Anti - Corruption Program Croatia

subota, 27.06.2009.

Gašper Gaćina oštetio državni proračun Republike Hrvatske

VELIKA PLJAČKA

DRŽAVNOG PRORAČUNA



734.000.000 kuna


Skupina koju predvodi Gašper Gaćina organizirala je veliku pljačku državnog proračuna u iznosu od 734 milijuna kuna. Od početka 2009. godine uspjeli su realizirati prebacivanje 39.000.000 kuna ugovorenih prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske na račune stranih kompanija.

Protiv Gašpera Gaćine već se vodi uskočki predmet UK-216/07 zbog sumnje da je 2005. i 2007. godine oštetio državni proračun Republike Hrvatske za ukupno 238 milijuna kuna.

Pljačka državnog proračuna provedena je u trenutku kada se država dodatno zadužuje radi otplate prispjelih obaveza i nedostaju proračunska sredstva za subvencije u visokoškolskom obrazovanju i poljoprivredi.


USKOK
Podnesak UK – 216/07
Nadopuna kaznene prijave protiv Gašpera Gaćine
26. lipnja 2009. godine


1. Gašper Gaćina je obnašajući službenu dužnost zloupotrijebivši polažaj i prekoračivši ovlasti, protuzakonito pogodujući oštetio proračun Republike Hrvatske od početka 2009. godine do danas za iznos od 39.000.000 (TRIDESETDEVETMILIJUNA) kuna.

2. Ukupna šteta za državni proračun Republike Hrvatske počinjena ovim kaznenim djelom mogla bi do kraja 2009. godine narasti za dodatnih 110.000.000 (STODESETMILIJUNA) kuna, a do kraja razdoblja na koja su dodijeljena prava koja su predmet ovog nezakonitog pogodovanja za dodatnih 585.000.000 (PETSTOOSAMDESETPETMILIJUNA) kuna.

3. Gašper Gaćina počinio je ovo strašno kazneno djelo u trenutku kada se Republika Hrvatska dodatno zadužuje radi otplate dospjelih obaveza te su joj zbog raznih okolnosti investitori naplatili više stope rizika. To znači da postoje i indirektne štete državnom proračunu Republike Hrvatske pored ovdje navedenih koje su znatne, ali ih ja kao podnositelj ovog podneska uskočkom predmetu UK-216/07 u ovom trenutku ne mogu precizno odrediti.

4. Navedeni prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske oko kojih je Gašper Gaćina nezakonito pogodovao bili su ugovoreni između Republike Hrvatske i tri trgovačka društava koja su uvijete iz ugovora dobili na međunarodnim javnim natječajima na kojima je cijena ugovorenih prava bila jasno istaknuta.


IZ OBRAZLOŽENJA


2004. godine provedena su dva međunarodna javna natječaja na kojima je dodijeljeno pravo na upotrebu radijskih frekvencija za potrebe Javne pokretne telekomunikacijske mreže UMTS. To pravo je dodjeljeno na 20 godina.

Na prvom javnom nadmetanju u listopadu 2004. godine pravo je dodijeljeno operatorima T-Mobile Hrvatska d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 23 i VIPnet d.o.o., Zagreb, Vrtni put 1

Na drugom javnom nadmetanju u prosincu 2004. godine pravo na upotrebu radijskih frekvencija dodijeljeno je operatoru TELE2 d.o.o., Zagreb Ulica grada Vukovara 269d.

Za ostvarivanje prava svakom operatoru na javnom natječaju dodjeljena su 3 uparena frekvencijska bloka od 5 MHz i jedan neupareni frekvencijski blok širine od 5MHz.

Prema tada važećem Pravilniku o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga, Članak 9. stavci 5. i 6., Odluka o raspisivanju koncesije sadržavala je propisani iznos naknade za koncesiju i propisani iznos naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija.

Prema Pravilniku o plaćanju naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija za jedan upareni i neupareni frekvencijski blok od 5MHz određeno je da se plaća naknada od 5.000.000 kuna godišnje.

Na javnom natječaju je utvrđena cijena naknade od 20.000.000 kuna godišnje po operatoru odnosno godišnji prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske temeljem naplaćivanja naknade za upotrebu radijskih frekvencija koje upotrebljavaju osnovne postaje u javnoj pokretnoj telekomunikacijskoj mreži UMTS bio je 60.000.000 kuna.

2009. godine Gaćina izrađuje novi Pravilnik o plaćanju naknada za pravo upotrebe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra.

