Ljudska prava opcenito upoznavanje - Susretit će se u sredini

subota , 19.01.2019.

JAHRESRÜCKBLICK:










Click here: Ljudska prava opcenito upoznavanje






Sad mi je puno teže, ali imam svoje metode i špijune. Wir bastelten Gefühlsgesichter aus Plastilin und ein Gefühle — Barometer und überlegten, wie wir erkennen können, was andere Menschen fühlen. U izradi Prijedloga kurikula Katoličkoga vjeronauka većim dijelom oni koji su diplomirali i li doktorirali katehetiku, pa je razumljivo da je teološka strana, bez konzultiranja znanstvenika drugih teoloških grana, ostala oštećena.



ljudska prava opcenito upoznavanje

Osim toga, katolička terminologija radije govori o dostojanstvu osobe, općem i osobnom dobru, solidarnosti, pravednosti i sl. Primjerice, u Rijeci je gradska uprava zaposlila dva psihologa za psihosocijalni tretman, ali nije jasno radi li se doista o strucnim ljudima ili je to nešto pro forme radi.



ljudska prava opcenito upoznavanje

NASILJE u porodici TRECI DIO - Kuhanje je zanat i trebate savladati postulate zanata. Od četrnaeste godine počeo sam obilaziti našu obalu Jadrana, od dvadeset i pete i ploviti.



