ponedjeljak, 26.02.2007.

BESKRAJ SE S KRAJEM IGRA I NA TRENUTAK MU DAJE RIJEČ…

(ovaj post je posvečen mom djedu- 24.10.1938.-26.2.2005.)

njegova pjesma:



Daljine mirišu na odmicanja

Ja što grebem ova slova jesam:
buntovnik bez razloga,
i dječak sa brkovima.

Imam široke dlanove
i Srce.

Pjevam
i noću živim o slapu krvi
što pere bjelutke mojeg
sječanja.

Volim
rijeku, suton i polje
i sebe ću pokloniti njima.

U meni caruje tišina
I zločini

Prkos

Moram nočas da presječem
svoju pjesmu ćutanjem

U daljini dvije suhe raklje:
ruke majke i oca.

Borivoje I. Potkonjak

nedjelja, 25.02.2007.

Goldfinger "Free Me" (PETA Video)

nedjelja, 18.02.2007.

ANIMALS HAVE FEELINGS!!!

Njihove oči su slomljene od tuge, bola i straha.
Osjećaju gdje ih vode.
Njihovi pogledi optužuju ljude.

pitaju se i misle...
Zašto nas ubijate?
Zašto nas kuhate, pečete i komadate naše tijelo?
Zar vam Stvaratelj nije dao biljke i plodove u poljima i šumama?
Šta smo vam učinili da nas držite zatvorene i hranite nas vašim otpacima hrane?
Vaše srce je bezosjećajno i nemilosrdno.
Jedan temelj drži sav život; vaša srca su okamenjena.
U vašim grudima udara samo jedan mišić za vas i vaše dobro.
Smilujte se, dok vas netko ne stavi na naše mjesto.
Iako smo samo životinje, živimo i osjećamo, kao i vi;
život je osjećanje, osjećaji i opažanje.
Primjećujemo razlog vašeg ponašanja prema nama.




Na cijelom svijetu ljudi muče životinje, loše postupaju prema njima, te ih upotrebljavaju za svoje svrhe:- masovno držanje i masovno ubijanje iza zatvorenih vrata.
Pitam se samo dali bi oni ljudi koji tvrde da vole životinje mogli ubiti ili pustiti nekome drugom da ubije nekoga poput svojih roditelja ili prijatelja kada bi mu to garantiralo bolji život bez obzira na to što bi imali načina da to izbjegnu- valjda shvačate što želim reći...




"Od ubijstva životinje do ubijstva čovjeka samo je jedan korak pa tako i od mučenja životinja do mučenja ljudi" -Tolstoj




cool and funny filmići:
1>KLIKNI
2>KLIKNI
3>KLIKNI
4>KLIKNI
5>KLIKNI
6>KLIKNI
7>KLIKNI




prestrašno- ove snimke nisu za svačije oči , ali svejedno pogledajte do kraja. na vjeronauku, a i etici nas uče da životinje nemaju osječaja i razuma, evo dokaza da je baš obrnuto:
1>KLIKNI
2>KLIKNI
3>KLIKNI
4>KLIKNI
5>KLIKNI
6>KLIKNI
7>KLIKNI




malo koliko-toliko normalnih videa:
1>KLIKNI
2>KLIKNI-sweet




filmić za one koje boli briga za pokuse na životinjama:
>KLIKNI






filmić samo za one koji nose krzno:
>KLIKNI




par igrica:
1>Revenge of the PETA Tomatoes!
2>Kentucky Fried Cruelty "Save Chicks" Game
3>Lobster Lib
4>Stick-a-Chick Game
5-moja najdraža:>J. Lo: Flee the Fur Ho Game
6>Visit a Real Research Laboratory






pseće i mačje krzno


www.prijatelji-zivotinja.hr


i za kraj:
Michael Jackson - Earth Song

ponedjeljak, 05.02.2007.

Moja pjesma :)

Tragom beskraja koračam,
iz dana u dan,
iz noći u noć,
tražeći nešto što
sam odavno izgubila
… svoje srce, snove, život.

Ne mareći za nikoga
prolazim kroz davno izgubljene
snove, tražeći sebe u tom svijetu.
Svijetu kojem nema kraja.

Pitam se samo,hoću li
se prepoznati,da li ću se
moći nositi s onime što
jesam,ili ću samo krenuti
dalje, prihvatiti ono što sam
postala…ono što su napravili
od mene.

Tražit ću,trebam odgovore
ma kakvi god oni bili
želim ih znati.Gdje li se
samo skrivaju?

Proći ću sve oceane,
pustinje,livade,planine.
Moje srce još negdje kuca
i čeka da ga nađem.
Odbacila sam ga, ali
sada tek shačam da
ne mogu bez njega.

Možda se nađem,
možda ne, vrijeme
će presuditi.
Ono uništava sve pred
sobom,ostavljajući samo
otisak prošlosti, prošlosti
koja odlazi u zaborav.

Ali to me ne zamara,
još uvjek tražim, dio
po dio i ne namjeravam
odustati dok ne nađem
ono za čim sam krenula
u potragu.

Možda će put do toga
biti dug, ali će se isplatiti.
U pitanju su ipak moje srce,
snovi,život……odnosno ja
sama.

Za sve izgubljene djevojke u potrazi za onime što im pripada!!!

četvrtak, 01.02.2007.

Jedan pametan čovjek je napisao:

“U životu su nam najdraži oni dani koji su se večim dijelom odvili u mašti,…”


Istina, do sada sam bila slijepa, nisam vidjela neke stvari…zapravo ih nisam ni htjela vidjeti, ali ne spremna sam progledala i moram se sada nositi s time, znam da bi bilo lakše zažmiriti, ali ću se pokušati praviti hrabrom i jakom i živjeti sa spoznajom da život nije tako lijep, a neke osobe koje sam smatrala dragima da ipak nisu takve…. Odrastam, bilo bi lijepo kada bi se u nekim trenucima mogla vratiti u djetinjstvo, susresti se sa osobama iz prošlosti s kojima sam proživjela najljepše trenutke u životu, trenutke koji se više nikad neće ponoviti, trenutke u kojima je glavnu ulogu igrala bezbrižnost i maštanje o tome kako će biti kad odrastem.


“…a na kraju ispadne da su snovi lijepi dok se ne ostvare.”

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.