Prema novom pravilniku cijena naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra za javne pokretne komunikacijske mreže druge i treće generacije izračunava se prema izrazu:

(20 × a × b × c)

te se kreće u rasponu od 800.000 kuna do 4.000.000 kuna godišnje za upareni frekvencijski blok od 5MHz i u rasponu 400.000 kuna do 2.000.000 kuna godišnje za neupareni frekvencijski blok od 5MHz.

Moja je pretpostavka na temelju saznanja o stupnju izgrađenosti sustava da je Gašper Gaćina odredio faktor c=10 što odgovara cijeni od 2.000.000 kuna godišnje za upareni frekvencijski blok od 5MHz i 1.000.000 kuna godišnje za neupareni frekvencijski blok od 5MHz.

Dakle za tri uparena i jedan neupareni frekvencijski blok od 5MHz cijena godišnje naknade po operatoru sada iznosi 7.000.000 kuna što je 13.000.000 kuna manje od cijene javnog natječaja odnosno prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske manji su za 39.000.000 kuna godišnje.

Kroz preostalo koncesijsko razdoblje državni proračun Republike hrvatske uprihodio bi manje 585.000.000 kuna.

Osim što je smanjena cijena, čak i kada bi to bilo moguće, sam način obračuna naknade je totalno suprotan državnom interesu i smislu javnog natječaja iz 2004. godine. Naime stimulira se neizgradnja sustava. Tako da cijena naknade za pokrivanje teritorija koji obuhvaća do 3.000.000 građana je dvostruko jeftinija od cijene naknade za pokrivanje teritorija preko 3.000.000 građana.

Pravilnik o plaćanju naknada za pravo upotrebe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra donjet je na temelju članka 84. stavka 1. točke 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Članak 84. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama izričit je da se naknada iz članka 84. stavka 1. točke 2. plaća u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije.

Članak 8. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama određuje da predsjednik Vijeća Agencije Gašper Gaćina odgovara za zakonitost rada Agencije.

Članak 17. stavak 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama definira da Vijeće Agencije priprema prijedloge propisa za provedbu Zakona, koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno ministra, u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na zahtjev Ministarstva, odnosno ministra.

Dakle ako je već eventualno i došlo do prpusta prilikom izrade Pravilnika Gašper Gaćina je morao uočiti prilikom izdavanja računa Agencije operatorima da je oštećen državni proračun Republike Hrvatske.

Dokaz da se ne radi o zabuni ili grešci nekog državnog činovnika vidi se u činjenici da je Pravilnik donjet suprotno izričitim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Članak 22. stavak 1. i stavak 3. izričito određuju da se prije donošenja propisa u svezi naknada iz članka 84. stavka 1. točke 2. mora provesti javna rasprava.

Zakon je tu jasan pa u članku 85. stavku 4. i stavku 5. izričito zahtjeva da se provede javna rasprava i da tijekom javne rasprave u skladu sa člankom 22. Agencija i Ministarstvo moraju osobito voditi računa o mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna na gospodarsku vrijednost radiofrekvencijskog spektra, i to osobito radijskih frekvencija za koje su već izdane dozvole.

Prema članku 22. stavku 4. na internetskim stranicama Agencije provedene su javne rasprave. Tijekom 2008. godine Agencija je provela ukupno 13 javnih rasprava, ali nije provela javnu raspravu za naknade za koje je Zakon izričit da se mora provesti.

Gospodarski učinak odluka iz provedenih javnih rasprava praktično je beznačajan u odnosu na odluku koju su donjeli protuzakonito bez javne rasprave. Zborojeni učinak svih 13 odluka za koje su proveli javne rasprave nekoliko je desetaka puta manji od učinaka protuzakonite odluke koja je predmet ovog podneska.

Osim što ove činjenice dokazuju da se radi o izričitoj namjeri počinjenja kaznenog djela zlouporebe službenog položaja i prekoračenja ovlasti jasno je da se ova pljačka državnog proračuna nije mogla izvesti samostalno već je rezultat udruživanja u zločinačkom poduhvatu.

Pored toga što rebalans državnog proračuna nije nikako u nadležnosti Gašpera Gaćine i Vijeća Agencije čiji je predsjednik te se radi o očitoj zloupotrebi, da je provedena Zakonom propisana javna rasprava pokazalo bi se da za smanjenje cijene nakanada nije bilo nikakve potrebe i da se taj postupak nikako ne može opravdati gospodarskim argumentima što članak 85. stavak 5. Zakona izričito zahtjeva.

