plava brazda

petak, 29.01.2010.

JADRAN NIJE LEDINA NA PRODAJU I VRELO NEČIJE ZARADE

Ministrica Dropulić i njeno ministarstvo ponovo zanemaruje upućena upozorenja na posljedice koje će proizvesti nekontrolirana primjena novih prostornih planova koji najčešće potpuno napuštaju principe održivog razvitka prostora i u neskladu su sa potrebama stanovništva i državnom politikom urbanizacije zacrtane u Programu prostornog razvitka Republike Hrvatske.
Podatak o šesnaest miliona stanovnika koje možemo smjestiti u građevinska područja u Hrvatskoj nije iz šešira, kako prenosi glasnogovornica Gojević, nego je iz stručnih tijela ministarstva, a iznio ga je predsjednik Savjeta za prostorno uređenje RH arhitekt Rošin na konferenciji za novinare 14.6.2006. Budući da Savjet za prostorno uređenje čine stručne osobe, usporedbom broja stanovnika i površine građevinskih područja lako su došli do toga zaključka. Kako nekima u ministarstvu to nikako nije jasno ukratko ćemo ponoviti. Na Jadranu trenutno živi oko 1.400.000 stalnih stanovnika i 300.000 povremenih stanovnika popularno zvanih vikendaša . Ovome treba pribrojiti i oko milion postojećih turističkih kreveta. Istina je i da su predviđeno 800.000 novih turistička kreveta, zamišljena kao potencijalno gospodarstvo priobalja. Međutim više od polovice tih kapaciteta nalazi se u zonama T2 koja se koriste za stanogradnju popularno zvanoj apartmanizacijom, dok će zone T1 ostati neizgrađene zbog i tako prekapacitiranosti i neracionalnosi masovnog turizma. Budući da su mješovite građevinske zone predimenzionirane, poštujući planiranu gustoću po hektaru građevinskog područja, na Jadranu se može smjestiti još novih 3.000.000 ljudi, što je već poprimilo i značajnog zamaha. Uzimajući u obzir nepostojanje efikasnih prostorno-planskih mehanizama za kontrolu potrošnje prostora, tendencije nekontrolirane izgradnje i spori razvitak selektivnih oblika turizma prema sadašnjem scenariju proizlazi da će na Jadranu za manje od petnaestak godina dobiti novih 3.000.000 vikendaša iz Evrope koji će dolaziti u svoje neoporezovane stanove i samo oko 500.000 potencijalnih kvalitetnih kreveta od kojih se nažalost dobar dio neće realizirati jer će u međuvremenu naša obala biti preopterećena i izgubiti atraktivnost a stnovništvo će svoje gospodarske aktivnosti morati potražiti negdje drugdje.
Nadamo se da hrvatska javnost nakon ovoga ima bolji uvid u kaotično stanje koje je izazvano nedostatkom mehanizama za kontrolu trošenja najvrednijeg hrvatskog prostora, odnosno neprovođenjem strateških dokumenata i nepoštivanjem slova zakona i ustavnih odrednica.
Ne razumijemo što to znači kada glasnogovornica tvrdi da smo mi protiv javnih rasprava? Upravo suprotno, mi cijelo vrijeme ukazujemo na nepravilnosti u javnim raspravama prilikom kojih politika zanemaruje mišljenje javnosti i stavove većine namjerno obeshrabrujući svaki utjecaj građana koji se zalažu za opće dobro. Povrh toga lokalna i državna politika namjerno marginaliziraju važne prostorne strateške dokumente. Vrelo
Za članove udruga, stanovnike uvijek otvorenog Mediterana, humaniste i ljude koji ne poznaju granice, uvredljiva je izjava glasnogovornice ministarstva da smo mi protiv razvoja i kretanja stanovništva. Bilo bi važno da Vlada RH shvati da je dužna osigurati jednako kvalitetan razvoj na cijelom području države, a ne da svoju nesposobnost da to postigne kompenzira poticanjem neadekvatnog eksploatiranja prostora Jadrana koje će na taj način otuđiti od njenog stanovnika i u njega useliti neke nove eksploatatore što je i vidljiv trend koji se zbiva pred našim očima a nije vidljiv iz Zagreba.
Jadran nije ledina na prodaju i vrelo nečije zarade u njemu žive građani koji traže poštivanje principa svekolikog razvitka radi održivog opstanka a što bi trebala biti Državna politika kontrole Planiranja.
Udruge će rado ponovo predložiti ministrici Dropulić mehanizme za kontrolu potrošnje prostora koje Evropa odavno primjenjuje, kao što smo već učinili prije više od godinu dana, ali nismo spremni dugo čekati na rezultate jer je vremena ostalo vrlo malo.
Tražimo od ministrice Dropilić da odmah donese Uredbu o kontroliranoj potrošnji Hrvatskog prostora koja se treba temeljiti na dokazanoj potrebi za potrošnju prostora za potrebe razvoja stanovništva Hrvatske, što nije ništa novo u našem neposrednom susjedstvu.

