| veljača, 2007 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
|
Razvojem industrijskog društva u 19. stoljeću promijenilo se lice Europe. Žile kucavice starih kraljevstava nisu više bila seoska imanja, već velegradi. Svakodnevno, gomile ljudi su dolazile u industrjske centre, tražeći način preživljavanja, tražeći uspjeh i svoj dio u novorođenom, građanskom društvu. Buržoazija ima sve veći utjecaj na tokove povijesti, treći stalež preuzima vlast u svim državama. Moć buržoazije demonstrirana je u Sjedinjenim Državama i Francuskoj, krajem 18. stog stoljeća. Napoleonski ratovi rađaju ideju svjetske republike, uspostavljanja republikanskog uređenja u cijelom svijetu, svrgavanje kralja, ako treba i silom. Pokret romantizma postaje prema sredini 19- stog stoljeća sve više politički aktivan. Prvi pjesnici koji tematiziraju društvene prilike su Heine, Petofi i niz drugih. Kao posljedica ovakvog stanja u Europi koju tresu valovi revolucija stvara se niz društava, učenja i idealističkih projekata koji bi obuhvaćali ideje, planove i nacrte za ustroj i sudbinu određenih nacija. No neki od njih bave se projektima koji su od značaja za cijeli svijet. To su tzv. Socijalni utopisti. Ovaj naziv je ponešto pogrdan, a nadjenuli su im ga marksisti u drugoj polovici 19. stog st. Naime njihova učenja smatrali su previše idealističnima, previše romantičarskima, bez temelja u povijesti. Ipak socijalni utopisti jedan su od glavnih izvora Marxove misli. Claude Henri de Rouvroy, comte de Saint-Simon (1760-1825)- jedan je od vodećih mislilaca na području utopijskog socijalizma. Glavni uzrok sukoba u društvu, po njemu, jeste suprotnost između onih koji proizvode i onih koji ne proizvode, drugim riječima, vlasnika postrojenja i radnika. ta se suprotnost može prevladati u državi čiju harmoničnost osigurava njezino vodstvo- filozofi i znanstvenici. Primjena ove Platonove ideje u modernom svijetu osigurala bi prosperitet za sve, jer, smatrao je da ljudi velikog intelekta mogu osigurati pravednu raspodjelu dobara. Zastupao je "novo kršćanstvo" vjeru koja bi ukinula dogme i podjele koje su uzrok rata (no kako je i utopizam i pacifizam tek u svom začetku, danas djeluje malo nezgrapno što je nazvao religiju baš imenom jedne već postojeće). Zanimljivo je naglasiti da je bio grof, dakle pripadnik obrazovane aristokracije. Robert Owen (1771-1858)- ovaj socijalni utopist bio je vlasnik tvornica i unutar njih svojim zaposlenicima je davao izuzetno humane uvjete rada. Smatrao je da ljudski rad donosi više ploda ako je više vrednovan, pa je gradio škole, kuće i općenito bio poznat po skrbi za radnike. Dopuštajući radnicma individualnu slobodu, odnoseći se prema njima kao prema osobama, a ne stvarima Owen je ostvarivao ono što je smatrao utopijom. Također, pokušao je utopijsku praksu proširiti pa je osnovao rad New Harmony( Indiana, SAD), koji se bazirao a njegovim ekonomsko- humanim načelima. Projekt je propao, ali gradić stoji tamo i danas kao turistička atrakcija. Charles Fourier (1772-1837)- socijalni utopist koji je kritizirao industrijsku revoluciju sa svim njezinim negativnim stranama. Zagovarao je život u manjim komunama (phalanstčre) u kojima bi red i jednakost bili osigurani podjelom posla prema talentu, inicijativom- teži poslovi bi se plaćali više i slično. Život ogranočenih skupina oko1600 ljudi bio bi u velikim hotelima. Ove ideje našle su odjeka u 20- tom stoljeću u le Corbusierovim zgradama zajedničkog stanovanja ili izraelskim kibucima. |
|
Marxovo naučavanje obuhvaća filozofiju prakse- opće filozofsko gledište o potrebi izmjene svijeta, gledište novog humanizma- materijalističko shvaćanje povijesti... shvaćanje povijesnih razvoja kao rezultat klasnih borbi uvjetovanih razvitkom proizvodnih snaga i njima odgovarajućih odnosa: kritiku političke ekonomije i učenje o socijalističkom preobražaju modernog industrijskog društva u slobodnu zajednicu udruženih proizvođača, učenje o proleterskoj revoluciji i odumiranju države. Boris Kalin- Povijest filozofije U ovom blogu naša je namjera upoznati čitatelja sa marksizmom, humanističkom filozofijom društvenog prevrata. Pokušat ćemo kronološki upoznati čitatelje s osnovnim pojmovima marksizma, najvažnijim ličnostima, usponima i padovima ove teorije. |
|
Rad je izvor svega bogatstva, kažu politički ekonomisti. On to zaista i jest- uz prirodu koja mu pruža materijal, koji on pretvara u bogatstvo. Ali on je još beskrajno više od toga. On je prvi osnovni uvjet svega ljudskoga života, i to u tolikoj mjeri da u izvjesnom smislu moramo reći: rad je stvorio samog čovjeka. Engels |
