna posuda s drvenim okruglim otvorom u kojoj se nosi piće
Buzavac = donji dio čarape ispleten od vune, a nosi se u opancima
C
Cediti = ustupiti, dati
Ciklo (vino) = počelo se kvariti vino
Cipac = dva međusobno vezana štapa sa kojima se mlati žito
Cukun = blesan
Č
Čabrk = drveni izdanak na gredi a služi za vješanje opreme
Čabrun - mertek = greda koja nosi kamenu ploču ili kupu na krovu kuće
Čradura = razvedrina
Čarjati = pisati ili crtati nesu veslo po papru
Čatrnja = bunar za vodu kišnicu
Češagija =čelična naprava za češljanje konja
Čevuja = dio grozda grožđa
Čičulin = vrsta dječje igre (hvatalo)
Čikara = šalica
Čikopelnica - lugara = pepeljara
Čoša = kut ili ivica na zgradi
Čokavica= igra na blizu
Čoketa = vrsta cvijeća
Čonit = ujesti, ubosti (zmija ili osa)
Čulak = dugački kamen koji stoji uspravno
Čunjka = dio lica
Čvrknit ko sač = napuknuti, puknuti
D
Dežbando = krivo stoji
Dežbijego = krivo gleda
Deštrigati = rastaviti
Dešvano = razbijeno, zgužvano
Deboto = evo sad, skoro
Destežo = polako
Dračakjun = vrst puce
Dračevile = duga motka koja završava dva kraka, služi za nošenje i sječenje drača
Drle = balavac
Drop = ostatak od mošta kad se iscijedi vino
Drob = stomak
Dušpir = odušnik
Dugorepica = vrst ptice
Dumejana = velika staklenka opletena šibljem
Dvizica = dvogodišnja koza
Dumiti = mirno stajati, razmišljati
E
Evala = hvala bravo
F
Fermati = stati
Fiščati = zviždati
Finćukast = fin
Fjubica = ukosnica
Fjumbin = visak
Fjumbo = okomit prema dolje
Frankasirati = izgubiti novac
Fratun = naprava od drva ili metala, služi za ravnanje zida prilikom žbukanja
G
Galebina = izmet od krupne stoke
Gargaše = naprave s iglicama za čupanje vune
Garzati = čistiti crijeva ili noge od domaćih životinja
Gidicu = malo
Gladišina = vrsta bodljikave trave
Glavić = prednji dio samara
Gnjati = donji dio nogu
Gnjida = dosadan čovjek
Gnjide = ličinke od ušiju
Gnjila = ilovača
Gogoj = vrelo
Grančik = malo sidro, služi za vađenje posuda iz bunara ili vrši iz mora
Grgojati = vriti
Grintati = prigovarati
Grizina = pomiješana krv i sluz
Grjača = vrsta tikve
Grjak = vrh boce
Grota = veliki kamen samac
Guča = ručno ispleten džemper od grube vune
Gubi = oprana utroba od životinja
Gubica = usne
Gudan = svinja
Guježina = zmija
Guloz = neodoljiv za hranom
Gundevaj = bumbar
Gurla = cijev i oluk za odvod vode s krova
Gusina = gusjenica
Gusli = kad starije dijete sisa
Gustirna = pokriveni bunar za kišnicu
Gvida = vijak za pritezanje oplate kod nalijevanja betonskog zida
I
Ižuminjati = izmisliti
Išati = podignuti
Išekati = isprazniti tekućinu iz bačve ili druge posude
Išton = ovaj čas
Ištorija = povijest
Išvogati = iživjeti se
Ibando = u stranu
ldro = jedro
Impijan = uspravan
Inčije = drugačije
Inbotida = debeli pokrivači za krevet
Incrvan = brodić dobrog stila, dobro leži na moru
Injulost = slab, tanak, neće izdržati