ljudska prava opcenito upoznavanje

Homoseksualnost, ili katkad i pedofilija, samo su dimne zavjese. Rasprava o glavnoj dilemi živa je u mnogim zemljama i treba je otvoreno povesti i u Hrvatskoj. Dimne zavjese prethodno treba raspuhati. Naravno, u okvirima raznih seksualnih odgoja, pa tako i našeg koji je još uvijek u porođajnim mukama , jasno se ističe da je apstinencija najsigurniji način sprečavanje maloljetničke trudnoće i seksom prenosivih bolesti. Apstinencijski programi preporučuju suzdržavanje najčešće do stupanja u brak , kao jedino sredstvo sprečavanja neželjenih trudnoća i seksualnih bolesti, uz razne dodatne koristi poput bolje i čvršće veze s konačnim partnerom. Razmotrit ću samo tri A pstinencijska -argumenta i odgovarajuće S eksualne -protuargumente. Seksualni odgoj mlade potiče na ranije seksualne odnose. A-Argument: Živimo u visoko seksualiziranoj kulturi, pa ipak mnoge mlade djevojke osjećaju krivnju ili žaljenje poslije prvog seksualnog odnosa. Istraživanja u zapadnim zemljama pokazuju da oko 30% seksualno aktivnih tinejdžera govore da su osjećali pritisak okoline da stupe u seksualne odnose. Mlade treba poučiti kako imati smislene i dobi primjerene odnose sa svojim vršnjacima, te im pomoći da se odupru okolinskom pritisku stupanja u seksualne odnose prije nego su spremni. Odsustvo razgovora o seksu u A-programima poruka je mladima da ne moraju misliti i brinuti o seksu dok ne odrastu. Time izbjegavamo impresiju da je seks važna ili relevantna tema za djecu. S-Protuargument: Istraživanja jasno pokazuju kako A-programi nimalo ne odgađaju seksualnu inicijaciju mladih, niti smanjuju učestalost seksualnih odnosa već aktivnih tinejdžera. Isto tako, ni S-programi ne ohrabruju tinejdžere da ranije stupaju u seksualne odnose ili da ih češće imaju. Seksualno manje zainteresirani tinejdžeri ne postaju više zainteresirani podukom o seksualno prenosivim bolestima i načinima zaštite, kao što ni ogromnu većinu izuzetno zainteresiranih ta poduka dodatno ne potiče na seksualne odnose. S druge strane, seksualno aktivnima pomaže da bolje razumiju moguće rizike i da im odgovornije pristupe. Osim toga, ako tinejdžerska kultura uistinu postaje sve više seksualizirana onda je seksualna edukacija jedan od najboljih načina da se smanji okolinski pritisak za rano stupanje u seksualne odnose. Uz laku dostupnost svake vrste seksualnih sadržaja, važno je osigurati da mladi imaju bar jedan odgovorni izvor informacija o fizičkim i emocionalnim aspektima seksualnog odnosa. Znanje, a ne neznanje, omogućit će im najbolji izbor. One koji su premladi za seksualne odnose neodgovorno je podučavati bilo ćemu osim apstinenciji. A-Argument: Seks podrazumijeva mnoge rizike i odgovornosti, poput seksualnih bolesti i neželjene prerane trudnoče, s ogromnim psihološkim i posebno emocionalnim posljedicama. Mladi naprosto nisu ni emocionalno ni fizički zreli da preuzmu sve te rizike i odgovornosti. Zato je neodgovorno podučavati ih bilo ćemu osim apstinenciji. S-Protuargument: Apstinencija je neupitno najefikasniji oblik sprećavanja neželjenih preranih trudnoča i seksom prenosivih bolesti. Apstinenciju apsolutno treba isticati kao važan način otklanjanja mogućih rizika. No, daleko je odgovornije uz to podučavati i načine zaštite seksualno aktivnih, umjesto da se pravimo da njih nema. U srednjim školama većina je seksualno aktivna, a u višim razredima osnovne to je nezanemariva manjina. Sigurno je bolje ponuditi potrebnu informaciju i imati učitelja kojeg mladi doživljavaju kao iskrenog i relevantnog, a ne kao lažno moralizirajučeg i irelevantnog. Djecu trebaju seksualno odgajati roditelji, a ne škola. A-Argument: Društveni i kulturološki stavovi spram seksa veoma su različiti i zato svaka obitelj treba sama odlučiti kako će pristupiti toj osjetljivoj temi. Škola mladima treba prenijeti znanja i vještine koje im trebaju za buduće školovanje i zaposlenje. Seksualni odgoj je potpuno različito i mnogo osobnije pitanje. Poručiti učenicima samo to da apstiniraju nedvojbeno osigurava da oni ne budu izloženi nečemu što njihovi roditelji ne odobravaju, te ostavlja roditeljima prostor za obuhvatniji seksualni odgoj ako ga smatraju potrebnim. Uostalom, istraživanja pokazuju da velika većina roditelja misli da bi seksualni odgoj trebao više inzistirati na apstinenciji a manje na prezervativima i ostaloj kontracepciji. S-Protuargument: Prije svega treba pojasniti da velika većina roditelja koja misli da bi seksualni odgoj trebao više inzistirati na apstinenciji a manje na kontracepciji, također želi da njihova djeca budu uključena u obuhvatne seksualne