Parsek

Korado Korlević rođen je 1958. godine u Poreču, a diplomirao pedagogiju u Rijeci. Najpoznatiji je kao osnivač Zvjezdarnice Višnjan, član je niza uglednih međunarodnih organizacija i nositelj brojnih priznanja, uključujući i čast da je asteroid 10201 nazvan Korado po njemu. Razgovor je vođen u Pazinu, 31. ožujka 2006. godine.

KORADO KORLEVIĆ: ZVJEZDARNICA JE VRH SANTE
Razgovarao: Boris Švel
___________________________________________________________________
"Parsek": Ponajprije, možete li nam objasniti kontekst u kojem je Zvjezdarnica Višnjan došla u vijesti zbog uskrate sredstava za rad?
Korlević: Recimo da je dolazak u vijesti novinarsko otkriće nečega što je bilo staro dva mjeseca, nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa provelo evaluaciju izvanškolskih programa iz znanosti i tehnologije. Svih izvanškolskih, ali posebno znanosti i tehnologije. Analizirajući to što je napravljeno, našao sam da je došlo do pada izdvajanja od šezdeset posto za znanost i tehnologiju u izvanškolskim programima, što je za državu - čija je strategija da postane država znanja - katastrofa. Takav događaj bi bilo gdje izazvao zvonjavu na uzbunu u Ministarstvu, jer im se krši osnovna strategija. Kod nas se prešlo preko toga, a ja sam to i napisao.
Usput se dogodilo i da su programi udruge - Astronomskog društva iz Višnjana - koji su također imali pravo pristupiti tom istom natječaju, jednako tako ostali bez sredstava za nešto što je sedamnaestogodišnja tradicija organiziranja ljetnih workshopa iz znanosti i tehnologije. Da su to neki workshopi koji se prvi put događaju, ne bi bilo čudno da nisu prošli. Ovo su po kvaliteti jedni od dvadesetak najboljih na svijetu tog tipa, dakle, radi se o nečemu što je naša točka izvrsnosti u odnosu na druge programe tog tipa. Čak smo morali limitirati broj stranih učenika koji dolaze na naše programe, jednostavno, da bismo ostavili prostora našoj djeci.
Ali, mene nije bilo pogodilo što su višnjanski programi ostali bez novca. Dogodilo se da su i drugi programi za koje sam znao da su dobri, od tih 193 koji nisu prihvaćeni, isto tako odbijeni iz formalnih razloga! Znači, formalni razlozi - poput: od pet primjeraka dopisa, jedan omaškom nije ispečaćen na nekom mjestu gdje je trebalo - doveli su do jednostavnog odbacivanja programa, umjesto da se program pročita i kaže: program je dobar, tu ste napravili grešku, izvolite popraviti to-i-to. Mi smo skresali izdvajanja za nešto što je strateški važno.
Želim naglasiti, nije problem s višnjanskim programima. Oni su dovoljno eksponirani i dovoljno dobri, i moći će se isfinancirati iz drugih sredstava. Problem su programi koji su bili manje poznati i koji su dobri, a kojima je to bio jedini izvor financiranja, gdje postoji opasnost da nam se ti programi ugase.
Mediji su možda okrenuli pogled čitatelja na krivu stranu. Nije problem što su višnjanski programi ostali bez novca, nego što se u cijeloj Hrvatskoj dešava nešto što ne želimo da nam se dešava.
Kad govorimo o državi znanja i strategiji znanja, što to zapravo implicira?
Imamo praktički dva izbora za državu Hrvatsku: ili će to biti jedna uljuđena država gdje će se djeci omogućiti maksimalni rast njihovih sposobnosti i zauzet ćemo ravnopravno položaj u razvijenom dijelu Europske unije, ili će Hrvatska biti mjesto u kojem će četiri milijuna konobara i kuhara pokušati hraniti, paziti i maziti deset milijuna turista koji će se cijele godine močiti u Jadranskom moru. Nažalost, sve više i više idemo u tom drugom smjeru, gdje možemo živjeti još desetak-dvadesetak godina od prodaje nekretnina, možemo preživjeti od koncesija na izvore vode, možemo živjeti od toga da neki od nas paze i maze turiste. Ali, meni kao edukatoru koji trideset radi s djecom u posebnim izvanškolskim programima iz znanosti i tehnologije, takva budućnost Hrvatske mi je neprihvatljiva.
