
Emisija „Nedjeljom u2“, emitirana 25. travnja uznemirila je Ogulinsku javnost zbog pitanja voditelja Aleksandra Stankovića o ukidanju nekih bolnica u Hrvatskoj, među kojima se spominje i Opća bolnica Ogulin.
Stanković je u emisiji ugostio predsjednika Splitskog HDZ-a i ravnatelja KBC-a Split, dr. Dujomira Marasovića. Jedno od pitanja u razgovoru s Marasovićem bilo je i ukidanje nekih bolnica, među kojima se, kako navodi Stanković, spominje i Opća bolnica Ogulin.
U vezi ovih navoda telefonom smo razgovarali i sa ravnateljicom Ogulinske bolnice, dr. Jadrankom Francetić.
-Ja za sada nemam spoznaja ni informacija vezanih za zatvaranje ili bilo koje druge mjere oko Opće bolnice Ogulin. Sutra se u Zagrebu održava sastanak u vezi mjera koje će Vlada poduzimati vezano za zdravstvo, tada ćemo imati više informacija – izjavila je ravnateljica bolnice.

Tonkafest 2010. održat će se u nedjelju 2. svibnja u Školskoj sportskoj dvorani u centru grada u 19. 30 sati. Ulaznice po cijeni od 30 kuna možete nabaviti kod Foto Mire, a sav prihod od ulaznica odlazi za liječenje troje djece i mladih s ogulinskog područja (Tina, Tina, Igor). Izvođači iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja dolaze podržati ovu lijepu ideju pomaganja pa se nadamo da će i Ogulinci i Ogulinke doći uživati u ovom glazbenom događaju koji je u našem gradu postao tradicija. Pokrovitelj Festivala je Grad Ogulin, supokrovitelj Karlovačka županija, a suorganizatori su ZAMP i Pučko otvoreno učilište Ogulin. Na Festivalu se dodjeljuju tri nagrade publike, tri nagrade žirija i nagrada samih izvođača. Veselimo se još jednom Tonkafestu! Dođite!
U programu Radio Ogulina izvučen je redoslijed nastupanja na Tonkafestu 2010. koji objavljujemo:
1. Ben Hur
2. Tamburaški sastav „Šokački cvit“
3. Damir Topić i klapa Levanda
4. Klapa Ankora
5. Novo srce
6. Maja Tadić
7. Mitidis
8. Antonio Tkalec
9. Zbor mladih fra Antun Knežević
10. VIS Novi svijet
11. Davor i Gracijan Terzić
12. VIS Proroci
http://odaprijateljstvu.net/

U 12. kolu Lige veterana Nogometnog saveza Karlovačke županije vodeći 'Zrinski Ozalj' odigrao je s 'KIM-om' nerješeno 2:2, pa se 'Josipdol', pobjedom 1:0 nad 'Dobrom', bodovno izjednačio s vodećim Ozljanima.
U ostalim susretima 'Mostanje' je nadigralo 'Dugu Resu' s 3:0, 'Vojnić '95' momčad 'Cetingrada' s 1:0, dok je 'Slunj' u Ilovačkoj šumi nadigrao 'Ilovac' s 3:0.
Na ljestvici vodi 'Zrinski Ozalj' s 23 boda, koliko ima i drugoplasirani 'Josipdol', a treće je 'Mostanje' s 22 boda.
http://nk-josipdol.hr/

Uvijek vrijedni članovi Udruge „Oda prijateljstvu, još jednom su pokazali svoju veliku humanost organiziravši humanitarnu akciju, zajedno sa prijateljem udruge Daliborom Sinićem, pod nazivom „Prijatelji pod Klekom“.
U petak 23.04.2010. u disco clubu Remix zasviralo je i dugo očekivano Hladno pivo. Koncert su došli podržati i članovi moto kluba „Vještice“. Sav prihod od ulaznica ide za našeg mladog sugrađana Marka Jelića (26 godina), iz Ogulina, po struci policajca, koji je 25.11.2008 godine nastradao u prometnoj nezgodi na autocesti Zagreb - Ogulin, kada je pijani vozač vozeći u suprotnom smjeru naletio na njegovo vozilo. Ozljede u nezgodi bile su mnogobrojne i teške. Marko je zadobio teške tjelesne ozlijede od kojih se još nije oporavio. Markovo liječenje godišnje košta oko 100.000,00 kn. Svatko tko je htio uživati u izvrsnoj svirci, ali i dati svoj doprinos za Markovo liječenje,mogao je kupiti ulaznice po cijene od 60 kuna, i tombole od 10 kuna, za koje su nagrade dale mnoge ogulinske tvrtke. Jedan od najpoznatijih hrvatskih bendova „Hladno pivo“ uveličalo je ovaj humanitarni čin, izvrsnom svirkom koja je ogulinsku publiku dignula na noge. Hladno pivo zadnji put u Ogulinu nastupalo je prije 7 godina, na što se prisjetio i Mile Kekin, koji je pred ogulinskom publikom izrazio oduševljenje zbog nastupa na ovom humanitarnom koncertu,ali i zbog nastupa pred ogulinskom publikom. Hitovi poput Zimmer frei, Šamar, Dobri prijatelji i ostale pjesme, pokazalo se, nisu nepoznati ogulincima, koji su cijela dva sata, neprestano pratili svaki stih. Nakon Hladnog piva nastupili su ogulinski bendovi Jinfix i Speen, koji su svirali do ranih jutarnjih sati. 24.04.2010. u disco clubu Remix nastupati će Baruni, Džentlmeni i Ogulinski tamburaši. Prihod od drugog koncerta ići će za pomoć također našem sugrađaninu,Tomislavu Kurelcu (13 godina), koji je slijep i koji boluje od cerebralne paralize. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, te loše financijske situacije roditelja i njemu je potreba određena financijska pomoć u iznosu oko 50.000,00 kn kako bi mu se olakšali uvjeti za život.

Naši učenici postali su zastupnici Europskog parlamenta mladih i sada se mogu prijavljivati za zasjedanja u cijeloj Europi i napredovati unutar ovog tijela.
Učenici Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina (Tamara Turkalj, Lorena Badanjak, Ksenija Kezele, Ivan Pađen, Domagoj Sesar i Domagoj Zima), pod vodstvom prof. Hrvoja Magdića, sudjelovali su na 3. regionalnom zasjedanju Europskog parlamenta mladih Hrvatske koje se održavalo od 16. do 18. travnja u Šibeniku.
Svako zasjedanje Europskog parlamenta mladih sastoji se od tri dijela – Teambuilding, Committee Work (rad u odborima) te General Assembly (završna skupština). Program se u potpunosti održavao na engleskom jeziku, a učenici Gimnazije pokazali su odlično poznavanje engleskog jezika i aktivno su sudjelovali u radu svojih odbora kao i završne skupštine koja se održavala u Gradskoj vijećnici Grada Šibenika.
Osim učenika iz Ogulina sudjelovali su učenici iz Šibenika, Zadra, Zagreba i Dubrovnika, a već prvi dan su stekli mnoga nova prijateljstva. Prvu večer svaka škola predstavila je svoj grad, županiju kao i školu iz koje dolaze promidžbenim materijalima, tradicionalnim jelima kraja te korisnim informacijama (Crovilagge).
Naši učenici predstavili su školu, grad i županiju na dostojanstven način kroz sva tri dana boravka u Šibeniku. Na ovom zasjedanju bilo je šest odbora koji su pripremali tekst rezolucija za određenu temu (nuklearno naoružanje, odaziv birača na izbore, humanitarna pomoć u slučajevima katastrofa i slično). Svaki odbor imao je dva voditelja (jednog iz Hrvatske, a drugog iz neke druge zemlje u Europi, iako su zbog problema u zračnom prometu mnogi bili spriječeni doći).
U radu odbora sudjelovali su i novinari koji su u nekoliko navrata pripremali novine za sudionike s aktualnim događajima za pojedini dan. Svi novinari, voditelji i delegati bili su učenici ili studenti. Završna skupština pokazala je demokratičnost na djelu jer su odbori branili svoje rezolucije, a druge grupe su postavljale pitanja te se na kraju svake rezolucije provodilo glasovanje za svaku od njih. Tako usvojene rezolucije uputit će se na Nacionalno zasjedanje Europskog parlamenta mladih na kojem će se upotpuniti tekstovi rezolucija i poslati u Europski parlament kao prijedlog mladih i njihov doprinos rješavanju aktualnih tema.
