Pokusi na životinjama

  kolovoz, 2010 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2011 (3)
Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (4)
Veljača 2011 (5)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (3)
Rujan 2010 (3)
Kolovoz 2010 (16)

Komentari On/Off

Opis bloga 
Pokusi na životinjama su opasni za ljude, oni navode na krivo mišljenje i zaključke, a iz dobivenih rezultata ne može se ekstrapolirati na ljude. Ostale životinje se, unatoč određenim sličnostima s ljudima, od ljudi previše razlikuju i ne mogu ponuditi validne modele u istraživanju lijekova za ljude. Primjena rezultata dobivenih iz pokusa na životinjama je neodgovorna prema ljudima.

Kontakt: pokusinazivotinjama at gmail.com

Facebook







------------------------------

Zašto su životinje loši modeli
Sličnost ljudske i neljudskih životinja
Testiranje na životinjama kao garancija sigurnosti
Rezultati dobiveni na različitim životinjama se ne podudaraju
Zašto se uopće testira na životinjama
Pokusi na životinjama su uzaludni
Neki od najvećih nalaza u biomedicini ipak nisu plod studija na životinjama
Oprez! Razlike vrebaju!
Teorija evolucije i pokusi na životinjama
Učinimo svijet sigurnijim za miševe
Pacijenti kao modeli boelsti
Zanimljiv zaključak o studiji na miševima
Testovi nekad, danas i sutra
Kratka priča o životinjskim modelima
Gotovo isto?!

 Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

 Alternativne metode u edukaciji
Popis web stranica koje nude informacije o alternativnim metodama u edukaciji te omogućuju posudbu dotičnih metoda.

Popis audiovizualnih alternativnih i nadomjesnih materijala: NORINA

Sustavi pozajmica, nisu svi dostupni:

Interniche

Eurca
HSUS
NAVS
AnimaLearn
AnimaLearn
Humanelearning

 09.08.2010., ponedjeljak

Rezultati dobiveni na različitim životinjama se ne podudaraju


Nije li neobično očekivati da test na nekoj životinji može osigurati da neki pripravak nije toksičan za ljude?

Ljudi i ostale životinje imaju neke očigledne sličnosti, imaju oči, nos, uši, imaju probavni sustav, krvotok... Ali, očito je da ti sustavi nisu isti, nego samo slični, isto kao što postoje i neke bitne razlike u njihovom funkcioniranju. A to je tek makrorazina. Što se dešava kad se uđe na mikrorazinu, kad se zagrebe ispod površine?

Dva organizma na mikrorazini mogu izgledati sličnima, kao miš i čovjek čije se odgovarajuće genetske sekvence podudaraju u 99%. Unatoč tome, međusobno si ne nalikujemo i unatoč tome, različito odgovaramo na iste podražaje. Podražaje kao što su npr. kemikalije.

Očekivati da će se rezulatati pokusa na miševima poklopiti s onima na ljudima je neozbiljno ako se uzme u obzir da recimo i miševi i štakori pokazuje drugačije odgovore na tretman kemikalijama. Na čije se rezultate možemo osloniti i kako to znati? Koji je model bolji za čovjeka?

Rezultati dobiveni na životinjama se razlikuju

According to Gianni Tamino, medical researcher at the University of Padua and Member of the Italian Parliament:
"There is a natural law connected with metabolism (the aggregate of all physical and chemical processes constantly taking place in living organisms), according to which a biomedical reaction that has been established for one species is valid only for that particular species and for no other. Often times two closely related species such as rat and mouse may react in entirely differing ways."

Prema DiCarlo FJ (1984). Carcinogenesis bioassay data: Correlation by species and sex. Drug Metab. Rev. 15: 409–13:

46% kemikalija za koje je nađeno da uzrokuju rak kod štakora ne uzrokuju rak kod miševa, a za 33 kemikalije koje uzrokuju rak kod miševa i štakora, utvrđeno je da je samo 13 uzrokovalo rak i kod mužjaka i kod ženki.

Ovi su rezultati loši. Da se radilo s drugim kemikalijama, možda bi bili bolji. Ali to ne bi bilo zato jer su miševi i štakori naizgled slični pa se očekuje da daju slične rezultate već zato jer se radi o drugim kemikalijama. To su nezavisni procesi i događaji i ne mogu se predviđati na temelju sličnosti/različitosti vrsta.

Tako je i s ljudima. Zašto bi bilo koji rezultat dobiven na mišu bio indikativan za čovjeka kad nije ni za štakora. I obrnuto.

Prema tome, kako odabrati dobar model za čovjeka?

To može biti jedino čovjek.

- 14:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #