ponedjeljak, 26.03.2007.
Pedeseta Godišnjica Europske unije
Pedeseta Godišnjica Europske unije
Neke nas godišnjice obvezuju na neka sjećanja, bez obzira na gorčine i mučnine.
Europska unija upravo je obilježila pedesetu godišnjicu postojanja, odnosno potpisivanja Rimskog ugovora. Prošle godine obilježena je 15-ta godišnjica odcjepljenja Hrvatske i Slovenije i jedno i pol desetljeće raspada, druge Velike Jugoslavije. Integracija Europe, vidi se, pratila je dezintegraciju Jugoslavije. Sa današnje točke gledišta ispada, da Europa još nema svog ustava, a raspad Jugoslavije se završava.
Uspostavljanjem nezavisnosti Kosova EU i Zapadni Balkan izgledaju, nikad bliži jedan drugome, pri čemu su bivše jugoslavenske republike na različitim stepenicama, u odnosu na ulazak u EU. No, one već mogu biti sigurne, da im je taj ulazak, prije ili kasnije, već zagarantiran. Brojni problemi ostaju sa Srbijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom. Ali poslije svega što se dogodilo na ovim prostorima, Hrvatskoj je uspjeh u približavanju Europskoj uniji nesumnjivo markantan. Na samom početku devedesetih godina, odmah nakon pada Berlinskog zida Jugoslavija premijera Ante Markovića, smatrana je najjačim nezavisnim kandidatima za ulazak u EU. Ipak, to se pokazalo, u svim jugo- republikama bilo je preče da raščiste svoje strane i umišljene račune, pa da onda odvojeno krenu prema Europi sa tragičnim zahtjevom da se nove male države što jasnije međusobno podijele i da istovremeno što bolje budu povezane kad uđu u EU. Pošto su u jednom periodu, ratovi, agresije, etnička čišćenja, autoritarni režimi i ekonomska uništenja, beskrajno udaljili svijet Zapadnog Balkana, osim Slovenije od EU, ponovo je počelo ubrzavanje, što bar donekle ublažava gorčinu teških tragedija i grešaka. Ovako je sa strane Balkana, a kako je sa strane Europe, odnosno kako ona gleda na tu veliku rupu u sklopu te velike kontinentalne integracije?
Europa i Balkan, na to se može gledati kao na proces sazrijevanja i učenje na greškama i Europske Unije i Balkana. Europa je najprije sama obavljala poslove na Balkanu, pa ih onda prepustila Nato paktu, da bi ponovo krenula da preuzima političke zadatke na Balkanu. EU je zapravo uz pomoć Amerike postala prvi gospodar na Balkanu. Svi poslovi EU na Balkanu sa mnogo grešaka otvorili su put nastupa Nato pakta na čelu s Amerikancima, koji je uradio najteže poslove u Bosni i Kosovu, poslije čega EU ponovo dolazi do daha, odnosno do stvarnog prava i moralne dužnosti da nastupe na mekanom tlu Zapadnog Balkana. Pravi test za nju bit će sljedećih godina kontrola nezavisnosti Kosova. Danas se jasno oslikavaju dva govora o budućnosti EU. Jedan je pesimistički u samim zemljama Unije prepunih sumnji, podijeljenosti i problema i drugi u zemljama kandidatima, pa i ovima na Balkanu, koji Europu gledaju na horizont i put izlaska na svjetsku scenu. Oba ovo govora, vjerojatno su pretjerana i europski o opasnosti proširenja sa nerazvijenim Balkanom i balkanski s idealiziranjem života u harmoničnoj Europi. Ovi odgovori se ne bi smjeli miješati niti zamjenjivati da ne bi došlo do teških konfuzija i gubljenja iluzija.
- 22:57 -
