Poremechena iLi Ipak Ne?

( cjeli se post sastoji iz nekoliko kgnjiga koje sam našla..narafno ja bum to sve skratila koliko je god moguče a da opet bude puno opisa ;). pa počnimo lol )



... ... prvo nešto o gradu Rangoonu gdje se budhina kosa čuva u svetištu...pa ofako..
Oko podneva sunčeva svjetlost na rijeci Yangon zasljepljuje stanovnike Rangoona istodobno sa dva smijera.jedno ej sunce visoko gore iznad jezera Andaman, s drugo je kao njegov odraz u zlatnoj pagodi Shwedagon,98 metara iznad luke.To je jedan od najljepsih budističkih hramova na svjetu ( um a tek da slikiče viditee awww ).
zapadna literatura povezuje Rangoon nekadašnji (yangon) s orijentalnim čarima i vrebajučim opasnostima. um..odkada je V.Britanija proširila svoje kolonijalno carstvo početkom 19 st. na teritorij burme na kojem su zivjela neprijateljska plemena, europljani nisu bili dobrodošli u unutrašnjosti toga najdubljeg dijela indijskog podkontinenta. čak ni pošto je poslije drugog svijetskog rata zemlja dobila samostalnost kao drzava Mianmar,dugo je vremena ostala zatvorena za zapad.tek je u posljednjih dvadesetak godina tajnoviti Rangoon postao turističko središte.unatoč tome sto u gradu zivi četiri miljuna ljudi ,život na ulicama u Rangoonu i danas pokazuje određenu smirenost koja se odavno izgubila u drugim velikim azijskim gradovima.Građevine u Rangoonu potječu iz različitih razdoblja.na rijeci su drvene kučice , njihov se oblik stoljeima niej mjenjao.zgrade s viktorijnskim pročeljima podsječaju na kolonijalno razdoblje sa svojim neobičnim balkonima i ukrasiam koji nalikuju na hramove. nedaleko od zračne luke prikazane su brojne manifestacije i inkarnacije budhe.(petokatni) Budha u sjedečem polozaju uz samostan Ashay Tawya visok je gotovo 20 metara, ali od jega je veči ležeči budha kji se nalazi nekoliko ulica dalje.u Rangoonu se čuvaju i neke budhističke relikvije koje su uglavnom pvezane s pojedinim vjerskim događajima .Shvedagon nalazi se na brežuljku , i podignuta je u obliku stupe. u legendi koja govori o njezinu nastanku dva su trgovca prije 2500 god. dobila 8 budhinih vlasi kako bi ih u svetištu sačuvali za buduče naraštaje.kada su donjeli budhinu kosu u svetište,kako i je bilo rečeno , dogodilo se čudo. iz kose su izbile blještave zrake .slijepi su odjednm progledali ,gluhi su čuli,njemi su progovorili , zemlja se zatresla, na tlo su poput kiše dali dragulji .... sve je istodobno urodilo plodom.. u stvarnosti su zlatnu pogodu podigli pripadnici naroda Mon između 6 i 10st.Arheolozi kažu da je prvobitno svetište posvečeno budhimoj kosi bilo vsoko tek oko metra , te da je dugo bio prekriven prašumskom egetacijom. nekoliko s. poslije burmanski kralj naredio je da se svetište otkrie te da se priširi do današnjih mjera.kralj Shinsawbu naredio je d se stupa pozlati zlatom koje če odgovarati njegovoj tjelesnoj tezini (oko 44kg.)a onda su nejgova kći i zet dali zlata koje je odgovarala njihovoj četverostrukoj tezini. u međuvremenu tezina zlata masivne stope dosegla je oko 58 tona.zlatna pogoda okruzena je hramovima, samostanima, i ostalim skulpturama.......

e sada a budizmu lol (malo rukče bubaju^^ )

pa ovako :

trea odmah naglasiti da je budizam religija BEZ boga... da neb bilo nišmo znali lol ^^ ....

za obična hodočasnika, laika, štovanje (puja) je način na koji će steći zasluge, a sastoji se od prinošenja darova i službe Trima draguljima. Poklonik postavlja veliku vazu s cvijećem pred kip Budhe. Sklapa ruke ispred svog lica , klanja se, kleči i baca potrbuške na pod. izgovara liturgiju i odlomke iz svetih spisa, izvodi obred poštivanja i pali tamjan. prinoseći unutarnje štovanje, razmišlja pred kipom Budhe.
izvan pagode, u podnožju velikih lavova čuvara, nalazi se mlad redovnik ili bhikku, izgovara liturgijske riječi dok prebire zrnca na krunici. za njega kao i za hodočasnika, štovanje je osobno a ne zajedničko. štoviše, sam čin štovanja obavlja u izvornom obliku redovnik a ne laik. Jer, redovnik je za budizam norma, jedini pravi budista. kaže se, kad bi laik stekao budističko blaženstvo (nirvanu), to bi postigao zato što je nekoć u prijašnjem životu bio redovnik.

redovnika se uočava po njegovoj haljini žute ili šafranove boje, koja se sastoji od tri dijela, zatim po obrijanoj glavi i bradi. sve što posjeduje su njegove halje, zdjelica za milostinju, britva, igla i cjedilo za vodu. hranu prosi. u budističkim zemljama jugoistočne azije, svakog se jutra vide redovnici na svom prosjačenju ispruženih ruku s lakiranim zdjelicama za milostinju.
Redovnik ulazi u svoj re ( sangha) posredstvom posebnog obrda zaređenja . nisu, međutim, doživotno vezani za redovnički život: mogu ga napustiti kad god to zažele. u nekim zemljama svi dječaci provedu neko vrijeme u samostanu, barem tjedan dana, što je dio njihove vjerske naobrazbe. drugi odlaze u samostan za vrijeme kišnog razdoblja kako bi meditirali.


----------dva budizma

postoje dvije glavne grane budizma, theravada (himayana) i mahayana. 'velika kola', jer se budistička nauka zasniva nakolima, na splavi ili brodu, koji nas nosi preko oceana - svijeta patnji - u 'izvansvjetsko', u spasenje, blaženstvo.
theravada he najstariji oblik budizma. učenje se osniva na zbirci doktrina, potvrđenih na važnom skupu koji se održao odamah nakon Gautamine smrti i pruža spasenje jedino rdovnicima.
Mahayana pripada drugoj fazi budističke misli. njezina se kristalizacija poklapa s početkom kršćanskog razdoblja i njezino učenje otvara put spasenja svima.
većina budista pripada mahayani a rasprostranjeni su pretežno u sjevernim zemljama, u Nepalu, Tibetu, Vijetnamu, Kini, Koreji i Japanu. Theravadu prevladava u Jugoistočnoj Aziji, U Šri Lanki, Burmi, Tajlandu, Laosu i Kampućiji. U Indiji, zemlji gdje je natao, budizam je manjinska skupina, koja danas dživljava probuđenje. u Kini, Tibetu, Vijetnamu, Laosu i Kampućiji, budizam se nalazi pod pritiskom progonstva i opstanak mu je nesiguran. a na zapadu, budizam se prihvaća i raste mu broj pripadnika. broj budista u svijetu kreće se od 200 milijuna čak do jedne trećine stanovništva.

u zemljama jugositočne Azije gdje je budizam postao narodnom religijom - Šri Lanki, Burmi i Tajlandu . značajno je utjecao na politički život. u Tajlandu su državna zbivanja obilježena budističkim obredima.
čuvena Zlatna Pagoda ili Shwe Dagon u Rangoonu veličanstvena je građevina, diže se 100 metara u visinu, pozlaćena od temelj do vrha. Kažu da sadrži 25 tona zlata u kipovima i 'kišobranu' na vrhu u kojem je ugrađeno preko 4000 dijamanata. pagode (dagoba na Šri Lanki, wat u Tajlandu) svetišta su u kojima se nalaze relikvije. zlatna pagoda je poznata po tome što se u njoj nalazi kosa samoga Budhe, sandale i odjeća prijašnjih Budha, smješteni u dobro čuvanom podrumu.