Kako vi vidite našu budućnost?
Kao i u svakoj strategiji, imamo nekoliko mogućih budućnosti. Imamo onu krajnju, pesimističku, koju sam opisao i koja se može desiti ako ne idemo poticati znanost i tehnologiju u nas. Ali, ne bih bio isključiv! Znanje nisu samo znanost i tehnologija, već sve vrijednosti intelektualnog rada. Dakle, Hrvatska gdje se cijene vrijednosti intelektualnog rada ima mogućnost da postane Zapadna obala, odnosno Kalifornija cijelog područja Balkana, Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. Mi smo u centralnom položaju jedne nove Europe! Zašto ne?! Od Istre i Dalmacije, svi instituti, sva važna kulturna događanja mogu se dešavati kod nas, jer kao zemlja imamo prostor koji to omogućava. Imamo ljude koji se iskažu kad im se dade mogućnost. Nažalost, to se događa vani. U trenutku kad budemo zbilja htjeli Hrvatsku u 21. stoljeću kao državu znanja, onda će se dogoditi da Hrvatska postane Kalifornija tog dijela Europe.
U međuvremenu, koji su programi Zvjezdarnice Višnjan do tada?
Možemo lučiti dva programa. Čisto astronomski programi, usko specijalizirani, uključivat će pripremu i kalibraciju instrumenata za neke svemirske sonde, kalibracija nekih polja za svemirske teleskope - kad budu letjeli, da se mogu postaviti u nulti položaj na nekom test-polju. Isto tako, osposobljavanje desetina mladih koji će raditi s tim novim instrumentima svugdje po svijetu, a opet biti u Hrvatskoj! Jer danas teleskop nije na mjestu gdje i opažač. Danas je, zahvaljujući modernim tehnologijama, svejedno je li teleskop udaljen deset metara, deset tisuća kilometara ili "parkiran" u svemiru, negdje u orbiti između Zemlje i Sunca.
Višnjan je percipiran kao zvjezdarnica, no manje se zna da se radi o edukacijskom centru, odnosno - bolje rečeno - o cijelom nizu edukacijskih programa nekoliko nevladinih organizacija. Program vode edukatori koji nisu osobno vezani uz financija, ne postoji nikakva zarada izvan one zahvale koje učenici kažu kad na kraju nešto i postignu u životu. Ono što će se pokušati napraviti s podrškom ili bez nje, jest koledž. Ide se na ustanovu rezidentnog školovanja za učenike koji imaju posebne potrebe kako bi postigli važna postignuća u znanosti, za što se pripremaju. Mi to radimo kroz workshope koji traju tjedan-dva, ili nekoliko puta u godini, no cilj je postići da se programi izmjenjuju tijekom cijele godine, sedam dana u tjednu, da se maksimalno iskoriste resursi koje imamo.
Kad se priča o ambicioznim programima koledža, izvanškolske edukacije, rezidentnim programima, pričamo o programima kakvi postoje u Americi, Engleskoj, ali i Mađarskoj, Srbiji... U Hrvatskoj toga nema, i svi unaprijed tvrde da smo mi Don Kihoti, izgubljeni i da nema šanse da to napravimo. Činjenica je da netko to mora napraviti i da je to prepoznato kao veoma kvalitetan program.
Hrvatska ulazi u NATO s referendumom za ulazak ili bez njega . Nije to naša strategija: Hrvatska - država znanja u 21. stoljeću. NATO ima strategiju da jedino tehnološka i znanstvena superiornost znači vojnu superiornost. Oni od Hrvatske i traže da školski sustav bude takav da proizvodi eksperte. U slučaju da Hrvatska nije u stanju zadovoljiti te NATO kriterije - dakle da imamo kvalitetnu znanstvenu i tehnološku naobrazbu - zna se tko će onda davati pješake za NATO-ve ekspedicije po svijetu.
Vratimo se malo unatrag: kako izgleda edukacijski centar što ste ga spomenuli?