Intrada = godišnji prinos od poljoprivrede
Intramenje = svinjske kobasice i duvenice
Intrati = sresti
Iskajkati = iščeprkati drvom
Iskijati = izrezati pršut do kosti
Iskokotiti = oči raširiti
lstija = polagano
Izbaliti = ispričati tajnu, ogovarati
Izbejit = napraviti grimasu usnama
Izbucati = promiješati
Izdrejiti = raširiti oči
Izentati = izmisliti
Izobica = grizica, moljac
Izguzati = istresti u karu
Izvedašiti = izgubiti svojstva
J
Jablanača = vrst jabuke
Jaspre - šoldi =novac
Jerbo = jer
Jerebac = vrabac
Jupja = kora od jaja
K
Kašun = sanduk, građevinska oplata
Kacačol = metalni probijač
Kadena - sinđir = ogrlica, lanac
Kadikad = po koji put
Kain = posuda za umivanje
Kajki, kajci = zubi
Kalada = crvenilo na horizontu
Kaladur = lanac sa sigurnosnom kukom
Kaldaja = kotao
Kamitavost = mlitavost, slabo
Kanata = gotovo
Kanavaca - pećina = kuhinjska krpa
Kaneta = drveni štap a koji se zabije velika igla za pletenje
Kantuja = slavina za vodu
Kantun = kut
Kantunal = noćni orma
Kapac = smjeti
Karakus = bolest konjskih nogu
Karatil = bačva
Karestija = nestašica
Kargati = nategnuti polugom
Kariola = kolica s jednim i dva kola
Karticela = kesica
Kastaš = ostavi kako je bilo, u igri franja
Kazata = prezime, obiteljska loza
Kekinje = vrsta trave
Kijati = rezati tupim nožem
Kitina = odsječene grane s listovima, vješaju se kao hrana ovcama i kozama
Kjuka = kuka
Klapiti = sanjati
Klišćar = škorpion
Kliko = koliko
Koštavati = pristajanje broda u luku
Koće = neka bude
Kočeta = prednja ili stražnja stranica od kreveta
Kočiti se = praviti se važan
Koguma = sud sa poklopcem za kuhanje kave
Kokica = mala školjka
Kolobučina = traka koja ostvaruje nepropusnost kod šivanja kože
Kolobuk = šešir
Komaštre = debeli lanci na ognjištu
Kombinet = ženski odjevni predmet
Komo = dio sobnog namještaja
Komoć = dio konjske oprema za vuču
Kontreštavati = suprotstavljati se
Korda = štapin
Koromač = ljekovita trava
Korteđavati = udvarati
Kostolumiti = lomiti kosti
Kostrić = vrsta jestive trave
Kotumancija = pohrana vrijednosti na duži rok
Kovica = košarica
Krakun = zapor za vrata
Krbelica = košarica specijalnog oblika
Krešiti = poskupiti
Krepalina = mrtva životinja
Krivati = stanje kad je teret neravnomjerno raspoređen na tovarnoj stoci
Kroniti = malo uliti vina
Krosne = tkalačka naprava
Krstac = zadnji dio samara
Krtolu = velika košara isplete na od šiblja duguljastog oblika
Kušin = jastuk
Kudija = štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje vune za predenje
Kukumar =krastavac
L
Lažina = suhe otpale borove iglice
Lage = daščice koje su služile za imobilizaciju slomljenih kostiju
Lajke = sandale, natikače
Lajkona = žena duga jezika
Lanta = vratno krilo (vrata bez okvira)
Lapiš = olovka, pisaljka
Laprdati = pričati gluposti
Larda = salo, slanina
Lavel = sudoper
Lenje = drvena građa
Leparica = lagana motika