prema tradiciji, osnivač budizma je bio Siddharta Gautama, koji je najvjerojatnije živio od 563. do 483. godine prije Krista. ono što se zna o njegovu životu i učenju temelji se na zapisima theravada budizma. ti su zapisi napisani na drevnom pali jeziku oko 400 godina nakon Gautamie smrti, a do toga su vremena prenošeni predajom sjećanja iz jednog naraštaja u drugi. za dreni su budizam bile mnogo važnije riječi njegova osnivača od njegova života. prema tome nije zabilježena njegova cjelovita biografija sve do drugog stoljeća po Kristu. ipak možemo biti dovoljno sigurni u osnovne činjenice o njegovu životu.
sin bogatog vođe koji je pripadao Sakya klanu, Gautama se rodio i odrastao u malom gradiću u podnožju himalaje, u današnjem Nepalu. u djetinjstvu ga je otac nastojao sačuvati od nedaća ovoga svijeta. bio je odgajan u prekrasnim palačama, obrazovan u kraljevskim umjetnostima, oženio je prekrasnu kneginju koja mu je rodila sina. dok mu je sin još bio mali, Gautamu je počeo uznemiravati problem patnji. usprkos nastojanju njegova oca, konačno je pobjegao u samoću, napustivši udobnost doma. vani je, jednog za drgima, susreo starca u posljednjem stadiju senilnosti, zatim bolesnik pogođena bolešću i truplo koje su nosili na spaljivanje, a na kraju lutajućeg vjeskog prosjaka obrijane glave, odjevena u jednostavnu žutu haljinu, koji je zračio radošću i mirom.

zatim je došlo do velikog odricanja. Gautma je odlučio napustiti svoju ženu i malodobna sina u želji za asketskim životom. šest je godina, zajedno s pet dugova, težio naći osolobođenje od brige za egzistenciju. na kraju je toliko omršavio da je postao kost i koža; ipak nije postigao svoj cilj. zato je napustio svoje prijatelje i otišao meditirati pod drvo bo kraj rijeke Gaye. tamo je doživio veliko prosvjetljenje. ustanovio je da je korijen svih nevolja i patnji čovjekova želja. međutim, želja se može zaustaviti slijedeći srednji put između dviju krajnosti . senzualnosti i asketizma. Gautama je zatim otišao u park jelena u Benaresu. ondje je petorici ranijih prijatelja održao čuvenu propovijed, kao da je time 'doveo u red Kotač dharme'. ta su petorica postali njegovi prvi učenici (arhati) a u njima se nakon nekoliko dana pridružila se skupna od šezdesetero. time je osnovana jezgra budističkih redovnika. osam mjeseci u godini putovali bi od mjesta do mjesta propovijedajući, a za vrijeme kišna razdoblja od četiri mjeseca, živjeli bi u bambusovim kolibama u velikim parkovima koje su im poklonili bogati sljedbenici - što predstavlja osnovu za velike samostane kasnijeg razdoblja.
Gautma je umro u starosti od 80 godina. tijelo su mu spalili učenici a pepeo podijelili među osam klanova. svaki je podigao kameni humak ili stupu gdje su smjestili relikviju. za obične budiste te stupe
su postale središtem štovanja i kasnije su se razvile u pagode.

