Petrovo polje

srijeda, 31.03.2010.

IZ POVIJESTI DRNIŠKE KRAJINE....Regulacija Čikole II. dio

(Zbornik povijesnih studija 1494-1940. Urednik: Ante Čavka)


Regulacija Čikole II. Dio

Na pitanje postavljeno 29.III.1892. vlada je odgovorila da ne misli uređivati Čikole jer bi za to trebalo potrošiti najmanje 30 000f, a to je previše i po njezinom mišljenju suvišno. Dosta je urediti bujice koje se slijevaju u Čikolu i poplave će se ukloniti. Međutim, velike kiše 3. i 4. X. 1894. pobile su vladino mišljenje. Na to je Biankini s nekim drugim zastupnicima zapitao vladu što sada misli glede uređenja Čikole poslije katastrofe od 3. i 4. X. 1894.? i 2. Misli li vlada da 30 000f za uređenje Čikole ne vrijedi uložiti i Čikolu urediti kako je bilo planirano 1882.g.?

E. Oser, odjelni predstojnik u ministarstvu poljoprivrede, obašao je korito Čikole u travnju 1897. Ljeti iste godine izvodili su se radovi na regulaciji Mahnitaša u Siveriću. Za njegovu regulaciju u srpnju 1893. išlo je posebno općinsko odaslanstvo u Zadar i molilo namjesništvo i Zemaljski odbor da se ti radovi što prije započnu.

Plan na regulaciji Čikole počeo se izrađivati prvih mjeseci 1902. Savjetnik u namjesništvu Nikola Nardelli izjavio je u Saboru 9. IX.1903. da se plan za regulaciju Čikole izrađuje i da će se u najkraće vrieme započet radnje.
Ekonomist E. Fenzi upozorio je na regulacioni plan koji je oko polovice 19.st. bio učinio svećenik Lose. Sam je predlagao da se pomoću kanala i zaustava upotrijebi voda Čikole za natapanje u sušnim mjesecima, ali mu prijedlog nije uvažen.
Nardelijeva izjava nije se ostvarila ni 1903. ni slijedećih nekoliko godina, pa je zastupnik Biankini u Carevinskom vijeću u ožujku 1906. ponovno interpelirao vladu o uređenju Čikole uz opće odobravanje zastupnika. Končno je Narodni list u br. 60. od 27. VII. 1908. donio vijest da će odjel namjesništva za melioraciju "provesti u vlastitoj režiji uređenje Čikole od prodora kod Drniša (100m nižwe od kamenog mosta na cesti 15.2) do izvora rieke (km 34.4), ukupno km 19.2. Plan se regulacije sastojao u izdubljivanju, proširivanju, ispravljanju i mjestimičnom premještanju korita Čikole, potoka Jaraka koji se nalaze u području poplave, zatim u obnovi mostova u Ružiću i Umljenoviću, izgradnji novog mosta kod km 21.6 i četiriju prijelaza kod km 18.5, 23.0, 26.0, 33.7.

Radovi na regulaciji započeli su na početku prosinca 1908. Odmah tada bilo je zaposleno 250 radnika. Proračun je za početne radove iznosio "blizu dva milijuna".
Radovi su se izvodili sporo. Uzrok je tomu ponekad bila i velika voda, kao npr. u siječnju 1910. Radovi nisu bili gotovi ni 1914. Čikola se izlijevala kao i prije, a malarija "cvala". Dopisnik Narodnog lista u ožujku 1914. prigovara zašto se radovi ne izvode na 3-4 mjesta, a ne na jednom, jer se tako regulacija neće dovršiti "do sudnjega dana".


Eto kako u proslovu urednik reče: " Želio bih da svaki Drnišanin...nauči od povijesti kao učiteljice života.... i da sadašnjošću poveže prošlost i budućnost."

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv