CINABARIT - CINOBER - ZIVA
Vrlo zanimljivi mineral koji dugo vremena predstavlja paznju mnogih istrazivaca jeste cinabarit ili ziva II sulfid. Lezista ovog minerala u svetu gotovo da mogu da se nabroje na prste. Ima ga u Spaniji, Sloveniji, Srbiji, Rusiji, Kini i severnoj i juznoj Americi. Preradom cinabarita, odnosno njegovim przenjem, dobija se ziva i cinober, crveni pigment.
Upotreba cinobera doseze jos u daleku praistoriju, a na nasim prostorima pocinje da se koristi oko 4000 g.p.n.e. kada ga koriste pripadnici vincanske grupe. Interesantno je da njegova upotreba, sem na lokalitetu Vinca, slabo je zabelezena u unutrasnjosti teritorije koju je zahvatala ova kulturna grupa, dok je na samom lokalitetu Vinca ova pojava dobro zastupljena. Ne treba izgubiti iz vida da se leziste cinobera nalazi u njenoj neposrednoj blizini na planini Avali, zbog toga se cesto moze naci i termin avalit koji se koristi za cinabarit.
Kao sto sam napomenuo preradom cinabarita dobija se i ziva. Za sada je jos nepoznato da li su vincanci koristili i zasto zivu, mada dokazi o njenom postojanju postoje. Prvi istrazivac Vince prof. Miloje Vasic izneo je jednu interesantu teoriju o proizvodnji zive dovodeci u vezu figurine sa trouglastim galavama. O cemu se tu radi.
Proces przenja cinabarita je dosta opasan. Potrebno je obezbediti dovoljnu kolicinu kiseonika i kada se dostigne potrebna temperatura dolazi do vezivanja sumpora sa kiseonikom davajuci opasan supor dioksid, u isto vreme dolazi do isparenja u vidu kapljica same zive i stvaranja cinobera. To je fakticki potpuno oslobodjen mineral od zive i sumpora. Naravno ne radi se o 100% oslobadjanju. Vasic sada pretpostavlja da su odredjene peci koje se mogu naci na ovom lokalitetu koristile za tu svrhu. Medjutim, kako sam napomenuo radi se o dosta opasnom procesu gde dolazi do pojave sumpor dioksida koji je stetan po organizam. On dalje napominje, nalazeci dokaze kod Dioskoridesa i Plinija, da su ucesnici u ovom procesu koristili besiku koju su stavljali na lice kako bi se zastitili od ovog opasnog isparenja. Vasic smatra da su odredjene figurine koje imaju petougaono lice i koje pomalo lice na »marsovce« predstavljali upravo te radnike.
Naravno ova tvrdnja bez obzira kako zvucala i prihvaliti je mi ili ne zvuci zanimljivo.
Pitanja da li su vincanci koristili zivu i zasto ostaje potpuno otvoreno, ali razmisljanja na ovu temu i istrazivanja daju posebnu notu jer se radi o najstarijoj upotrebi ovog metala u svetu.
|