Učenici su naporno radili, a navečer su se zabavljali na tematskim zabavama i druženjima. Program se održavao u prostorijama Gimnazije Antuna Vrančića, Šibenske gradske knjižnice Juraj Šižgorić te Gradske vijećnice Grada Šibenika. Naši učenici postali su zastupnici Europskog parlamenta mladih i sada se mogu prijavljivati za zasjedanja u cijeloj Europi i napredovati unutar ovog tijela. Riječ je o vrlo pohvalnom projektu u kojem se mlade upućuje u sudjelovanje u demokratskim procesima, daje im se mogućnost upoznavanja mladih ljudi iz drugih krajeva, usavršava se govorenje na engleskom jeziku te rad u grupama na predlaganju ozbiljnih sadržaja i tema. Nadamo se da će naši učenici i dalje predstavljati svoju školu, grad i županiju na ovakvim korisnim skupovima mladih! (Hrvoje Magdić)

Članovi Hrvatskg planinarskg društva "Kapela" iz Zagreba jučer su za svoje izletno odredište odabrali općinu Saborsko. Ovom turističkom posjetu 60-ak članova HPD-a Kapela, prethodili su razgovori i dogovori između načelnice Općine Đurđice Špehar i njihovog tajnika Slavka Ferine i predsjednika društva Gorana Zadražila. Posjet je organiziran na inicijativu saborčanina Ivana Vukovića, koji živi u Zagrebu i koji je već dvije godine član ovog Duštva, sa ciljem da se na području općine Saborsko uredi planinarska staza i na taj način unaprijedi turistička ponuda tog kraja.
Po dolasku planinari su se malo zadržali pred caffe barom „Alan", radi pripreme i okrijepe prije polaska na pješačenje. Obilazak je započeo posjetom masovnoj grobnice iz domovinskog rata kod crkve, te je nastavljen stazom križnog puta koja je duga oko 2 km. Na vrhu brda Alan kod zadnje, postaje križnog puta izletnike je dočekala načelnica Đurđica Špehar, te su nakon riječi dobrodošlice počašćeni kolačima i pićem.Nakon odmora put je nastavljen preko "Kapela" prema izvoru rijeke Jesenice, a zadnja bostaja bola je lovačka kuće gdje je organiziran ručak i druženje.
- Današnji organizirani dolazak planinara je svojevrsna atrakcija u našem kraju, jer je ovo prvi put da je zbog velike zainteresiransoti planinara, organizirano i sa ciljem posjeta baš našem kraju, došao panoramski autobus i dva kombija. Lokala vlast je zajedno sa lovačkim društvom ''Kuna'' i članicama udruge ''Alan'' organizirala i uspijela provesti u dijelo svoju zamisao da ugostimo turiste koji vole prirodu i znaju cijeniti ovu rajsku ljepotu – kaže načelnica Đurđica Špehar.
Već su dogovoreni budući posjeti, kao i naredne aktivnosti o kojima ćemo drugom prilikom. Organizatorima i članovima društva ''Kapela'' ovom prilikom se javno zahvaljujem u ime lokalne uprave na svesrdoj podršci, stručnoj daljnjom pomoći, kao i na brojnim korisnim informacijama koje smo od njih dobili. Takođe se posebno zahvaljujem svojim mještanima, koji su se volonterski uključili u doček gostiju i pripomogli da se oni lijepo provedu.
Javni radovi zapošljavaju 140 nezaposlenih
Karlovac - 140 nezaposlenih stanovnika Karlovačke županije doći će barem do privremenog posla zahvaljujući javnim radovima.
Za ovu mjeru poticanja zapošljavanja, podsjeća pročelnica Područne službe Zavoda za zapošljavanje Ana Pozderac, predviđeno je 2,6 milijuna kuna.
Neki od onih koji će javnim radovima biti zaposleni, njih 38, već su počeli raditi.
- I to u Slunju 6, Kamanju 5, Ozlju 9, Dugoj Resi 6, Krnjaku 9, Savezu invalida Karlovačke županije 2 osobe te Udruzi invalida Karlovca jedna osoba - navela je Pozderac.
Najčešće komunalni poslovi, ali ima i drugačijih
Javni radovi počet će ovih dana i u Karlovcu, i to u gradskim tvrtkama Zelenilu i Čistoći, gdje će biti zaposleno 14 osoba.
Poslije toga, krenut će i programi na kojima će biti zaposlene još 104 osobe.
- Najveći dio se odnosi na komunalne poslove: u Saborskom 14 ljudi, Plaškom 27, Vojniću 25 i u Rakovici 5. Na drugačijim radovima bit će zaposleno 5 osoba u Udruzi invalida Duge Rese i jedna u Udruzi sv. Mihovil za Sajam vlastelinstva - rekla je Pozderac.