Naime navedeni operatori su u proteklih pet godina udvostručili svoje prihode,

Ukupni prihodi telekom operatora

dok je udio potrošnje na telekomunikacijske usluge u odnosu na bruto društveni proizvod dvostruko veći u Hrvatskoj nego li je prosjek 25 država Eurozone,

Udio BDP-a koji se troši na telekom usluge

a cijena koncesija iz javnog natječaja za obavljanje djelatnosti je manja ili u razini s cijenama u Evropi.

Cijena UMTS koncesija 2004. godine po stanovniku

Osim što se izdvaja veći postotak BDP-a na telekomunikacije poražavajuća je činjenica da su usluge ispod svih evropskih standarada.

Najvažnija poluga razvoja gospodarstva je širokopojasni pristup internetu.

Podaci studije koje je objavila analitička kuća Strategy Analitics sa sjedištem u Bostonu, a koje su 21. lipnja ove godine prenjeli naši mediji pokazuju da 23% hrvatskih domaćinstava ima pristup širokopojasnom internetu dok je u nama susjednoj Sloveniji ta usluga omogućena u 58% domaćinstava.

Da bi usporedba bila dojmljiva potrebno je reći da u Sloveniji živi dvostruko veći udio seoskog stanovništva nego li u Hrvatskoj što sa stanovišta izgradnje infrastrukture znaći da je izgradnja znatno zahtjevnija.

Čak i Turska, naš ozbiljan turistički konkurent ima skoro dvostruko veću dostupnost domaćinstava širokopojasnom pristupu internetu.

Postotak domaćinstava koja imaju širokopojasni pristup internetu

Svi naši konkurenti na Mediteranskom turističkom tržištu imaju neusporedivo razvijeniji širokopojasni pristup internetu. Mi koji koristimo internet znamo koja je uloga interneta u svim segmentima poslovanja od promocije do komunikacije i financija.

Postotak domaćinstava koja imaju širokopojasni pristup internetu u Mediteranskim zemljama koje su na takmaci na turističkom tržištu

Telekomunikacijska djelatnost kao djelatnost od državnog interesa obavlja se temeljem koncesija.

Ovakvo stanje s telekomunikacijskim uslugama u Hrvatskoj posljedica je nepoštivanja koncesijskih ugovora i odluka. Do tog nepoštivanja došlo je zbog zloupotreba i protuzakonitih pogodovanja odgovornih osoba. Takvo stanje ima poražavajuće posljedice na konkurentnost našeg gospodarstva.

Uskočki predmet UK-216/07 obiluje dokumentima koji dokazuju slijedeće:

1. U srpnju 1999. godine bilo je provedeno veliko međunarodno javno nadmetanje za širokopojasnu hibridnu svjetlovodno-koaksijalnu mrežu. Iz dokumenta T.4.-15422/99 je jasno da je postojao projekt izgradnje mreže i priključenja 500.000 domaćinstava na širokopojasnu mrežu.

2. Od ponuđača se tražilo da predaju GARANCIJU BANKE na ozbiljnost ponuda i da osiguraju kredit HT-u.

3. 16. rujna 1999. godine uspješno je zaključeno javno nadmetanje, prikupljeno je više ponuda između ostalih ponude na natječaj su predale dvije najače hrvatske telekomunikecijske kompanije Ericsson i Siemens, koje su ispunile uvijete natječaja, predale bankovne grancije i osigurale kredit HT-u.

4. Iz ponude tvrtke Siemens Tender No.ICN/99-050 očito je da je ponuđena najmodernija telekomunikacijska oprema koja je već u 2000. godini trebala građanima omogućiti brzine pristupa internetu od 50Mbps.

U emisiji HTV-a „OTVORENO“ Gašper Gaćina je izjavio da je kao član Uprave HT-a zadužen za internet i nabavu pogodovao DT-u kojem nije bilo u interesu izgraditi širokopijasnu hibridno svjetlovodnu – koaksijalnu mrežu.


Download: Gasper Gacina_Velika pljacka proracuna.pdf


Povodom podnošenja kaznene prijave Mislav Šutalo nastupio je 29. lipnja 2009. godine u TV emisiji "Bujica" voditelja Velimira Bujanca. Tema emisije je bila telekomunikacijska infrastruktura i utjecaj organiziranog kriminala na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Referendumsko pitanje bilo je: "Treba li Ivica Mudrinić kazneno odgovarati?"


Mislav Šutalo OTV Bujica (1/3) 29.06.2009.


Mislav Šutalo OTV Bujica (2/3) 29.06.2009.


Mislav Šutalo OTV Bujica (3/3) 29.06.2009.
- 06:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>