Lepurica = lagano kao perje, snježna pahuljica
Letrika = elektrika, struja
Lišo = karta u igri koja malo vrijedi (bez punta)
Liberati se = osloboditi se
Likadina = zadnji sloj žbuke
Ligambe = podvezice
Limbel = utor na profiliranom obrađenom drvetu
Livadura = drvena posuda u koju se istakalo vino
Lopar = oblica od drva s dugačkom drškom kojom se u krušnu peć ubacuje tijesto
Lopiža = zemljani lonac u kome se kuha mlijeko
Lošćura = periska (školjka)
Lozina = suhi mlazovi loze
Lubak = cilindrični prsten u kome se oblikovao sir
Lubura = posuda ispletena od slame u kojoj se držalo umiješeno tijesto
Ludovik = naprava za bušenje lopiža
Lukej = divlji luk
Lumbrela = kišobran
Lumin = žižak, svijeća za pokojnika (stijenj pliva u ulju)
Lupača = specijalno oblikovana daska kojom se udaralo po suknu prilikom pranja
M
Maštilo = vjedro
Maštrapan = žohar
Mašulina = vrsta tkanine
Mačkadur = drvena posuda u kojoj se čuvala hrana obložena mrežom koja je omogućavala strujanje zraka
Depožit = prostor u podu konobe u kojem su se čuvale masline ili drop
Mačkula = eksplozivna naprava
Maca = reznik na rod kod loze (tri do četri pupa), veliki čekić
Malen = drvena poluga žrvnja
Malo steč = malo kasnije
Mamed = vrag
Manitaš = ludaš
Matun = opeka, cigla
Metiljav = slaba zdravlja, boležljiv
Metla gorčikuša = metla od trave gorčika
Mezarola = vučija, posuda u kojoj se nosila voda
Mezo luto = crno sivo
Mižerija = jad, bijeda
Mića = štapin (sporogoreći)
Mij (mišina) = naprava od kozje kože u kojoj se nosila mast
Mijur = svinjski mjehur, koji bi djeca puhala (preteča lopte)
Mirakul = čudo
Mistrija = zidarska alatka za žbukanje
Mlavo = mlado, tek izraslo
Molati = pustit
Morbati = smočiti u more
Moviti (se) = žuriti, kretati se, micati se (u smislu bržeg kretanja)
Mračiti = smrkavati
Mrkati = ploditi ovcu
Mudonja = čovjek lošeg karaktera
Mulac = dijete bez oca
Munita = sitan novac
Murga = talog od ulja
Mutap = velika vreća
Mutežina = vino s talogom
Mutikaša = prevarant
Muvar = korov koji se hvata za odjeću
N
Nadžak = velika specijalna sjekira
Nadek = sulmata = macavarija = sjekira specijalnog oblika služi za cijepanje tvrdih i debelih drva
Naćve = drvena posuda za miješenje kruha
Nabojac = naprava za nabijanje obruča bačve
Nagolubilo se = vrijeme pred kišu
Najskoli = naročito
Nakanjivati se = nikad poći (krenuti)
Nakejiti = izvoditi grimase
Naramak = količina koju obuhvati jedna ruka
Nase = nazad
Nauznak = stojeće-ležeći položaj
Navalice = slučajno
Ni strvi ni krvi = nestalo
Nije itnja = nije priša
Nistrmo = nizbrdo
Nožice = škare
O
Ošebjad = vrsta trave
Ošervati = osvrnuti se
Očale = naočale
Očeniti = otkinuti
Oblamati (se) = Oditi nastranu = ići na zahod
Odpečito = odmaknuto
Odrišiti = odvezati
Oglav = vrsta ulara
Ognjilo = naprava za stvaranje iskre preko kamena kremenca
Ogrib (gribica) = čistilica motike