Ovu mjeru poticanja zapošljavanja tako su iskoristili ne samo gradovi i općine, već i različite udruge, a interes za javne radove je toliki da bi na njima moglo biti zaposleno i više nezaposlenih - da je više sredstava.
- Nadamo se da će možda rebalansom sredstva biti povećana pa ćemo možda nakon godišnjih odmora moći još nešto planirati i uključiti jedan dio ljudi. Za sada će ih biti 140 - kazala je Pozderac.
Godine 33-35. g. prije Krista Rimljani predvođeni budućim carem Oktavijanom Augustom pobijedili u bici s Japodima koja se je vodila ili na brdu Trojvrhu istočno od Plaškog ili na lokalitetu Čakovca u susjednoj općine Josipdol. U Plaškom su pronađeni ostaci antičkog novca, što upućuje na nesumnnjivu nastanjenost ovog kraja još u antici.
Ime Plaški prvi put se u sačuvanim dokumentima spominje sredinom 1163. u dokumentima Splitske nadbiskupije. Drugi spomen datira iz 1185. prigodom osnutka nove, Krbavske biskupije kojoj je pripala plaščanska župa. Do 1193. plaščanska je županija (comitatus Plazy) bila posebna upravna oblast, a tada je postala dijelom županije modruške te dospjela pod vlast plemenitaške obitelji Frankopana. Stari Plaški nalazio se u podnožju Plaške glave, a sagrađen je krajem 12. ili početkom 13. stoljeća kao frankopanska utvrda. U ime Frankopana Plaščanskom su dolinom upravljali plemići Zebići (po kojima se do danas zove jedan dio Plaškoga), njihovi vjerni vazali. U ispravi kneza Bernardina Frankopana iz 1500. godine Plaški se spominje kao protuturska utvrda podložna njegovoj vlasti. Isti status imala je i Lička Jesenica, koja danas pripada susjednoj općini Saborsko.
Status Plaškog kao obrambene utvrde ponavlja se i u dokumentu iz 1551. godine. Ogulin se u tom dokumentu navodi kao jedno od četiriju središta Hrvatske Vojne Krajine, a Plaški kao njemu pripadajuća utvrda.
Pred naletima i pljačkanjima turske vojske krajem 15. stoljeća, i neposredno pred Krbavsku bitku 1492. godine, Plaški biva opljačkan od Jakub-paše. Mjesto ostaje pusto poput poznatije utvrde Modruš.
Odlukom Ratnog vijeća u Grazu, dopušta se pravoslavnim Srbima naseljavanje na ovaj prostor iz krajeva današnje Srbije. Srbi se nastanjuju na područje Plaškog organizirano u tri navrata, godina 1609., 1639. i 1666. dok Ličku Jesenicu nastanjuju 1690. godine. Srbi su povijesti i kulturnom životu Plaškog dali neizbrisiv pečat, posebice nakon osnivanja Gornjokarlovačke eparhije.
Obrambena kula u Plaškom, uz koju se razvijalo staro naselje zvano Plasi (Plasy, Plazy) sagrađena je 1663. godine.
U sklopu ogulinske pješačke pukovnije od sredine 18. stoljeća djeluje i Plaščanska, uz Tounjsku i Ogulinsku kapetaniju. Plaščanski doseljeni Srbi nazivani još i Vlasima i Rašanima, pravoslavne odnosno grkonesjedinjene vjere, imali su vojničku obvezu i bili su vojna snaga u Vojnoj krajini.
Pravoslavna Gornjokarlovačka eparhija osnovana je 1711. godine. Prvo sjedište bio joj je manastir Gomirje kod Ogulina, a od 1721. do 1941., dakle punih 220 godina, Plaški. Prva pravoslavna eparhija osnovana je oko 1700. godine, a srpsko-pravoslavna crkvena općina u Plaškom djeluje i danas. Sabornu crkvu odnosno katedralu Vavedenja Presvete Bogorodice izgradio je vladika, odnosno episkop, Danilo Jakšić, od 1756. do 1763. godine. Vladikin dvor izgrađen 1784. je zapaljen u doba NDH, a ruševine do kraja srušene 1970-ih odlukom komunističkih vlasti.