programe, a ne u apstinencijske. No, važnije je da mnoga djeca nemaju roditelje ili pak imaju bar u tom dijelu neangažirane roditelje ili naprosto imaju neodgovorne roditelje. Ta djeca sigurno trebaju obuhvatniji seksualni program i nije u redu da im se on uskrati samo zato jer nema nikoga tko bi o tome s njima razgovarao. Nadalje nije istina da je uloga škole samo akademska, ona je i socijalna usp. Seksualno ne educirati učenike neodgovorno je prema njima, jer se radi o velikom dijelu njihovog života, ali i prema društvu koje će se baviti s posljedicama njihove needuciranosti. Meni su uvjerljiviji S-protuargumenti nego A-argumenti. U 2013 sam si zaželio što manje tekstova u kojima postoje takve rečenice. Posebno je iritantno kad se to koristi pri raspravi o društvenim pitanjima, gdje istraživanja uglavnom pokazuju ono što želimo da pokažu. Sjetio sam se slavnog istraživanja Margaret Mead o seksualnosti na Samoi, koje je jasno pokazalo… ono što je ona htjela da pokaže. Tema mi se sviđa i sasvim je lijepo i korektno obrađena. Nažalost, ne mogu se oteti dojmu da je glavna motivacija za pisanja posta bila velika zbrka oko zdravstvenog odgoja koji bi se trebao uvesti u škole. Naime, moram priznati da sam i sam bio zbunjen budući da su nas bombardirali raznim napadnima izjavama s obje strane. Potom sam napokon naletio na kurikulum spomenutog zdravstvenog odgoja, kojeg najtoplije preporučujem svakom od čitatelja bloga — ima svega 40 str. Vjerujem da će većina Vas uvidjeti da su kritike od strane Crkve bile većinom zlonamjerne i neutemeljene te da gotovo sve što Crkva zamjera kurikulumu zapravo i nije sadržaj istog. Također je zgodno primijetiti da je Crkva u svojim letcima nastojala obmanuti javnost nekim citatima, izvučenima iz konteksta, koji nisu iz kurikuluma već su preporučena literatura. Literatura je ionako dodatna i opcionalna te je svakome jasno da nije moguće mijenjati ili utjecati na svaku rečenicu preporučene literature, jer je to naprosto izabrana literatura iz tog područja. Smatram da ovo nije razina komunikacije koja bi priličila Crkvi kao glavnoj vjerskoj zajednici u Hrvata, koja se je nažalost i previše puta kompromitirala u zadnje vrijeme. Za kraj ostavljam intervju s don Ivanom Grubišićem, koji je u cijelosti objavljen samo u tiskanom izdanju. Kako je spolnost, npr. Nenasilje, tolerancija, ravnopravnost spolova, klađenje,… to nema veze s higijenom i zdravljem kako se reklamira, a čini oko pola kurikuluma. I ako se već želi da većina odlučuje u čemu je to točno problem da se i na referendumu odlučuje dal takav program treba biti obvezan dio školovanja ili ne. Ovako se svako može nabacivati sa svojim procjenama što većina misli. Jedni tvrde da su dobili izbore i da imaju većinu, a drugi da debelo preko 90% stanovništva su vjernici i da ne odobravaju takav program. Vlada složi jedan ovakav prijedlog i na referendumu se postavi pitanje dal odobravate da vladin prijedlog zdravstvenog odgoja bude dio obveznog školskog programa… DA — NE Mišljenje većine se onda lako dobije ako se takvo mišljenje stvarno želi. Ne znam da li Vam je poznato da bi organizacija jednog referenduma koštala minimalno 50 milijuna kuna, u svakom slučaju pretpostavljam da Vam je sad jasnije zašto je nerealno očekivati da ćemo za svaku sitnicu organizirati referendum. Kao što sam već spomenuo, da se pita samo djecu, a i neke roditelje, najbolje bi bilo da se nastava održava preko facebook, a da su im ocijene cvjetići te da po mogućnosti nema negativnih ocjena. Ako većina roditelja ne želi da se to uči u školama koje oni financiraju, onda se to tamo neće učiti, osim eventualno na izbornom predmetu. A onaj tko pokušava silom nametnuti obavezu pohađanja je zločinac. To je bit stvari, sve ostalo je šum na kanalu. Prema Vama bi najbolje bilo da organiziramo referendum za svaku promjenu nastavnog plana i programa, tako da roditelji direktno mogu odlučivati što će njihova djeca učiti. Naravno, uz sustavno degradiranje kvalitete našeg školstva i uz istovremeno povećanje broja odlikaša, neuvođenje zdravstvenog odgoja bi bilo zabijanja zadnjeg čavla u lijes našeg školstva. Također treba primijetiti da bi brižni roditelji sasvim sigurno odlučili da njihovoj djeci ne treba matematika pogotovo diferencijalni i integralni račun prof. Danas svi imaju facebook, twitter i ine profile na koje troše većinu vremena, tako da im ne trebamo oduzimati dragocjeno vrijeme na neke nepotrebne odgojne predmete… Upravo iz razloga koje sam spomenuo, kao i alkohol, droga, klađenje, nasilje, ovisnost o igricama i internetu, nezdrava prehrana, netolerancija spram drugih i