Okjati = ozebsti
Okomina = kora od krumpira
Oplazito = klizavo
Orij = orah
Oriti = rušiti
Oskoruše = vrsta voća
Ostan = štap za vola
Ovrančan = zaražen
Ovrižati = kad oplete krošnju stabla biljka penjačica
P
Pašajica = željezna šipka iskrivljena u obliku slova L, koja povezuje daske (kašune) u koje se puni beton
Pašareta = voćni sirup
Pašročavati = miješati sve i svašta
Paštriti = dobivati (grožđe) ružičastu boju zrna (zrno po zrno)
Pačike = ostaci prerađenih maslina
Pajdara = jedra žena
Pal = stup
Palac = palača
Palamuditi = pričati laži
Pićola = divlja salata
Pičarola = posudica za pojenje ptica u krletki
Pica = trava
Pijavac = vrsta gliste
Pilja = komadić (nečega)
Pikuliš = vino iz dropa prije pečenja rakije
Pina = pjena
Pinjur = viljuška
Pinka = koštica
Pinku = malo
Pitar = lonac za cvijeće
Piva ko jorgan = lijepo pjeva
Pizdarija = glupost
Pjover = okapnica za odstranjivanje kišnice
Pjucati = pljuvati
Pjuskavica = vrst slatke jabuke
Pjuvaka = pljuvačka
Platica = daščica na skalama ili samaru
Pleniti = sjesti
Plovka = ravna kamena ploča
Plutvo = čep za bocu
Papataži = vrsta sasvim sitnog komarca
Parašjol = oveći komad platna, jute na kome su se sušile višnje
Partiti = otputovati
Peškati = podizati kartu a igri = gaz broda
Pećina = krpa
Peliti = uporno davati upute
Penelica = sitan drveni klin
Pestati = šamarati
Pestoj = morski trp
Petruljača = svijeća na petrolej
Pod pauza = pod pazuh
Podapriti = gurati prema gore
Podase = ispod sebe
Podastrič = skratiti kosu
Podjebavati = neslano se šaliti
Podrepičati = podrezati dlake
Podukrajan = naliven do samog vrha
Poduminta = temelji
Pogrda = zločest čovjek, žena, dijete
Pokus = perača = mali grm za potpalu vatre
Polisti = pokliznuti
Pomalo = lagano, polako
Pomeriti = promijeniti boju zbog dugotrajnog sunčanja
Poprug = ispleteni kaiš za pričvršćivanje samara za mazgu ili magare
Portada = pladanj
Posapnjak = držač (kožni ili jutani) samara
Poskorupiti = pokupiti sloj što pliva po površini tekućine
Postelja = krevet
Pot = znoj
Potabunjavati = pokrivati se po glavi
Potla = poslije
Potukač = vrsta mašklina
Potumrak = mračan čovjek
Pove = držač samara (sprječava klizanje)
Povor = gornji dio kralježnice
Povozit = lagan za vuču
Pritašelati = staviti zakrpu
Pritabačiti = sabiti zemlju hodanjem
Pritio = debeo
Pritrati = prevesti tovar
Privatiti = prihvatiti
Prkljati = puno govoriti
Prkno = stražnjica
Proždriti = puno pojesti
Povrislo = držač sića
Prpa (prpuša) = lug
Prut = šiba
Pušćiti = pustit
Pule = mlado magare
Pumparice = vrsta hlača
Puniti = puhnuti
Punta = daska za učvršćivanje vrata
Puntal = raspor između trešendala
Puntapet = sigureca, sigurnosna igla
Puntižel = deblja daska
Puveno ulje = ulje koje se samo cijedi iz mljevenih maslina
Puzdra = svinjski ud
R
Ražvaliti pešnje = rastvoriti usta
Rašeto = slamnata posuda koja je služila za čišćenje žita