Katolička kapelanija osnovana je 1769. pod nazivom sv. Antun Padovanskog. Zbog malog broja katolika brigu je isprva o katolicima Plaškog vodio župnik Saborskog. Katolička crkvica sv. Ane zamijenila je onu sv. Antuna Padovanskog oko 1835. koja služi kao župna crkva i danas.
Od 1744. godine u Plaškom djeluje pravoslavna crkvena škola, a osnova se i crkveni sud. 1773. godine, kad je izišla naredba o osnivanju škola u Vojnoj krajini Plaški je već imao školu.
1881., nakon ostavke bana Ivana Mažuranića, Vojna krajina se razvojačuje i priključuje Banskoj Hrvatskoj. Tada Ogulin postaje glavnim gradom Modruško-riječke županije, a Plaški jedna od devet općina ogulinskog kotara te županije.
Ogulinci su 23. listopada 1918. na ulicama izvikivali parole za ujedinjenje Južnih Slavena. Država Slovenaca, Hrvata i Srba osnovana je šest dana kasnije, a 1. prosinca 1918. ujedinjena sa Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
U Kraljevini Jugoslaviji mnogi su političari bili nepodobni, posebnice komunisti. U Plaškom su tridesetih godina djelovali sa 9 članova KPJ i 5 članova komunističke mladeži. Prema knjizi Općina Ogulin skupine autora izdane pred Domovinski rat, u Španjolskom građanskom ratu 1936.-1939. sudjelovali su na komunističkoj strani iz Saborskog Nikola Krizmanić, a iz Plaškog Mane i Stevo Šupica,
Od samog osnivanja ustaške i profašističke NDH, u travnju 1941. godine, antifašistički otpor ustaškom režimu koji je ubijao Židove, Rome i Srbe, a po uzoru na Nijemce mnoge zatvarao u konc-logore smrti, bio je jak na području Plaškog. . Na području Plaškog djelovali su partizanski zborovi nazvani po mjestima Vera, Kunić i Hum, dok su ćelije Komunističke partije bile Plaški, Lapat i Kunić. 6. travnja 1943. iz Plaškog odlaze i posljednji talijanski vojnici.
Povijesni važan događaj za Plaški dogodio se 12 - 15. listopada 1943., kada je u Domu kulture, nekada Domu ZAVNOH-a, održano II. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Predsjedao mu je pjesnik, i antifašist Vladimir Nazor. Na tom su povijesnom zasjedanju potvrđene odluke o priključenju nepravedno oduzetih 1920., 1924. i 1941. hrvatskih krajeva Dalmacije, Istre, i grada Zadra. Spomenik ovom velikanu hrvatske povijesti srušili su Srbi 1990-ih, a oko njegovog ponovnog postavljanja digla se medijska prašina jer su to ponovno 2003. učinili SDSS i Radmila Medaković, bivša načelnica općine. Na tom zasjedanju je odlučeno da je Hrvatska država hrvatskog i srpskog naroda kao ravnopravnih naroda.
1. siječnja 1944. od dotadašnjih partizanskih jedinica ustrojena je Plaščanska brigada Kordunskog korpusa, koja je pridonijela oslobođenju mjesta.
Pravoslavna saborna crkva, katedrala, Vavedenja Presvete Bogorodice obnovljena je 1906. kada je poprimila današnji izgled. 1733. godine izgrađeno je barokno svetište, a ikonostas je 1907. naslikao hrvatski slikar Ivan Tišov. Ubojstvom pravoslavnog vladike Save Trlajića, kojeg je SPC proglasila svetim mučenikom Savom Gornjokarlovačkim, od strane ustaša, Plaški je prestao biti središtem Eparhije.
Prije rata 1991-1995 djelovala je u Plaškom tvornica sulfatne celuloze Simo Dimić. Bila je to jedina tvornica krajftjajner papira u Jugoslaviji. Djelovalo je i ugašeno kino Hum.
Nažalost, ni Plaški nisu zaobišla ratna zbivanja u Hrvatskoj.
Plaški je oslobođen u Operaciji Oluja 5. kolovoza 1995. Po Oluji prazne kuće nastanjuju Hrvati prognani iz Bosne, posebice Hrvati Banje Luke i sjeverozapadne Bosne, ali i mnogi Hrvati koji su tako našli način da riješe svoje stambene probleme. Mnogi su otišli dalje trbuhom za kruhom, ali mnogi i danas, unatoč velikoj nezaposlenosti žive u Plaškom.