Kad se priča o višnjanskom edukacijskom projektu, treba reći da ima više pojedinaca koji su izuzetno zaslužni i da ne postoji jedna institucija koja se time bavi. Ako uspostavljamo povijesnu hijerarhiju, onda prvo dolazi osnovna škola u Višnjanu. Možda zvuči malo čudno, no osnovna je škola u Višnjanu bila jedna od nekoliko najboljih osnovnih škola austro-ugarske imperije! Ta je škola bila jedna od nekoliko najboljih škola talijanskog kraljevstva od 1918. do 1943. godine. To je bila jedna od najboljih škola bivše Jugoslavije, a i danas je jedna od najboljih u Hrvatskoj. Mala osnovna škola od tristotinjak učenika koji je pohađaju ima jednu čudovišnu tradiciju izvrsnosti u edukaciji!
Na temeljima te škole nastalo je Astronomsko društvo Višnjan prije trideset godina. Cilj Astronomskog društva nije bilo malo gledati zvijezde kroz teleskop zato što je to štos. Cilj je bio napraviti teleskop, educirati učenike da mogu raditi s teleskopom i educirati ih u nečemu što nije rad u turizmu novog, rastućeg Poreča prije trideset godina. Imali smo iznimne matematičare i fizičare, pa smo ih nastojali odgojiti da odu na fakultete i postignu maksimum. U tome smo i uspjeli. S tim iskustvima, nekoliko je profesora te škole odlučilo dignuti to sve na još viši nivo.
Sama zvjezdarnica Višnjan ima jedan izuzetno neobičan nastanak - ona je nastala iz inata, u toku rata, u trenutku kad je Astronomsko društvo Višnjan trebalo prestati s radom. Financijska, društvena i svaka druga situacija bila je takva da je razum nalagao da se prekine s radom i svatko ide spašavati ono što je najvrjednije: obitelj, posao... A desilo se da su djeca s kojom smo do tada radili pitala: što ćemo mi sada raditi? Reakcija je bila takva da smo umjesto prestanka postupili suprotno - rekli smo: idemo dignuti nivo! Napravimo nešto što će biti javna ustanova vrhunske kvalitete s područja znanosti i tehnologije. Zvjezdarnica Višnjan je nastala kao rezultat inata u odnosu na sredinu koja je htjela da se to ugasi. Mi smo u situaciji da je Zvjezdarnica Višnjan simbol inata koji funkcionira.
U konačnici imamo: znanstveno-edukacijski centar sa Zvjezdarnicom Višnjan koji je astronomski institut i ustanova koja se bavi znanošću i edukacijom; imamo Astronomsko društvo koje se organiziralo za promicanje astronomije i znanosti, također radi edukacije tih učenika. Naravno, sad ulazi nekoliko organizacija koje nisu najdirektnije vezane s našim programima, ponekad nisu ni hrvatske organizacije! Network of Youth Excellence, World United Colleges samo su neke od njih koje su prisutne u našim programima. Po drugi put se održava NATO-v kongres u Mađarskoj gdje će programi Višnjana biti jedan od primjera rada s darovitom djecom. British Council naglašava neke od naših programa kao mogući put razvoja edukacije darovite djece.
Treba, dakle, reći da se u Višnjanu radi o jednom veoma kompleksnom edukacijskom projektu, a Zvjezdarnica i rezultati koji su poznati - prva zvjezdarnica Europe po broju otkrivenih asteroida, tisuće otkrivenih objekata - predstavljaju nusproizvod svega što se događa. Otkrića asteroida su vrh ledenog brijega koji viri iz mora, sve drugo je ispod vode! Mediji nisu još uspjeli percipirati što se u Višnjanu zapravo dešava!
Na posljetku, kako bi izgledao znanstvenik u budućnosti?
Kad se ide razmišljati kakav je znanstvenik budućnosti, velika je greška razmišljati kako je to ekspert za jedno područje koji nije u stanju obrisati si nos u drugom području! Znanstvenici budućnosti, odnosno oni koji će voditi velike znanstvene projekte moraju biti eksperti u mnogim područjima, moraju se snalaziti u prelasku iz jednog područja u drugo. Praktički, problem je educirati nove Leonarde, a ne nove, recimo, Tesle!
Ono što treba reći učenicima i studentima jest neka ne slušaju kad netko kaže: "To je preveliko, to je negdje drugdje, život je stvarnost koju treba odraditi". Jer to nije uvijek tako! Ako je ikad postojalo vrijeme kad se snovi materijaliziraju, to je baš danas! Mi više nismo čak ni u informatičkom društvu - mi smo u petom društvu koje većina futurologa zove i dream society! Prema tome, ako netko ima želju nešto napraviti u životu, ovo je pravo vrijeme za to!
Hvala Vam!