Raška = sito za sušenje
Ragan = snažan udar vjetra
Ramandati = nerazumno govoriti
Rapadik = sjeme kupusa (raščike)
Rasod = mlade stabljike za sadnju
Rasprondirati = eksplodirati
Raz (bure) = nagli nalet
Rešpicento = nadglednik
Rećina = naušnica
Rebatin = vrsta zakovice
Receuda = recept, poruka
Reloj = sat, budilica
Revoltati = okrenuti (vrijeme)
Riceta = recept
Rigeta = metalna traka od koje su se izrađivali obruči za bačve
Ripati = kašljati
Rodakva = rotkva
Rokel = svitak konca
Rondati, ronjati = prigovarati
Rpa = hrpa
Rušati = pokvariti, ogrebati
Rukatnjača = posuda sa ručicom
Rukovet = mala količina zelenila koja stane u šaku
Rukovetnjak = donji cipac
Rumbati = provaliti
Rvašćina = vrsta vina (jako i lošeg ukusa)
S
Saket = kesa = vreća
Salbun = pržina, fin morski pijesak
Salamaštrati = teško istući, pripremiti jelo na određen način
Salitan = šporkan, izmazan
Sedra = okamenjene stijene i zemlja
Sepet = ispleteni sud od šiblja koji je služio za prijenos grožđa
Siježe = jednogodišnje janje
Sika = oštra stijena uz ili u moru
Sikira = gluvara = sjekira
Sindžir = lanac
Skašela = džep na ženskoj suknji
Skiknit = cikniti = rikniti = odapeti = krepati
Smetniti = zaboraviti
Smirit = udariti
Smrdej = stablo divljeg rogača
Smrduša = kukac neugodnog mirisa
Smrič = kleka
Snigavica = kiša sa snijegom
Somić = bočna strana kuće
Spara = kolač za nošenje tereta na glavi
Spičati = stezati
Sprež = rupa u kamenu za umetanje poluge
Spuložina = puževa kućica
Staža = daska koja služi za ravnanje i kontrolu okomitosti
Stentan = spretan
Stimavati = procjenjivati
Sticati = stvarati nova dobra
Stopanjica = domaćica, kućanica
Stopro = upravo sad
Strašalima = strašilo
Strašinati = plašiti
Sušica = tuberkuloza
Sudžuk = sunduk = domaća kobasica
Suk = trupina
Sukjati = puno dimiti
Sunce u zavod = sunce u zalazu
Svorcati = radit do iznemoglosti
Svratati = pasti s visine
Š
Šćuk = kost od pršuta
Šaje = šalje, slati
Šalpeta = kravata
Šalturica = krojačica
Šaporiti = tiho razgovarati
Šešula = vrsta drvene posude ( u obliku lopate) s kojom se izbacuje tekućina
Šemize = dio namještaja
Šerbiti = ići, voziti
Šest = stil, način
Šestiti = njegovati
Šišarica = borova šiška
Šibavac = gornji cipac
Šifun = gumeno ili plastično crijevo koje služi za pretakanje tekućine slobodnim padom
Šijun = kiša koja pada nošena orkanskim vjetrom
Šinut = nije baš normalan
Šistati = tući dijete
Šjola = kožni potplat cipele
Šjucati = štucati
Škajupina = kora od jaja
Škaram = komad štapa do 30 cm dužine na koji se pričvrsti veslo kod veslanja
Škartoc = papirnata vrećica
Škavet = škafect = ladica
Škicati = zgužvati
Škina = leđa
Škovacera = lopatica za sakupljanje smeća
Škrip = uski procjep između dva kamena
Škrlatina = šarlah
Šocati se = šetati se
Šotana = vrsta podsuknje
Šotobraco = ruku pod ruku: "Odili su priko crkovnog obora šotobraci."