U posljednje vrijeme vratio se velik broj domicilnih Srba. Ovdje danas djeluje Srpski demokratski forum, pravoslavna crkvena općina, a Plaški od 1999. ponovno ima pravoslavnog svećenika. Od školske godine 2004/2005. u Osnovnoj školi održava se i nastava pravoslavnog vjeronauka.
Međutim iako Srbi čine pola stanovništva u državnim djelatnostima (školi, zdravstvu, željeznici, šumariji) uglavnom su zaposleni Hrvati (95%).
Plaški danas ima šest kafića, četiri prodavaonice prehrane i kućnih potrepština, dva kineska dućana, knjižnicu i čitaonicu, pravoslavnu i rimokatoličku župu, nogometni klub, osnovnu školu i 2000 stanovnika.
Školsko područje Osnovne škole «PLAŠKI» je područje općine Plaški . Broj stanovnika prema procjeni Jedinstvenog upravnog odjela Općine Plaški 2001. g. iznosi 2292. Školsko područje je relativno veliko i dosta raspršeno, te pokriva površinu od oko 158,2km, a sastoji se od 8 većih sela i zaselaka.
Povijesno ime Plaški vrlo je rano zapisano u starim hrvatskim ispravama, kao Plas, Plasy, Plazy, već sredinom dvanaestog stoljeća . Što u prijevodu znači ravna plodna njiva.
Osnovna škola Plaški je smještena u centru općine Plaški. Iz njenog osobnika može se zamijetiti da škola od 20.11.1959.g.nosi naziv «Branko Latas», sve do 10.01.1996. kada odlukom školskog odbora škola nosi naziv Osnovna škola Plaški.
U vrijeme Domovinskog rata škola se našla pod okupacijom , no nakon vojno redarstvene akcije «Oluja» Škola počinje sa radom 09.10.1995.godine bez krova i nikakvih nastavnih pomagala.
U njoj danas stječu mnoga znanja 206 učenika u 9 razrednih odjela. Zaposlena su 34 djelatnika koji odgajaju i obrazuju učenike iz okolnih mjesta.
Školu danas pohađaju djeca :prognanih Hrvata iz Bosne, djeca doseljenih obitelji branitelja ,djeca povratnika.
Uz matičnu školu na lokaciji u Plaškom postoje i područne škole koje ne rade zbog promjene strukture stanovništva iza redarstvene akcije Oluja, tj. veoma mali je broj djece nam tom području. Te škole su zbog ratnih djelovanja također i teže devastirane, i to: PŠ Latin, PŠ Kunić, PŠ Blata, PŠ Plavča draga, PŠ Janja gora, PŠ Lička Jasenica.
Područna škola Saborsko je obnovljena u školskoj 2001./02.godini te je odlukom Ministarstva prosvjete i športa počela sa radom14. 01. 2001.godine.Iz podataka o broju učenika vidljivo je da je to jedina područna škola u kojoj se izvodi nastava.
Prometna povezanost matične škole sa susjednim općinama je ograničena na termine u kojima djeca dolaze ili odlaze iz škole. Mjesto je locirano 17 km. Od Županijske ceste Zagreb – Senj, s izlaskom u Josipdol. Plaški ima željezničku postaju na pruzi Zagreb-Split, i autobusnu vezu Ogulin – Saborsko.
Plaški je zemljopisno smješten u Plaščanskoj dolini, koja je dio Ogulinsko-plaščansko-modruške udoline. Ova dolina pripada Gorskoj Hrvatskoj, ali u užem smislu ne pripada ni Lici ni Gorskom kotaru, iako je Plaški više naselje ličkog tipa, a Ogulin grad blizak Gorskom kotaru. Dakle, prema nekima, Gorska Hrvatska sastoji se od Like, Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščansko-modruške udoline. Plaški je 27 kilometara udaljen od regionalnog centra Ogulina, u kojem se nalaze sve važnije administrativne, zdravstvene i kulturne institucije. Plaščanska općina sastavljena je od osam naselja: Plaški, Janja Gora, Latin, Lapat, Pothum Plaščanski, Međeđak, Kunić i Jezero I (dio), od kojih je najveći Plaški u kojem se nalaze i općinske institucije. Općina graniči sa susjednim općinama: Josipdol i Saborsko.
Plaški na karti:

| travanj, 2010 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Sve informacije i novosti vezane za općinu Plaški
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Igre.hr
Najbolje online igre i igrice
Forum.hr
Monitor.hr