drugačijih, itd. Škola nipošto ne bi trebala poticati i ostale do to čine, ili čak sama organizirati gledanje pornografije a u protivnome je diskusija prilično bespredmetna. Uporabu interneta u dječoj dobi treba nadgledati u obitelji. U svakome slučaju, vidim da je za, kako se to kaže, struku pornografija u odgoju u najmanju ruku dvojbena, pa ju prema tome već zbog toga jer je to dvojbeno, ne treba uvoditi u odgoj. Primjer je stručnoga mišljenja koje predlagači ne uvažavaju, npr. Ako je već pretpostavljeno da se potencijalni sporovi trebaju riješavati na demokratski način da većina odluči što će svi raditi o čemu ste na koncu i više postova posvetili… s krajnjim pozitivnim zaključkom. Kako rezultat tog procesa može biti loš? I referendum nije nerealan jer se obje strane boje nego što ga je u Hrvatskoj prema aktualnoj legislativi praktično nemoguće provesti osim ako ga vlast ne raspiše a vlast u pravilu nema potrebu sama sebi stavljat prepreke jer je… jel… vlast. Da je legislativa kao u Švicarskoj bilo bi i referenduma. Bez problema bi se skupilo nekoliko desetaka tisuća potpisa i za manje stvari, a pogotovo za ovakvu oko koje se digla tolika strka… ako se stvarno želi demokratska odluka, ali očito se ne želi i inače, ne samo u ovom slučaju Pa sad… baš nedavno su Švicarci bili na referendumu oko glazbenog… No manje je bitno dal se nešto negdje radi ili ne nego je stvar načela. Ako se želi demokratska odluka po čemu bi jedna takva odluka bila loš presedan pa o čemu god ta odluka bila. Da pojasnim, niti sam ja nešto lud za referendumima, a nula je otprilike dobra aproksimacija koliko me sama tema seksualnog odgoja zanima, čak se i slažem s vama oko procjene većinskog raspoloženja… Ono oko čega maltretiram je način donošenja odluka, zašto ovako, a ne onako, koji princip stoji iza toga, ako se odustaje od jednog načina koje obrazloženje stoji iza toga i slična pitanja… …u pravilu u politici u takvim situacijama stoji nekakva ad hoc racionalizacija odluke koja je unaprijed donesena, a ne princip. Razlog zašto Švicarci imaju referendume nema nikakve veze s tim koliko su bogati jer ih održavaju i od vremena kad su bili siromašniji nego mi sad. Ako išta, prije bi se moglo reći da je takav način odlučivanja uzrok njihovog bogatstva, a ne da su referendumi posljedica dokolice bogatog društva. U Hrvatskoj se prema važećoj legislativi u 20g. Svaki diktator bi se složio s tim. Razlog zašto argument ne stoji je što zanemaruje oportunitetni trošak, ako pretpostavite da nekakav proces daje bolje razultate onda je to u konačnici manji trošak jer se ne prave greške koje povećavaju trošak ili se radi manje grešaka ili se greške brže ispravljaju s tim da bude potpuno jasno, ja ne tvrdim da referendumi i izbori daju bolji rezultat nego samo kritiziram poziciju koja zagovara demokratski proces, a istovremeno bježi od demokratskog procesa 3. Referendumi ne znače da se svaki tjedan izlazi na njih, može se izlazit i recimo samo jednom godišnje i na njima se odluči o 3, 5, 10,… pitanja u jednom izlasku. Problem oko citirane izjave je što se onaj koji čini nekome nešto istovremeno stavio i u poziciju da određuje za druge što je dobro, a to i je upravo sporna stvar. Iza svakog masovnog zločina ili samo loše odluke stoji takva racionalizacija, zločin se ne pravi tako da se na sva zvona razglasi da će se radit sranja, ne, uvijek iza toga stoji opravdanje da se ultimativno radi dobro za druge. Ovaj članak Žarka Puhovskog je otprilike krajnji domet mog interesa za temu. Dakle, iz mog iskustva s opatijskom djecom — kurikulum mi se ne cini adekvatan njihovom godistu. Korespondira li on zagrebackoj naprednoj djeci, ne znam. Ne mislim pritom samo na tzv seksualni modul. Tako sam i ja razumio KZ roditelj koji djetetu mlađem od 15 god. U vezi s pocesuiranjem — jedva vidim tko bi to uopće i prijavio ili mogao prijaviti i dokazati? Još i puno manje nego kad je riječ o nasilju u obitelji.



Ljudska prava (latinicni titl)
To je isto kao što su operne pjevačice nekada odreda bili punašnije, a sada najveće zvijezde izgledaju više nalik manekenkama. Naime, ovaj naziv se odnosio na dva susjedna kaštela - Moncastello i Parentin - smještena na susjednim uzvisinama, koji su svojevremeno bili dijelom zajedničke srednjovjekovne urbane cjeline. Posebno je važno da se prof. Ponovno i ponovno se naglašava multikulturalnost i mulidijalogijalnost i potreba poštovanja drugih i drugačijih. U okviru Chart sub- type odaberite 3D stupce.

[Podgorica oglasi izdavanje|Hotline hrvatska|Veze poznanstva hrvatska]






Oznake: Pollitika

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.