cini se da je budistički srednji put religja vlastitih napora bez veze s bogovima. ipak se ta izjava treba pobliže odrditi, jer zamisao ' sebe' u budizmu je vrlo značajna. dušaili čovjekova osobnost u duizmu sačinjena je od pet elemenata ili skandha - tijelo, osjećaji, opažanje, poriv i svijest . i ona se neprestano mijenja. ne povezuje s 'trajna osobnost' čovjeka u njegovu novom životu sa životom njegove ranije egzistenicije, nego su to 'djela' karme (neizbježan zakon uzroka i posljedice) koja povezuje te dvije egzistencije. cilj čovjekove egzistencije je nirvana, stanje blaženstva u koje se stiže kad nestanu sve želje i karma više ne postoji. nirvana nije uništenje, nije ništavilo, a ipak je bezoblično i nestvoreno stanje.
neizbježno je kasniji budizam razvio učenje o spasenju koje mogu postići svi ljudi a ne samo rdovnici. to je učenje o spasenju po vjeri a ne po djelima, a primjerom se dokazuje u budizmu Kine i Japana. Dhukkha, patnje Rođenje je patnja, raspadanje je patnja, smrt je patnja; žalost, tužaljke, bol, jad i očaj, sve je to patnja.
Anicca, nestalnost Sve se podiže, prolazi i mijenja; sve stvari nestaju i raspadaju se od trena do trena.
Anatta, ne-ja Zamisao o trajnom, nepromjenljivom egu kao temelju individualne ličnosti je izmišljotina.

Četiri plemenite istine

1 plemenita istina o patnji.
svako smrtno postojanje označeno je patnjom.
2 plemenita isina o podrijetlu patnje.
patnja nastaje zbog žudnji i želja.
3 plemenita istina o prestanku želja.
Ukinuti želju znači ukinuti patnju.
4 plemenita istina o putu do ukinuća želja.
prestanak želja dolazi sljedbom plemenite osmerodijelne staze, čiji je začetnik Budha.

sveti spisi

učenje budizma se nalazi u zbiru svetih pisma nazvanih ' tri košare' ili Tripitaka, a također i u knjigama različitih škola budizma.
Tripitaka Vinaya Pitaka govori o redovničkoj disciplini. sutra (ili Dharma) Pitaka govori o doktrini, npr. povijesti Budhe, teoriji osobnosti i ponovnom rađanju, o tri dragulja i pravilima.
Abhidharma Pitaka govori o naprednoj doktrini i filozofiji.
Dhammapada ili 'Staza prirode'. to je najstariji budistički tekst. dosta je kratak, ali od velike važnosti i sadrži četiri plemenite istine. plemenitu osmerodijelnu stazu i mnoge poduke o praktičnoj moralnosti i samodisciplini.

plemenita osmerodijelna staza

najstariji i najtemeljitiji opis Staze ističe njezinu trodijelnost. tri dijela, moralnost, meditacija i mudrost, treba tražiti istovremeno.

1 ispravan pogled
2 ispravna odluka

3 ispravan govor
4 ispravan čin
5 ispravan život

6 ispravna težnja
7 ispravna sabranost
8 ispravno razmišljanje ili ekstaza

mudrost prihvaćanje četiriju plemenitih istina i odluka da ih se obdržava.
moralnost Izražena u pet pravila.
meditacija Oslobođenje, kontrola uma i prestanak osjetilnih iskustava.

po čitavom budističkom svijetu, kipovi su Budhe slični. najveći se kip, Dalbutsu, nalazi u Japanu, a izliven je u bronzi prije 700 godina.
veličina mnogih Budhinih kipova dolazi iz vjerovanja da je Budhino slavno tijelo bilo visoko 6 metara. to je tijelo bilo zlatne boje. između obrva je imao vunastu kovrčicu (urnu) koja se obično prikazuje jednom točkom ili draguljem, kasnije protumačeno kao 'oko mudrosti'.
rani budizam (theravada) imao je uzor arhata - biće koje postaje savršeno. taj je uzor postupno zamijenjen u mahayana budizmu uzorom bodhisattve. To je biće koje se, kad dostigne potpuno prosvjetljenje, odriče ulaska u nirvanu - stanje blaženstva- iz sućuti prema onima koji pate.

eto toliko toga od mene, nemogu više tiptaki, prsteki me jebeno bole. i ovo je definitivno najduzi post u povijesti ovog bloga , nadam se da moj trud nije uzaludan, pozz :)