Šotokotul = podsuknja
Špacakamin = dimnjačar
Špaker = štednjak
Španjulet = cigareta
Špica = zašiljena čelična šipka koja služi za oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu
Špigul = obrađeni rub predmeta
Špingeta = vezica za cipele
Šprajc = drveni ili metalni podupirač
Šprujak = drvce za kamenu zamku za ptice
Šterika = svijeća od voska
Štraca = krpa, krpetina
Štrepitati = plašiti, stvarati iznenadnu buku
Štrkajica = proljev
Štrop = 1. strop, 2. konopac kojim se privezuje veslo za škaram
Štruca = glava kruha
Štrukavati = ožimati, gnječiti, tiještiti
Štucigavati = provocirati
Štumak = stomak
Šušanj = otpalo lišće
Šuder = mljeveni kamen
Šukilo = brav bez rogova
Šugaman = ručnik
Šunjati = plakati
Šusta = madrac s oprugama
Šustina = spajalica na odjeći
Šuvar = pluto
Šuvigati = peći na ulju
T
Tašelevati = krpiti zakrpama
Taja = zahvatiti, udariti sa strane
Tajafera = dlijeto
Tajenta = čekić specijalnog oblika
Talamenat = pamet
Tantati = napostovati
Tapun = čep za otvor na gornjem dijelu bačve
Tavaja = stolnjak
Tavajol = salveta
Taviti = lagano ispuštati tekućinu, vlažiti
Teća = posuda za kuhanje jela
Tišikav = tuberkulozan
Tišma = gužva
Timunela = rudo zaprežnih kola
Toko = bulin lagano dodirnut bućon
Traina = vrsta veziva od platna
Tramit = površina tla
Trešendal = srednja uzdužna greda
Trešanj = sredina samara
Tremezan = okomita greda na krovištu
Trepiti = strahovati
Treviti = sresti
Triličati = trljati
Triska = iver
Trokeli = naročito
Trtajun = cilindrični štap oko kojeg se namota konop prilikom vezivanja mješina
Trtak = mala ptica
Trud = umor, premor
Trumba = sito za polijevanje u vrtu
Trupina = drveni valjak koji služi za siječenje mesa ili za cijepanje drva
Tunja = udica
Turanj = tijesak za vino
Tutek = tu, ovdje
Tutle = budala, budalaš
U
U potrapa = u pola
U sebić = slanina prošarana mesom
Užgati (se) = upaliti (se)
Učelak = špicast završetak zida (vrh somića)
Udrit u buk = krmača spremna za oplodnju
Ular = oglavak, konop nataknut na glavu mazge ili magareta pomoću kojega vodič upravlja životinjom
Umida = vlaga, vlažno
Unaznač = dignuti noge a vis
Undara = onda
Ustra = britva
Utaman = uzalud
Utučak = uškopljen brav ili ovan
Uzrigivati = štucati
V
Vajati = vrijediti
Vajda = smisao, korist
Vakanci = školski praznici
Vala = uvala = zaljev
Vapa = para iz lonca
Vapor = parobrod
Varkulije = bolje
Veca = vinski talog
Velencija = maža = vreća
Vižitati = preglcdati
Vidro = drvena posuda za pranje robe
Vija = bodljikava trava
Vijoglavost = lakomislenost
Vinotoka = drveni sud za nalijevanje vina u bačvu
Virati = podignuti vitlom
Visme = panceta
Vižilin = hitar, spretan
Vlajina = vrsta jabuke
Vlasi = kosa
Voj = list papira
Vrčina = noćna posuda
Vriža = cima
Vugon = isti čas
Vuštan = suknja
Vučija = drvena posuda za nošenje i čuvanje vode
Z
Zaboj = usjek na mjestu kopanja
Zabujati = pregladniti, gubiti svijest od gladi
Zaceniti = prestati disati od plača
Zadavat jaganjca = vrsta psovke
Zakalumati = zabiti, utaknuti
Zaljuljati = opijenost od mladih bajama (badema)
Zaprećati = staviti pod peku da se peče
Zapregaj = mala vreća koja se veže oko pasa, a u koju se odlaže ubrana trava ili lišće
Zasičak = obrezan prut od loze do dva pupa
Zbotati = nadebljati se
Zdrak = zraka
Zericu = malo
Zobati = jesti zrnasto
Zovnica = otkana torba koja se nosi obješena o rame
Zvicer = okretan čovjek
Ž
Žava, gustuma, nicina = masna žlijezda
Žbanj = drvena posuda za nošenje pića
Žburtavati = oporavljati se od pijanstva
Žilogriz = kukac nametnik (napadao višnje)
Žlić =
Žliba = oluk za skupljanje vode
Žmurak = punoglavac
Žrvanj = mlin
Žuklo = vino bez vode