ODBOR ZA ZAŠTITU JADRANA OD NEKONTROLIRANE URBANIZACIJE
„PLAVI FORUM“ (mreža ekoloških i zavičajnih udruga sa Jadrana)
Za Odbor, Damir Franolić, prof.
Kontakt osobe: Bruno Poropat Rovinj, Damir Franolić Malinska, Vjeran Piršić Njivice, Erika Popović Šibenik, Đana Fio Hvar, Zlatko Burić Šolta, Đuro Capor Konavle.

29.01.2010. u 17:23 • 8 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.




Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga

jučer, danas, sutra

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Dobila od Franca za Valentinovo

Može me se nać na Facebooku
il mi impoštat pismo na :

katjaplava@gmail.com

Copyright by Katja
Zabranjeno korištenje objavljenih tekstova bez pristanka autora

ISPOVIJED

Ko bratu da ti se ispovijedim :
nikada mi neće biti jasno
zašto mi nisi rekao da si mi brat
i da sam ti ja to isto tako,
a naši su se koraci ispreplitali -
tvoji u moje, moji u tvoje
na istoj životnoj stazi.

Ti možda znaš kako je lijepo
biti brat cvrčku i korijenju trava,
ali si zaboravio kako je zanosno
biti brat čovjeku koji se spašava.

Daj, sagni se samo
i pogledaj kolika sličnost stopala,
stopala tvojih i onih
koji te nazivlju braćom.
Naučimo :
sve je prolazno osim prolaznosti
samo se strvinar raduje
nad svojom daćom.

Janko Bubalo


Blog.hr

BARBARA

Barbara bješe bijela boka
Barbara bješe čvrsta, široka
Barbara bješe naša dika
Barbara, Barbara, lijepa ko slika.
Kad si je vidio, gospe draga,
kako je stasita sprijeda i straga,
srce se strese ko val na žalu
ko štandarac lagan na maestralu.

To je lađa što rijetko se rađa
to je prova staroga kova,
to je krma što sitno se drma
kad vješto promiče između molova
ko mlada krčmarica između stolova
(Ah, barba, barba, gdje nam je Barbara
Modro, i bijelo i crno farbana!)

Je l' danas u brodova takav stas,
ima l' još ljudi poput nas,
ima l' još mora, ima l' zemalja,
ima l' još vina, koje valja?

U kakvim olujama imadoh sreću!
Na kakvim sam munjama palio svijeću!
Koliko puta rekoh na siki:
"Kupit ću sviću svetom Niki
ako se spasimo Barbara i ja,
e tutti quanti in compagnia."

Kakvo sve more vidjeh daleko!
Bilo je jedno bijelo ko mlijeko,
morske smo krave muzli jutrom,
uvečer - bijeli kruh sa putrom.
A žuto more žuto ko limun!
Odonda sam za skorbut imun.

Bijela jedra i bijela bedra,
svojeglava Barbara, Barbara dobra,
spora ko kornjača, brza ko kobra,
nijedan brod joj nije rod!

More je tamnocrvene boje,
stari mornari na palubi stoje.
"Parone, dobar odabraste pravac,
more je gusti stari plavac."
"Još jedan kablić nek prođe kroz stroj
provjere radi" - nalog je moj.

"Barbaro brodi, more nam godi,
nijedna stvar ti nije par."

I tako je Barbara sve dalja i dalja,
crvenim morem se pospano valja

e il naufragar xe dolce in questo mar.

Ivan Slamnig